Američki državni sekretar Antoni (Antony) Blinken razgovarao je 18. januara sa jermenskim premijerom Nikolom Pašinijanom kako bi razmotrili korake za ponovno pokretanje bilateralnih pregovora sa Azerbejdžanom. To se dešava usred eskalacije tenzija zbog blokade jedinog direktnog pristupnog puta otcepljenom regionu Nagorno-Karabah.
Blinken je "izrazio duboku zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne situacije u Nagorno-Karabahu koja je rezultat blokade Lačinskog koridora", navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
"Takođe je potvrdio posvećenost SAD da podrže napore ka trajnom miru i našim snažnim višestranim bilateralnim odnosima", navodi se u saopštenju.
Čitajte: Nove tenzije između Armenije i Azerbejdžana zbog blokade ključne arterije Nagorno-KarabahaPoziv između Blinkena i Pašinijana usledio je nakon što je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da je Kremlj spreman da pošalje misiju Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) koju predvodi Moskva na granicu između Azerbejdžana i Jermenije.
Govoreći na godišnjoj konferenciji za novinare u Moskvi 18. januara, Lavrov je rekao da, iako "postoje teškoće u vezi sa trenutnom situacijom u Jermeniji" u okviru ODKB, Rusija je i dalje spremna da pošalje misiju vojnog saveza, koji takođe uključuje Belorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.
Te poteškoće se uglavnom odnose na Jerevan (glavni grad Jermenije) koji insistira da ODKB osudi postupke Azerbejdžana. Jerevan optužuje azerbejdžansku vladu da podržava demonstrante koji se izjašnjavaju kao ekolozi koji blokiraju put od prošlog meseca.
"Imali smo poteškoća u vezi sa situacijom u Jermeniji, kada su naši jermenski prijatelji isticali potrebu da pošaljemo misiju ODKB na granicu sa Azerbejdžanom kako bi tamo obezbedili izvesnu stabilnost", rekao je Lavrov. "Dogovorili smo dokument i parametre misije... ali to nije bilo moguće prihvatiti, jer je Jermenija počela da insistira da dokument sadrži oštru osudu Azerbejdžana", kazao je.
Jermenija je nazvala blokadu grubim kršenjem sporazuma iz novembra 2020. kojim je posredovala Rusija, a kojim su obustavljene intenzivne borbe koje su trajale više od mesec dana u inače višedecenijskom jermensko-azerbejdžanskom ratu oko azerbejdžanske teritorije Nagorno-Karabaha i okolnih okruga.
Oko 7.000 ljudi je poginulo sa obe strane tokom rata 2020. koji se završio tako što je Baku (glavni grad Azerbejdžana) ponovo preuzeo kontrolu nad velikim delom regiona i sedam susednih okruga koji su bili pod kontrolom etničkih Jermena tri decenije.
Prekid vatre je omogućio raspoređivanje oko 2.000 ruskih mirovnih snaga u toj oblasti i zajedničko praćenje situacije sa dugogodišnjim saveznikom Azerbejdžana - Turskom. Ali Pašinijan je takođe doveo u pitanje efikasnost ODKB-a, kritikujući njegovo odbijanje da pomogne Jerevanu u septembru tokom graničnih sukoba između jermenskih i azerbejdžanskih snaga.
Čitajte: Više od 200 mrtvih u sukobima između Armenije i AzerbejdžanaJermenija optužuje Azerbejdžan da je zauzeo desetine kvadratnih kilometara suverene jermenske teritorije u nizu upada od maja 2021. Azerbejdžan negira optužbe. "Ako želimo da pošaljemo misiju ODKB, na taj potez ne može da se utiče spolja i da nosi neke izjave, posebno stroge", rekao je Lavrov. Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao deo Azerbejdžana.