Statua kneza Lazara od četiri tone uskoro iz Srbije stiže u Banjaluku

Četiri tone težak i šest metara dug – toliki će biti spomenik knezu Lazaru koji se već nekoliko mjeseci izrađuje u subotičkoj livnici Antal.

Iz Srbije bi uskoro trebalo da krene put Banjaluke, gdje je, prema najavama, planirano njegovo postavljanje početkom septembra.

To je za Radio Slobodna Evropa potvrdila Margita Antal, administrativna radnica u ovoj livnici.

Rok da se završi, kako kaže, je 28. august, a nakon toga će se transportovati u Banjaluku, Bosnu i Hercegovinu.

"To je vangabaritno i transportovaće se najverovatnije kao i sve druge skulpture. Sa naše strane rok je 28. august, ali transport je nedelju dana još", kaže Antal.

Na pitanje kada je statua naručena, odgovara da ne zna tačan datum, ali misli da je bila polovina juna.

Detalje zna, dodaje, Gradska uprava Banjaluka, koja je naručilac statue.

"Pa, tu je negde, početak devetog meseca je predviđen, tako da sad ja tačno ne znam", odgovara Antal na naše pitanje zna li kada će statua biti postavljena.

Knez Lazar Hrebeljanović bio je srpski srednjovjekovni vladar iz 14. vijeka i centralna ličnost kosovskog mita.

Iako je istorijski vezan za prostor srednjovjekovne Srbije, nema poznatih podataka da je ikada boravio na području današnje Banjaluke ili Bosne i Hercegovine.

Postavljanje statue stiže i mjesec i po dana uoči izbora u Bosni i Hercegovini.

Draško Stanivuković, aktuelni gradonačelnik Banjaluke je nosilac liste Pokreta Sigurna Srpska (PSS) za Skupštinu Republike Srpske.

Pripreme u toku

Dok u livnici traju završni radovi na završetku statue Kneza Lazara, u Banjaluci se priprema mjesto gdje će biti postavljena.

Radi se o najprometnijoj raskrsnici na ulazu u grad, u naselju Lazarevo, gdje se nalazi kružni tok. Tu je trenutno postavljena zaštitna ograda.

Raskrsnica se nalazi između četiri ulice - Bulevar srpske vojske, Knjaza Miloša, Ivana Gorana Kovačića i braće Pištević.

Na raskrsnici gdje treba biti postavljen spomenik je postavljena zaštitna ograda.

Građevinsku dozvolu za postavljanje statue je 18. augusta izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

"Građevinska dozvola važi dvije godine. Znači, vi u roku od dvije godine, bilo da se radi o kući, spomeniku, stambenoj zgradi, dužni ste započeti ove radove", kaže za RSE Gorjana Dragišić Rošić, portparolka ministarstva.

Na pitanje hoće li ova statua ometati saobraćaj, odgovara da neće, jer je "sve rađeno po projektu, odnosno da postoje prethodne saglasnosti".

Projektant spomenika je firma "Radis" iz Istočnog Sarajeva, potvrđeno je za RSE iz ove kompanije, koja se bavi, kako se navodi na njihovoj zvaničnoj web stranici, arhitekturom i građevinarstvom.

Šta se zna o projektu?

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je još početkom godine najavio da će ovaj grad dobiti spomenik kneza Lazara.

U aprilu je raspisana nabavka za njegovu izgradnju sa parternim i pejzažnim uređenjem. Na portalu javnih nabavki BiH je navedeno kako je kriterij za dodjelu ugovora najniža cijena, te da se pregovara sa jednim ponuđačem.

Prema istom izvoru, 29. maja je sklopljen ugovor sa firmom "Koto d.o.o Banjaluka i Koto d.o.o. Beograd" kao izvođačima radova.

Ove firme se bave izgradnjom, obnavljanjem i rekonstrukcijom građevinskih objekata. Vrijednost projekta je, prema istom izvoru, oko 1,5 miliona maraka (oko 760 hiljada eura).

Iz Gradske uprave Banjaluka za RSE nije odgovoreno na pitanje da li su to bili jedini ponuđači na javnom pozivu, koliko novca je potrošeno za ovaj spomenik i iz kojih izvora će biti plaćen.

Šta kažu Banjalučani o projektu?

