Ko plaća cijenu nekupovine namjenskih protupožarnih letjelica u BiH?

Požari su tokom prve polovine 2026. godine zahvatili velike površine širom Zapadnog Balkana, što ukazuje na to da je region bio izložen požarima i prije početka ljetne sezone.

Samo od januara do juna 2026. godine, požari su u šest zemalja Zapadnog Balkana zahvatili gotovo 40.000 hektara, pokazuje analiza Programa za upravljanje požarima na Zapadnom Balkanu.

Najviše je pogođena Bosna i Hercegovina (BiH), sa oko 20.400 hektara opožarene površine – više od polovine ukupno zahvaćenog područja požarima u posmatranih šest zemalja.

U Crnoj Gori izgorjelo je oko 9.500 hektara, u Srbiji oko 2.800, Sjevernoj Makedoniji oko 2.100, Albaniji oko 1.400, dok je na Kosovu opožareno oko 800 hektara.

Požare ne zanimaju obećanja – gdje su Air traktori i Zakon o šumama FBiH?

Prema izvještaju Svjetske banke iz 2024. godine, pozivajući se na podatke Evropskog informacionog sistema za šumske požare, požari su u BiH između 2006. i 2018. godine zahvatili oko 320.000 hektara zemljišta, odnosno oko sedam posto teritorije zemlje. Od 2019. do 2024. godine zahvaćeno je još oko 310.000 hektara.

Područje koje zahvataju šumski požari u ovoj državi posljednjih decenija se povećava. U tom izvještaju se također navodi kako su u periodu od 2000. do 2006. godine požari zahvatili 2,2 posto područja, od 2006. do 2012. godine 12,7 posto, a između 2012. i 2018. godine čak 22,6 posto.

To dodatno ukazuje na potrebu jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske promjene, u zemlji u kojoj šume i šumsko zemljište pokrivaju oko 63 posto teritorije.

Zvanični podaci o ukupnoj šteti od požara u BiH u posljednje dvije decenije ne postoje, ali nezvanične procjene govore o gubicima od nekoliko desetina miliona dolara.

Četiri godine od plana za flotu u FBiH – letjelica nema

Bosna i Hercegovina ima helikoptere koji se mogu angažovati u gašenju požara, ali nema vlastitu specijalizovanu protupožarnu flotu.

Oružane snage BiH (OS)imaju helikoptere UH-1H-II koji mogu obavljati i zadatke gašenja požara. Posade su za tu namjenu osposobljene uz korištenje sistema „Bambi Bucket“, a helikopteri OS BiH posljednjih godina više puta su angažovani na požarištima.

U Republici Srpskoj (RS) za gašenje požara koriste se helikopteri Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a RS. Uprava među svojim nadležnostima navodi izvođenje operacija gašenja požara iz zraka, a tokom ovogodišnje požarne sezone njeni helikopteri angažovani su na požarištima.

Prema pisanju specijalizovnog vazduhoplovnog portala Srbije Tango six, Helikopterska jedinica MUP-a Srbije povukla je iz upotrebe stare helikoptere Bell 212, a Republici Srpskoj je, na njen zahtjev, donirala tri AB-212 i jedan Jet Ranger. Kako se navodi na tom portalu, riječ je o letjelicama koje su povučene iz upotrebe u Srbiji, a njihovo stanje i mogućnost daljeg korištenja zavise od procjene i održavanja.

pogledajte

Žarišta požara u svijetu

Federalna uprava policije također raspolaže helikopterom, ali njegova osnovna namjena nije specijalizovano gašenje požara.

Ove letjelice mogu biti korisne u intervencijama na požarištima, posebno na nepristupačnim terenima, ali ne predstavljaju zamjenu za specijalizovane protupožarne avione poput Air Tractora ili Canadaira.

Problem je posebno izražen kada požar zahvati minirana ili minski sumnjiva područja. U takvim slučajevima djelovanje kopnenih snaga je ograničeno, dok se i upotreba helikoptera mora prilagođavati sigurnosti posade.

Konkretniji plan za nabavku vlastitih protupožarnih letjelica u Federaciji BiH postoji još od 2022. godine.

