Sažetak
- Novi kineski petogodišnji plan za BiH predstavljen je kao mogućnost "win-win" partnerstva, ali dosadašnja praksa pokazuje tajne ugovore i sve otvoreniji politički upliv Pekinga u unutrašnja pitanja BiH.
- Bosna i Hercegovina se od 2010. do 2022. godine zadužila kod kineskih kreditora više od 2,44 milijarde dolara.
- EU i SAD ističu da je BiH među najizloženijim državama kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu, upozoravajući da bi netransparentni kineski aranžmani mogli dugoročno ugroziti demokratske standarde i evropske integracije zemlje.
Pitanje da li Bosna i Hercegovina ulazi u mrežu dugova i političkog uticaja zvaničnog Pekinga se nameće nakon što je Kina predstavila novi petogodišnji plan, obećavajući BiH "win-win" partnerstvo i investicijske mogućnosti – od infrastrukture i energetike, preko poljoprivrede, pa sve do visokih tehnologija, poput vještačke inteligencije.
Dok zvanični Peking poručuje da je "ići u stopu s Kinom isto što i ići u stopu s prilikom", analitičari pozivaju na "oprez". Podsjećaju na dosadašnje obrasce saradnje koje su obilježili tajni ugovori, netransparentnost, ekološki rizici i sve vidljiviji politički upliv Kine u unutrašnja pitanja BiH.
"Kineski pristup je uvijek strateški i dugoročan", kaže Pippa Gallop iz međunarodne mreže Bankwatch, koja se bavi, između ostalog, praćenjem i energetskih projekata sa kineskim učešćem na Zapadnom Balkanu.
Novost, po njenom mišljenju, predstavlja "neuobičajeno" miješanje Kine u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine.
Kao primjer ističe obraćanje kineskog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN-a u novembru ove godine, tokom kojeg je govorio protiv visokog predstavnika u BiH, dovodeći u pitanje i usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u kontekstu "dizanja tenzija" u zemlji.
Ona navodi i da Kina u zemljama poput BiH "ne samo da investira u infrastrukturne projekte, već i polako gradi uticaj kroz kredite, kompanijske mreže i kulturne inicijative".
U prilog tome idu i podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA BiH), u kojima se navodi da se od 2010. do 2022. godine Bosna i Hercegovina zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja.
Čitajte: Kineske vjetrenjače u BiH vjetar u leđa korupciji u srcu BalkanaŠta Kina nudi BiH u narednih pet godina?
O "novim mogućnostima saradnje" u okviru novog petogodišnjeg kineskog plana je govorio otpravnik poslova Ambasade Kine Wang Guofei u kolumni objavljenoj polovinom novembra.
Istakao je kako je Kina "najveći trgovinski partner BiH u Aziji", te da novi kineski petogodišnji plan "otvara i nove mogućnosti" ekonomskog povezivanja Kine i BiH.
"Spremni smo na win-win saradnju između Kine i BiH kako bismo stvorili bolju budućnost za narod i građane obje zemlje", poručio je kineski diplomata.
Uz ekonomske projekte, on najavljuje i rast kulturnih i turističkih veza.
"Kineski građani će sve više putovati u inostranstvo, a kulturološki bogata i slikovita Bosna i Hercegovina sve je više atraktivna Kinezima", stoji u kolumni.
Ambasada Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila Radiju Slobodna Evropa (RSE) na pitanje koji će projekti u narednih pet godina biti u fokusu kineskih investicija.
Nisu dali ni objašnjenje zbog čega su neki projekti kineskih kompanija u BiH zaštićeni tajnim ugovorima, niti da li podržavaju ovakvu netransparentnu praksu poslovanja u BiH.
Čitajte: Brojevi govore: Kina na Balkanu od industrije do kultureVlastima u BiH (ne)odgovara transparentnost kineskih projekata
Damjan Ožegović iz Transparency International BiH upozorava da "godinama institucije odbijaju objavu ključnih informacija o finansiranju i ugovornim uslovima, što opravdano izaziva sumnje na korupciju".
Kako navodi, "mnoge informacije, uključujući kamate i rokove otplate, nikada nisu bile javno dostupne".
Kao ilustraciju navodi gradnju autoputa Banjaluka–Prijedor, gdje je TI BiH dobio, čak, pet sudskih sporova protiv nadležnog ministarstva u bh. entitetu Republika Srpska, koje i dalje, uprkos presudama, odbija uvid u finansijski model.
Ugovor o gradnji tog autoputa potpisan je još 2018. godine sa kompanijom China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co., Ltd koja je registrovala podružnicu u Banjaluci za tu namjenu.
Vrijednost projekta je tada iznosila oko 297 miliona evra za put od 40 kilometara.
Sedam godina kasnije, nijedan kilometar autoputa nije kompletiran, a odobreno je dodatno povećanje cijena radova od oko 80 miliona evra, uz obrazloženje da je "poskupio građevinski materijal".
Ugovor je i dalje tajan.
Ožegović dodaje da vlasti u BiH imaju zakonsko pravo i obavezu da objave informacije od javnog značaja, bez obzira na stav privatnog ili stranog investitora.
Vlasti u BiH 'bez odgovora' o netransparentnosti kineskih projekata
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovore od Savjeta ministara BiH, niti vlada oba bh. entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, na pitanja o optužbama za netransparentnost u poslovima sa kineskim kompanijama u BiH.
Takođe, vlasti nisu pružile informacije o potencijalnim projektima sa Kinom u narednih pet godina.
Jedini djelimični odgovor stigao je iz Vlade Republike Srpske, u kojem se navodi da taj entitet ima "dobru saradnju" sa Kinom u različitim oblastima i da su "otvoreni" za moguće nove projekte sa "svim potencijalnim investitorima".
