Srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović prošle sedmice javno je postavio pitanje gdje je nestalo 11, 6 tona eksploziva koji je trebao biti uništen u procesu uništavanja municije, te zatražio od Ministarstva odbrane BiH izvještaj o tome.
Informacija o ''nestalim tonama eksploziva'' izazvala je zabrinutost građana BiH. No, ispostavilo se da se tačno zna gdje je završilo 11, 6 tona TNT-a.
Firma Krajina sport iz Banjaluke prošle godine otkupila je od Pretisa Sarajevo, firme koja je imala zadaću da uništava dotrajalu municiju, 6,5 tona TNT-a i preprodala namjenskoj industriji Vitezit iz Viteza, potvrđuje vlasnik Krajina sporta Mladen Veselić.
''Na osnovu Ugovora o poslovno tehničkoj saradnji između Pretisa iz Vogošće i Krajina sporta, izvršili smo kupovinu 6,3 tona TNT-a, što je po dozvolama za transport, odobrenjima od MUP-a Republike Srpske, Ugovorom o
isporuci sve regulisano i dostupno na uvid. Isporučeno Vitezitu iz Viteza, firmi koja se bavi proizvodnjom privrednog eksploziva", pojašnjava Veselić.
Direktor Vitezita Josip Mišković kaže kako je Vitezit direktno od Pretisa kupio još dodatnih pet tona TNT-a, te da su bili zainteresovani da se ova saradnja nastavi i ubuduće.
''Nama je fantastično bilo dok je Pretis radio delaboraciju ( proces izdvajanja eksploziva iz municije) da dio TNT-a Vitezit kupi od njega. To je dobro rješenje i za Vitezit, a i za Pretis", navodi Mišković.
Time je razriješena dilema gdje je 11,6 tona eksploziva završilo. Međutim, akteri u ovom procesu napominju da je posao bio potpuno legalan. Potvrđuje to i bivši direktor Pretisa Sarajevo Enver Alibegović.
''Mojim dolaskom u Pretis ja sam zatekao taj proces prodaje sekundarnih sirovina naoružanja i municije. Do mog dolaska se prodavao i TNT-a. To vam je TNT koji se u procesu delaboracije posipa vodom i praktično je neupotrebljiv. Njega samo može novi tehnološki postupak u Vitezitu ili drugdje prilagoditi da se iskoristi kao rudarski eksploziv, nizašta drugo. Svi su znali od UNDP-a, od SFOR-a, Ministarstva vanjske trgovine, Ministarstva odbrane, dolazili, gledali, kontrolisali..svi su to znali i prije mog dolaska u Pretis. Svaki gram je pokriven dokumentima i papirima i legalno je to rađeno", objašnjava Alibegović.
Iz Komisije prozivaju Ministarstvo
UNDP nadgleda proces uništavanja municije od samog početka. Jasmin Porobić, zadužen za ove projekte ispred UNDP-a, objašnjava da je problem nastao zbog različitog tumačenja Upustva kojim je preciziran cijeli proces, ali su predstavnici Ministarstva odbrane BiH i Pretisa Sarajevo to upustvo različito tumačili.
''Proces uništavanja viškova municije u Pretisu je bio pod nadzorom Komisije za verifikaciju Ministarstva odbrane BiH. Moram istaći da je Komisija uradila izvrsno svoj posao, jer je svaki komad municije koji je uništen i verifikovan kao uništen. S druge strane i Pretis je odradio svoj posao u skladu sa uzusima struke i nije bilo ničega spornog. Međutim, priča koja se pojavila o nestanku eksploziva je zapravo, po mom uvjerenju, posljedica različitog tumačenja određenih pravnih propisa. Pretis je tumačio da je eksploziv ( kao sirovina izdvojena prilikom uništavanja municije) pripadao tom preduzeću kao doprinos države procesu delaboracije, a Ministarstvo odbrane BiH je smatralo da eksploziv pripada njima. U tom smislu je, zbog spornosti samog tumačenja , Pretis zapravo prodao taj eksploziv i nakon intervencije Ministarstva odbrane zaustavio dalju prodaju i preostali eksploziv vratio Ministarstvu odbrane'', objašnjava Porobić.
