Brčko distrikt: Četvorici optuženih za teško ubistvo Edina Zejćirovića 118 godina zatvora

Sudnica (ilustrativna fotografija)

Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (BiH) nepravosnažno je osudio Suana Halilovića, Samida Šabanovića, Nihada Hukića i Suvada Đedovića na ukupno 118 godina za otmicu i svirepo ubistvo Edina Zejćirovića.

Jedinstvene kazne dugotrajnog zatvora izrečene su Haliloviću (36 godina), Hukiću (32 godine) i Djedoviću (30 godina).

Optuženom Šabanoviću, koji u vrijeme izvršenja krivičnih djela nije imao godine života potrebne za izricanje dugotrajnog zatvora, sud je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina, navodi se u saopštenju.

Optužnicu protiv njih Tužilaštvo Brčko distrikta podiglo je 8. maja 2020. godine, optuživši ih da su 17. novembra 2019. godine, po prethodnom dogovoru, a nakon što ih je prvooptuženi okupio, oteli i potom do smrti pretukli i mučili Edina Zejćirovića iz Čelića, u sjeveroistočnom dijelu BiH.

Pročitajte i ovo: Treba li uvesti kaznu doživotnog zatvora u BiH?

Tokom suđenja tužilaštvo je isticalo da je usljed brojnosti nanesenih povreda Edin trpio jake fizičke bolove, te da je konstantno imao strah visokog intenziteta uz osjećaj životne ugroženosti.

Optuženi i tužilaštvo na ovu presudu imaju pravo žalbe.

Grupa građana "Pravda za Edina" organizirala je u martu 2020. godine potpisivanje peticije kojom je traženo uvođenje doživotnog zatvora u Bosni i Hercegovini. Peticiju su pokrenuli prijatelji i otac ubijenog Edina Zejćirovića.

Nakon što je ministar pravde BiH Josip Grubeša najavio inicijativu pooštravanja krivičnih sankcija za najbrutalnije izvršena krivična djela i uvođenje doživotnog zatvora bez uslovnog otpusta, otvorena je rasprava o opravdanosti ovakve mjere.

S druge strane, problem u BiH je što bi se trebali harmonizovati krivični zakoni na nivou BiH, dva entiteta, kao i Brčko Distrikta.

"Na nivou BiH je vrlo teško uvesti ovakav zakon, iz tog razloga što su nam Ustavom jasno definirane nadležnosti u BiH i prije svega ova kaznena djela koja se događaju na najosjetljivijoj grupaciji našega društva su definirani kaznenim zakonima entiteta", kazao je tada ministar pravde BiH Josip Grubeša za Radio Slobodna Evropa.