"Kineske državne kompanije trenutno rade na važnim projektima u Republici Srpskoj, kao što su izgradnja hidrocentrala Bistrica i Dabar, ali i autoput Banjaluka - Prijedor. Takođe, u saradnji sa kineskim partnerima nedavno je izgrađena bolnica u Doboju, a u planu su radovi na izgradnji dijela auto-puta Beograd - Banjaluka, sa posebnim naglaskom na dionicu Vukosavlje – Brčko", navodi se u odgovoru Vlade RS.
Čitajte: Vakcine, kamere i vojne vježbe u funkciji 'oštre moći' Kine na Zapadnom BalkanuBiH mora izbjeći 'zamku netransparentnih kineskih projekata'
Kina jača ekonomski i politički uticaj na Zapadnom Balkanu, a Bosna i Hercegovina je dio tog procesa, upozorava za RSE Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) iz Podgorice.
"Najveći rizik za BiH su netransparentni ugovori, slaba kontrola i ekološke posljedice koje prate velike infrastrukturne projekte", ističe Banović.
Dodaje da će kineski fokus u narednim godinama, osim infrastrukture, biti i na informacionim tehnologijama, 5G mrežama i vještačkoj inteligenciji, uz jačanje kulturnog uticaja kroz obrazovne programe.
Banović upozorava i na primjer Srbije, gdje su kineske investicije donijele ekonomske koristi, ali i ozbiljna zagađenja, kršenje radničkih prava i pad demokratskih standarda.
"BiH mora izbjeći obrasce koji vode ka zavisnosti od kineskog kapitala i slabljenju institucija, jer bi se dugoročno ugrozilo evropske integracije", zaključuje Banović.
Čitajte: Smrt Kineza otkrila mrežu ilegalnih radnika u StocuSporni kineski projekti u BiH: Tajni ugovori, loši radovi i radnici bez dozvole
Pippa Gallop podsjeća i na neke od "spornih" poslova povezanih sa kineskim kompanijama.
Jedan od "tajnih poslova", dogovoren sa Kinom je gradnja Hidroelektrane Dabar, na istoku BiH.
Vlada RS je još u decembru 2021. godine potpisala Ugovor o finansiranju i izgradnji hidroelektrane (HE) Dabar, vrijedan 190 miliona dolara.
Hidroelektranu će graditi kineska kompanija China Energy Gezhouba Group, uz kredit kineske državne banke Exim, na osnovu garancija Republike Srpske. Gradnja još nije finalizirana, a nisu ispoštovani ni zahtjevi organizacija za objavom detalja posla.
Među loše izvedenim radovima, Gallop navodi i gradnju dionice autoputa na koridoru Vc, na jugu BiH. U avgustu 2023. godine došlo je do pucanja tek izgrađenog mosta na ovoj dionici, što je kasnije sanirano.
Most je gradio konzorcij kineskih i azerbejdžanskih firmi. Za podizvođača radova izabrana je na tenderu domaća kompanija iz Širokog Brijega, Hering.
Sve firme uključene u izgradnju mosta kod Počitelja, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" Autoceste FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji.
Gallop je podsjetila i na situaciju u kojoj je China Gezhouba Group diskvalifikovana tokom 2023. godine, jer je dostavila lažnu dokumentaciju tokom prijave na tender za izgradnju dionice, kao i tunela Prenj u centralnom dijelu BiH.
Ona podsjeća i na nedavni slučaj u okviru gradnje solarne elektrane u Stocu, na jugu BiH. Izvođač radova je bh. podružnica kineske državne kompanije "Norinco International Cooperation", koja je pod američkim sankcijama.
Tada je smrt 25-godišnjeg Kineza na gradilištu razotkrila, pod pritiskom lokalnog stanovništva, mrežu radnika iz Kine koji su bili bez dozvola za rad.
Wang Xin Bo poginuo je 20. juna na gradilištu u blizini Stoca, a prema saznanjima RSE, nije imao odobren boravak i dozvolu za rad u BiH. Njegovu pogibiju istražuje tužilaštvo.
Otkriveno je i da je više od 70 kineskih državljana nezakonito angažovano na gradilištu.
Osim infrastrukturnih projekata, kineske kompanije su uključene i u drugim oblastima.
Kineske kompanije "Sinopharm" i "Shanxi Construction Investment Group" izgradile su bolnicu u Doboju, na sjeveru BiH, čija vrijednost je prvobitno bila oko 50 miliona evra, da bi krajnja cijena bila viša od 60 miliona evra.
Ugovor je potpisan u martu 2019. godine, a rok za izgradnju i opremanje bolnice bio je 2022. Bolnica je otvorena sa dvije godine zakašnjenja.
Upozorenja iz SAD i EU
Na saslušanju u američkom Kongresu 2. decembra, predsjedavajući Pododbora za Evropu, Keith Self je upozorio da Kina "koristi ekonomske dogovore širom regiona kako bi održala svoj maligni aparat i iskoristila korupciju na Zapadnom Balkanu".
Čitajte: Mještani neće 'kinesku centralu' na rijeci Bistrici na istoku BiHA Evropski savjet za vanjske poslove (ECFR) u svom izvještaju objavljenom polovinom novembra, BiH svrstava među "najizloženije države kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu", upozoravajući da EU i dalje nema jasnu politiku prema angažmanu kandidata prema Kini.
Istaknutno je kako Peking sve dublje ukorjenjuje u sektore ekonomije, industrije i institucija u regiji, te da bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik koristi veze s Rusijom i Kinom kako bi "osigurao politički opstanak i odbio međunarodni pritisak".