Bivši direktor Pretisa Sarajevo Enver Alibegović, pak, napominje da je Ministarstvo odbrane kasnije promijenilo svoj način tumačenja pravilnika i tada je i obustavljena prodaja eksploziva.
''Imao sam sastanak gdje su bili predstavnici Ministarstva odbrane i UNDP-a, gdje su oni potvrdili i rekli da je to sirovina Pretisa po aktima, e šta se u okviru Ministarstva dešavalo, imaju dvije tri grupe koje tumače različito akte koje su sami potpisali, što oni imaju unuar nesporazuma to je njihov problem. Pretis je radio za mog mandata apsolutno po dokumentima", kaže Alibegović.
O ovom pitanju u četvrtak je razgovarala i Komisija za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH.
Predsjednica komisije Dušanka Majkić izjavila je za naš radio da očekuje od Ministarstva odbrane da razriješi cijeli problem.
''Na sjednici u Zenici koja je u martu 2010. održana članovi Komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH su sjedili zajedno sa predstavnicima Ministarstva odbrane BiH i utvrdili procedure uništavanja vojne opreme i municije i po pilot projektu je trebalo da se uništi prvih 520 tona municije i minsko-eksplozivnih sredstava i rezultat tog uništavanja je 11 tona eksploziva koji je Ministarstvo odbrane trebalo da preuzme iz namjenskog kapaciteta i pošto nije preuzelo to je stajalo na stanju i nestalo. Tražimo da se ispita gdje je nestalo i ko će odgovarati za to", kaže Majkić.
Ministarstvo odbrane već radi na izvještaju koji će proslijediti Predsjedništvu BiH.
U UNDP-u kažu da zajedno s Ministarstvom odbrane BiH već rade na tome da se pravilnik preciznije formulište te da se promijene i zakonski akti kako bi se ovaj problem trajno riješio.
Informacija o ''nestalim tonama eksploziva'' izazvala je zabrinutost građana BiH. No, ispostavilo se da se tačno zna gdje je završilo 11, 6 tona TNT-a.
Firma Krajina sport iz Banjaluke prošle godine otkupila je od Pretisa Sarajevo, firme koja je imala zadaću da uništava dotrajalu municiju, 6,5 tona TNT-a i preprodala namjenskoj industriji Vitezit iz Viteza, potvrđuje vlasnik Krajina sporta Mladen Veselić.
''Na osnovu Ugovora o poslovno tehničkoj saradnji između Pretisa iz Vogošće i Krajina sporta, izvršili smo kupovinu 6,3 tona TNT-a, što je po dozvolama za transport, odobrenjima od MUP-a Republike Srpske, Ugovorom o
Akteri u ovom procesu napominju da je posao bio potpuno legalan.
isporuci sve regulisano i dostupno na uvid. Isporučeno Vitezitu iz Viteza, firmi koja se bavi proizvodnjom privrednog eksploziva", pojašnjava Veselić.
Direktor Vitezita Josip Mišković kaže kako je Vitezit direktno od Pretisa kupio još dodatnih pet tona TNT-a, te da su bili zainteresovani da se ova saradnja nastavi i ubuduće.
''Nama je fantastično bilo dok je Pretis radio delaboraciju ( proces izdvajanja eksploziva iz municije) da dio TNT-a Vitezit kupi od njega. To je dobro rješenje i za Vitezit, a i za Pretis", navodi Mišković.
Time je razriješena dilema gdje je 11,6 tona eksploziva završilo. Međutim, akteri u ovom procesu napominju da je posao bio potpuno legalan. Potvrđuje to i bivši direktor Pretisa Sarajevo Enver Alibegović.