Vlada Federacije BiH tada je usvojila elaborat o gašenju požara iz zraka, koji je predviđao formiranje pravnog lica sa vlastitim servisom i flotom od četiri Air Tractora i dva helikoptera.

U budžetu Federacije BiH za 2022. godinu bilo je predviđeno oko 30 miliona KM za nabavku letjelica. Međutim, sredstva su prenamijenjena, pa planirana nabavka nije realizovana.

Čitajte:

Požare u BiH gase unajmljeni avioni iz Hrvatske, dok vlasti izbjegavaju nabavku

Četiri godine nakon usvajanja elaborata, vlastita protupožarna flota nije formirana.

"Mi imamo iz 2022. godine usvojen taj elaborat o gašenju požara iz zraka. Imamo donesen zaključak Vlade 2022. godine koji kaže da se tu oformi jedno pravno lice koje će imati svoj servis, svoje letjelice, četiri Air Tractora, dva helikoptera – evo četiri godine od tada nemamo u praksi ništa", potvrđuje Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Zbog toga su neki kantoni u Federaciji BiH morali posegnuti za privremenim rješenjem, poput iznajmljivanja Air traktora.

Grad Mostar i četiri kantona su za ovu protupožarnu sezonu iznajmili dva Air Tractora od privatne kompanije iz Osijeka. Za njihov najam izdvojeno je oko milion maraka.

Za Peru Pavlovića, portparola Vlade i Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, jednog od najugroženijih požarima, takvi troškovi pokazuju koliko bi ulaganje u vlastitu flotu moglo biti opravdano.

"Svi pokazatelji govore da mi za samo jednu požarnu sezonu – kroz uništenu drvnu masu, floru, faunu i narušeni kvalitet života – izgubimo vrijednost najmanje jedne letjelice koju smo mogli kupiti."

Dok se Bosna i Hercegovina bori sa svojim komplikovanim sistemom odlučivanja o krucijalnim pitanjima, neke zemlje u okruženju već raspolažu protupožarnim letjelicama.

Hrvatska je za protupožarnu sezonu 2026. pripremila šest Canadaira i šest Air Tractora, uz sistem od više od 200 nadzornih kamera postavljenih na više od 100 lokacija.

Sjeverna Makedonija u svom registru zrakoplova ima tri Air Tractora AT-802A u vlasništvu Direkcije za zaštitu i spašavanje.

Crna Gora godinama koristi Air Tractore, a njena vlada je ove godine pokrenula inicijativu za nabavku dva višenamjenska aviona i dva višenamjenska helikoptera, koji bi se koristili za gašenje požara, medicinsku evakuaciju, traganje i spašavanje i druge potrebe.

Dok je Srbija tokom ovogodišnjih požara angažovala dva protupožarna helikoptera Kamov Ka-32, kao i višenamjenske Airbus H145 i Airbus H215 Super Puma.

Zaštita šuma počinje prije požara

Protupožarne letjelice mogu usporiti i zaustaviti širenje vatre, ali zaštita šuma ne počinje tek kada požar izbije.

Čišćenje raslinja uz pruge i dalekovode, održavanje privatnih parcela i upravljanje zemljištem dio su mjera koje mogu smanjiti mogućnost izbijanja požara i njegovo širenje.

Pavlović kaže da je upravo preventiva jedan od ključnih elemenata zaštite.

Pero Pavlović: Moramo pronaći načine da svi, u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, kvalitetno ispune svoje obveze

"Preventiva i radnje prije izbijanja požara ponekad su puno bitnije od samog samog same aktivnosti na gašenju požara. Pogledajte samo kako nama izgledaju prilazi prugama, kakvo nam je stanje ispod dalekovoda, kakvo nam je stanje na privatnim posjedima koje ljudi ne obrađuju. Mi moramo tražiti modele i načine da svatko u skladu sa obavezama i Zakonom o zaštiti od požara provede svoje zadaće na kvalitetan način i time ćemo sigurno umanjiti mogućnost izbijanja požara, ako ne izbijanja, onda njegovog brzog širenja", ističe Pavlović.

Problem je, međutim, i u zakonskom okviru.

Federacija BiH od 2009. godine nema entitetski Zakon o šumama, nakon što je Ustavni sud Federacije BiH raniji zakon proglasio neustavnim. Upravljanje šumama danas je uređeno kantonalnim propisima.

Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Sanela Klarić smatra da takav sistem otežava zaštitu šuma.

"Bez zakona o šumama mi ne možemo zaštititi šume od prirodnih nepogoda, a kamoli od onih ljudskih nepogoda koje praktično uništavaju šume bez uređenog zakona."

Sanela Klarić, koja je kao delegatkinja i članica Odbora za poljoprivredu i šumarstvo, navodi da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u protekle četiri godine nije uputilo u parlamentarnu proceduru najavljene zakone o šumama, vodama i koncesijama.

Sanela Klarić: Iz resornog ministarstva za četiri godine nije izašlo ništa

"I mislim, vrlo je važno kad govorimo o klimatskim promjenama, o ovom što sada svjedočimo, sušama i požarima, i svemu onom što utiče kako na usjeve, na šume i poljoprivredu, na vode i na zdravlje ljudi, jednostavno ništa iz ovog ministarstva ove četiri godine nije izašlo", riječi su Sanele Klarić.

Radio Slobodna Evropa je o tome uputio upit Vladi Federacije BiH, ali odgovor na to, i druga pitanja nije stigao, izuzimajući ona koja se tiču zaštite od požara a na koje su odgovorli iz Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

U odgovoru se navodi kako je ovo ministarstvo "izradilo Prednacrt zakona o zaštiti od požara i dostavilo Vladi Federacije BiH na razmatranje i usvajanja. Vlada Federacije nije razmatrala navedeni propis i nije ga uputila u parlamentarnu procedure."

U oblasti zaštite od požara problem predstavlja i nedostatak profesionalnih vatrogasnih jedinica. Prema riječima Aldina Brašnjića, direktora Federalne uprave civilne zaštite, u oko 29 opština u Federaciji BiH ne postoji organizovana profesionalna vatrogasna jedinica.

"Pa možemo reći da je malo kriva i Federalna uprava civilne zaštite koja nikada nije imala inspektora za vatrogastvo. Na nama je trenutno, u toku je konkurs za prijem inspektora za vatrogastvo jer zaista krajnje je vrijeme da se počne obilaziti teren."

Šteta se ne završava gašenjem požara

Kada šuma izgori, posljedice nisu ograničene na uništenu drvnu masu. Požari mogu uništiti staništa, ugroziti biljne i životinjske vrste i dugoročno promijeniti ekosisteme.

U augustu 2026. godine veliki požar zahvatio je Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara u Srbiji. Izgorjelo je oko 4.000 hektara od ukupno oko 35.000 hektara rezervata, jednog od najznačajnijih pješčanih područja u Evropi.

Požar je, uprkos angažovanju zračnih snaga, trajao danima, a u gašenju su učestvovali različiti tipovi helikoptera.

'Izgledalo je strašno': Odbrana Deliblatske peščare od vatre

U BiH je sličan primjer Nacionalni park Sutjeska, gdje je u augustu 2024. godine požar ugrozio područje sa više od 2.600 vrsta vaskularnih biljaka, uključujući oko 330 endemskih i ugroženih vrsta, među kojima je i Pančićeva omorika.

Tadašnji direktor Nacionalnog parka Sutjeska Zoran Čančar upozoravao je da posljedice požara ostaju i nakon što se vatra ugasi.

"Znači ta divljač koja se sad poremetila, dobila je stres ovim požarom, migrirala je i videćemo šta će se desiti u narednom periodu. Osim šume koja je već izgubila svoju fiziološku stabilnost, to će kasnije vjerovatno dovesti nekih drugih prirodnih procesa koji će šumu požarišnog dijela da ugrozi još i više", navodi Čančar.

U Nacionalnom parku Sutjeska izgorjela viševjekovna stabla

Ulaganje u protupožarne letjelice zato nije jedino pitanje zaštite od požara, ali je jedan od ključnih kapaciteta kojih BiH još nema. Uz protivpožarnu flotu, ostaju i pitanja prevencije, upravljanja šumama, inspekcijskog nadzora i organizacije vatrogasnih službi.

Sa sve većim površinama zahvaćenim požarima, posljedice nepostojanja takvog sistema nisu samo trošak jedne požarne sezone, nego dugoročna šteta za šume i ekosisteme.