Dio perspektivne vojne imovine Bosne i Hercegovine već je knjižen u vlasništvo entiteta Republika Srpska, naveli za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIP) RS 17. aprila.
Odgovor stiže samo nekoliko dana nakon što su iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i NATO za RSE naveli kako takva imovina treba da bude knjižena u vlasništvo države Bosne i Hercegovine, te da opstrukcije u njenom knjiženju predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na evroatlantskom putu zemlje.
Stav visokog predstavnika u BiH je i da se radi o "utvrđenoj pravnoj činjenici" da perspektivna vojna imovina, prema Ustavu BiH i zakonima pripada Bosni i Hercegovini.
Povod za reakciju OHR a je izjava Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u bh. entitetu Republika Srpska koji godinama opstruše ovaj proces.
Dodik je nedavno izjavio da "vojna imovina pripada entitetima", te da može biti samo "ustupljena na korištenje" Oružanim snagama BiH, te nakon prestanka korištenja "vraćena" Republici Srpskoj.
Perspektivna vojna imovina podrazumijeva pokretnu i nepokretnu imovinu koju koriste Oružane snage Bosne i Hercegovine za izvršavanje svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti.
Riječ je o oko 60 vojnih lokacija koje koriste Oružane snage BiH, kasarnama, skladištima, poligonima i aerodromima, čiji pravni status ni danas nije u potpunosti riješen.
Od toga se oko trećine tih lokacija nalazi u Republici Srpskoj.
Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koliko je vojne imovine do danas knjiženo u vlasništvo države, te zašto taj proces još nije okončan.
Šta tvrde u RS o vojnoj imovini?
Iz RUGIP RS navode da je vojna imovina upisana na Republiku Srpsku u svim slučajevima gdje je uspostavljen katastar nepokretnosti.
U slučajevima gdje taj katastar još nije formiran, imovina se vodi kroz katastar zemljišta, gdje je moguće evidentirati samo posjed, dok se vlasništvo formalno utvrđuje kroz zemljišne knjige.
Proces formiranja katastra nepokretnosti u Republici Srpskoj podrazumijeva usklađivanje postojećih zemljišnih i katastarskih evidencija u jedinstven registar u kojem se prvi put na sistematski način uspostavlja pravno važeći upis prava svojine nad nepokretnostima.
Čitajte:
Vojna imovina pripada Bosni i Hercegovini, upozoravaju NATO i OHR vlasti u zemlji"U skladu sa Ustavom i materijalnim propisima Republike Srpske kojima je uređena oblast nepokretnosti, sve nepokretnosti u bivšoj društvenoj svojini na teritoriji Republike Srpske pripadaju nosiocima svojine javnog prava Republike Srpske", navodi se u odgovoru Uprave.
Iz te institucije potvrđuju i da se Pravobranilaštvo BiH obraćalo zahtjevima za knjiženje perspektivne vojne imovine na BiH nadležnim područnim jedinicama Uprave u RS, te da su neki postupci i dalje u toku.
Istovremeno, iz ove institucije navode da je jedan predmet pravosnažno okončan pred Okružnim sudom u Bijeljini i Vrhovnim sudom Republike Srpske, u kojem je odlučeno da vojna imovina ostaje u vlasništvu RS.
Bez izvršenja i jedina presuda Ustavnog suda BiH o vojnoj imovini
Iz RUGIP-a RS su potvrdili i da već gotovo deset godina nije izvršena presuda Suda BiH, kao i Ustavnog suda BiH, koje se odnose na vojnu lokaciju "Veliki Žep" kod Han Pijeska u sarajevskoj regiji.
"Pravobranilaštvo BiH podnijelo je zahtjev za knjiženje perspektivne vojne imovine a na osnovu Presude Suda BiH. Postupak je još uvijek u toku, a odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Presuda suda BiH nije provedena iz razloga što se istom traži upis prava svojine, a za parcele koje su predmet postupka na snazi je evidencija katastra zemljišta u koju se upisuje posjednik, zemljišna knjiga ne postoji, a katastar nepokretnosti nije osnovan za te parcele. Kao posjednik na predmetnim parcelama upisana je Republika Srpska", navodi se u odgovoru za RSE.
Čitajte:
Ustavni sud ubrzava BiH ka NATOUstavni sud BiH je 2017. godine odbio apelaciju Pravobranilaštva Republike Srpske, čime je potvrđena ranija odluka Suda BiH da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži kao državna imovina Bosne i Hercegovine.
Riječ je o presudi za koju se očekivalo da će otvoriti put i za knjiženje drugih vojnih lokacija u Republici Srpskoj, gdje su katastarski i sudski organi godinama odbijali upis perspektivne vojne imovine na državu, uprkos zahtjevima Pravobranilaštva BiH.
Šta kažu zakoni?
Visoki predstavnik u BIH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu.
Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga.
Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57.
Čitajte:
Kratko i jasno: Imovina države BiH od Skupštine RS do Ustavnog sudaSkoro dvije decenije kasnije od početka tog procesa, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o radu Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu utvrdila je propuste kada je riječ o procesu knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine na državu.
Zbog neriješenog pravnog statusa, kako se ističe u izvještaju, revizori su upozorili da "nepokretna perspektivna vojna imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama", iako se aktivno koristi i održava.
NATO je, još 2010. godine, postavio knjiženje vojne imovine kao jedan od ključnih uslova za dalji napredak BiH u članstvu u Alijansi.