''Mojim dolaskom u Pretis ja sam zatekao taj proces prodaje sekundarnih sirovina naoružanja i municije. Do mog dolaska se prodavao i TNT-a. To vam je TNT koji se u procesu delaboracije posipa vodom i praktično je neupotrebljiv. Njega samo može novi tehnološki postupak u Vitezitu ili drugdje prilagoditi da se iskoristi kao rudarski eksploziv, nizašta drugo. Svi su znali od UNDP-a, od SFOR-a, Ministarstva vanjske trgovine, Ministarstva odbrane, dolazili, gledali, kontrolisali..svi su to znali i prije mog dolaska u Pretis. Svaki gram je pokriven dokumentima i papirima i legalno je to rađeno", objašnjava Alibegović.
Iz Komisije prozivaju Ministarstvo
UNDP nadgleda proces uništavanja municije od samog početka. Jasmin Porobić, zadužen za ove projekte ispred UNDP-a, objašnjava da je problem nastao zbog različitog tumačenja Upustva kojim je preciziran cijeli proces, ali su predstavnici Ministarstva odbrane BiH i Pretisa Sarajevo to upustvo različito tumačili.
''Proces uništavanja viškova municije u Pretisu je bio pod nadzorom Komisije za verifikaciju Ministarstva odbrane BiH. Moram istaći da je Komisija uradila izvrsno svoj posao, jer je svaki komad municije koji je uništen i verifikovan kao uništen. S druge strane i Pretis je odradio svoj posao u skladu sa uzusima struke i nije bilo ničega spornog. Međutim, priča koja se pojavila o nestanku eksploziva je zapravo, po mom uvjerenju, posljedica različitog tumačenja određenih pravnih propisa. Pretis je tumačio da je eksploziv ( kao sirovina izdvojena prilikom uništavanja municije) pripadao tom preduzeću kao doprinos države procesu delaboracije, a Ministarstvo odbrane BiH je smatralo da eksploziv pripada njima. U tom smislu je, zbog spornosti samog tumačenja , Pretis zapravo prodao taj eksploziv i nakon intervencije Ministarstva odbrane zaustavio dalju prodaju i preostali eksploziv vratio Ministarstvu odbrane'', objašnjava Porobić.
Bivši direktor Pretisa Sarajevo Enver Alibegović, pak, napominje da je Ministarstvo odbrane kasnije promijenilo svoj način tumačenja pravilnika i tada je i obustavljena prodaja eksploziva.
''Imao sam sastanak gdje su bili predstavnici Ministarstva odbrane i UNDP-a, gdje su oni potvrdili i rekli da je to sirovina Pretisa po aktima, e šta se u okviru Ministarstva dešavalo, imaju dvije tri grupe koje tumače različito akte koje su sami potpisali, što oni imaju unuar nesporazuma to je njihov problem. Pretis je radio za mog mandata apsolutno po dokumentima", kaže Alibegović.
O ovom pitanju u četvrtak je razgovarala i Komisija za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH.
Predsjednica komisije Dušanka Majkić izjavila je za naš radio da očekuje od Ministarstva odbrane da razriješi cijeli problem.
''Na sjednici u Zenici koja je u martu 2010. održana članovi Komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH su sjedili zajedno sa predstavnicima Ministarstva odbrane BiH i utvrdili procedure uništavanja vojne opreme i municije i po pilot projektu je trebalo da se uništi prvih 520 tona municije i minsko-eksplozivnih sredstava i rezultat tog uništavanja je 11 tona eksploziva koji je Ministarstvo odbrane trebalo da preuzme iz namjenskog kapaciteta i pošto nije preuzelo to je stajalo na stanju i nestalo. Tražimo da se ispita gdje je nestalo i ko će odgovarati za to", kaže Majkić.
Ministarstvo odbrane već radi na izvještaju koji će proslijediti Predsjedništvu BiH.
U UNDP-u kažu da zajedno s Ministarstvom odbrane BiH već rade na tome da se pravilnik preciznije formulište te da se promijene i zakonski akti kako bi se ovaj problem trajno riješio.