"Pored mnogo većih i važnijih problema, kao što su problemi sa vodosnabdijevanjem, loše stanje saobraćajnica u gradu, urbanistički haos, nedostatak predškolskih ustanova, loš javni saobraćaj, zagađenost... Stanivuković u fokus stavlja spomenik knezu Lazaru, koji i nema toliko veze sa Krajinom".

Ovako za Radio Slobodna Evropa najavu podizanja spomenika komentariše Banjalučanin Goran.

Za 51-godišnjeg Milorada, da bi se postavio spomenik, trebao bi postojati istorijski kontekst, te da bi stručno mišljenje, prema njegovoj ocjeni, trebali dati istoričari, istoričari umjetnosti, etnolozi.

"Narod o tome ne zna ništa. Tako da mene ovo pomalo podsjeća na rimsko imperatorsko doba. Da li je moguće da smo se vratili toliko unazad, ako je to moguće, onda nam slijede događaji poput davanja slobode hrišćanima, razdvajanja crkve u pravoslavnu i katoličku, jer očigledno je da smo upali u vremenski procjep i da polako sad izlazimo iz njega i krećemo nekom desetom vijeku", kaže Milorad.

I Vedran je sličnog mišljenja.

"Ruglo. Prvo što ometa pregled u kružnom toku, drugo potpuno besmisleno, treće troše se pare na gluposti, a grad nema vode", navodi on.

Vedran aludira na probleme sa vodosnabdijevanjem tokom ljeta u pojedinim prigradskim i seoskim područjima.

Za Vladimira, radi se o, kako kaže, besmislenom trošenju novca.

"Nemaš kolektor otpadnih voda, ulice ti katastrofa. Vrtića nemaš, a bacaš pare na nacionalne spomenike. Služi da se pokaže pred izbore i da se ide na tu neku nacionalnu priču", navodi on.

'Podizanje spomenika nastavak dosadašnje politike'

Istoričar Dragan Markovina podizanje spomenika knezu Lazaru u Banjaluci vidi kao potez motivisan političkim interesima.

"Što se tiče kosovskog mita, ciklusa kneza Lazara odnosi se manje više isto i na ovo što se priprema u Donjoj Gradini, dakle dijelu Jasenovca koji je u Bosni i Hercegovini, gdje se nekakvom zajedničkom akcijom Srbije, pravoslavne crkve, Republike Srpske i tako dalje pokušava stvoriti sve srpsko svetilište.

Čitajte:

U Donjoj Gradini obilježen Dan sjećanja na žrtve logora Jasenovac

Sad se otprilike od Banjaluke i generalno od prostora Republike Srpske već od prvog dana stvara nekakav bastion srpskog nacionalizma. Ne samo što je predviđen prostor, samo da u njoj živi jedna nacija, nego je predviđeno da se ta ideologija koja je praktično dovela i do ovih ratova i do svega što se dogodilo, jednostavno stalno revitalizira, obnavlja i daje joj se nekakvo simboličko prisustvo u prostoru", kaže Markovina.

Dodaje i da "ideologija samu sebe hrabri i perpetuira".

"Kosovski mit je i najbolje opisao Ivan Čolović u svojoj sjajnoj knjizi 'Smrt na Kosovu polju' gdje je jasno vidljivo što se tamo stvarno događalo, a što je definitivno nadopisano i nadomaštano i nadopjevano. Otkad je znači nacionalistička ideologija, dakle od kraja 19. početak 20. stoljeća, zapravo došla na scenu.

I ono što je poražavajuće, u suštini je da se ni sva loša iskustva ni sama situacija na tom Kosovu ni svi ratovi koji su se dogodili, ništa očito nisu omeli tu ideologiju u tome da se ljudi koji je zastupaju prave da tu nema ništa problematično i drže se slijepo svega onoga što ne vodi nigdje", ističe Markovina.

Čitajte:

Na Kosovu objavljena 'Vidovdanska deklaracija srpskog naroda'

Statuta knezu Lazaru je treći spomenik kojeg gradska uprava postavlja u Banjaluci, a koji je, kako kažu, posvećen srpskim vladarima.

Prethodno je postavljen spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću, a nakon toga Kulinu banu.

Spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću u Banjaluci.

Kotromanić je bio srednjovjekovni bosanski kralj, a Kulin ban vladar u srednjovjekovnoj Bosni.

Saradnja na tekstu: Milorad Milojević