Projekat Južna interkonekcija je prilika za dugoročno partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, kao investitora, te za jačanje privrede i ekonomije, rečeno je na sastanku Predsjedništva BiH sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom i rukovodstvom kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, Joe Flynnom i Jesse Binnallom.
Ova kompanija, koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BIH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku.
Direktor ove firme je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Oni su sredinom januara razgovarali s vlastima u BiH.
U saopštenju za javnost iz Predsjedništva BiH se navodi kako je istaknuto da je Južna interkonekcija strateški infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu koji omogućava energetsku diverzifikaciju i doprinosi energetskoj stabilnosti, kao i povezivanje s evropskim energetskim tržištem.
Članovi Predsjedništva BiH potvrdili su da postoji politički konsenzus za projekat Južne interkonekcije.
Šta je do sada urađeno?
Kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
Čitajte:
Vlada Federacije BiH predlaže hitne izmjene zakona o Južnoj interkonekciji, uvodi se američki investitor"Pismo namjere i ponuda od strane AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija, uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom", navedeno j eranije iz Federalne vlade.
Američka ambasada u Sarajevu pozdravila je naknadno odluku Vlade Federacije BiH da ova američka kompanija bude uvrštena u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
U objavi na platformi X poručili su da je riječ o "velikom koraku ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa Sjedinjenim Državama", te izrazili očekivanje da će Parlament FBiH uskoro usvojiti izmjene zakona i omogućiti pokretanje projekta.
Šta je Južna interkonekcija?
Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.
Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu.
BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina.
Kako se navodi u saopštenju za javnost iz Vlade Federacije BiH, Južna interkonekcija je "jedan od od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj".
Čitajte:
Šta je Južna interkonekcija i zašto je važna za BiH?"Projekat Južne interkonekcije dio je šire strateške inicijative energetske diverzifikacije u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. U tom kontekstu, još ranije su vođeni razgovori sa političkim liderima u Federaciji BiH o potrebi izgradnje novog gasnog pravca koji bi smanjio zavisnost od jednog izvora snabdijevanja i ojačao energetsku sigurnost zemlje", navodi se.
Ističe se i kako "Južna interkonekcija nije političko pitanje, već pitanje sigurnosti građana i privrede".
"Federacija BiH više ne može sebi priuštiti zavisnost od jednog pravca i jednog dobavljača. Predloženim izmjenama uklanjaju se administrativne prepreke, precizira se institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, kako bi se omogućila brža i efikasnija realizacija projekta", dodaje se u u saopštenju za javnost.
Inače, dionica na teritoriji Bosne i Hercegovine bila bi duga približno 170 kilometara.
Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima.
Što je potrebno da bi radovi počeli?
Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli.
Čitajte:
Investicijska ofanziva SAD-a u Bosni i HercegoviniMora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske.
BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.