Karadžićeva Srpska demokratska stranka između raskola i opstanka nakon izbornog poraza

Od tijesnog poraza na prijevremenim predsjedničkim izborima do jednog od najlošijih izbornih rezultata u posljednjih 30 godina.

Srpska demokratska stranka (SDS), nekada najjača opoziciona stranka u Republici Srpskoj, danas se suočava s ozbiljnim unutrašnjim sukobima koji bi mogli dodatno oslabiti njen politički položaj.

Nakon opštih izbora 4. oktobra u Bosni i Hercegovini, u SDS-u su počela međusobna optuživanja zbog izbornog poraza. Kandidat te stranke za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša osvojio je oko 60.000 glasova manje od protukandidata Save Minića iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Rezultat je posebno nepovoljan za SDS ako se uporedi s prijevremenim predsjedničkim izborima, održanim manje od godinu ranije. Tada je Blanuša za oko 11.000 glasova izgubio od kandidata SNSD-a Siniše Karana.

SDS je do sada bio predvodnik cijele opozicije u RS, te sagovornici Radija Slobodna Evropa ističu i kako je loš izborni rezultat pokazatelj daljeg pada opozicionog djelovanja, uz rast dominacije Dodikovog SNSD-a.

Umjesto rasprave o razlozima izbornog poraza, u prvi plan izbili su sukobi unutar SDS-a. Povod je bila odluka Branka Blanuše da iz stranke isključi Ljubišu Petrovića, gradonačelnika Bijeljine i jednog od najprepoznatljivijih stranačkih funkcionera.

Blanuša je kao razlog naveo to što Petrović nije podržavao stranačke kandidate za vodeće funkcije u Republici Srpskoj i na nivou Bosne i Hercegovine.

Odluka je izazvala nezadovoljstvo dijela stranačkog rukovodstva i zahtjeve da Petrović bude vraćen u stranku. Istovremeno su se pojačale kritike na račun Blanuše i njegove odgovornosti za izborni rezultat.

Inače, SDS je osnovan 1990. godine pod vođstvom Radovana Karadžića, koji je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Stranka je imala važnu ulogu u političkim događajima koji su prethodili ratu i tokom samog rata.

Nakon rata ostala je jedna od ključnih političkih organizacija u Republici Srpskoj i godinama bila među glavnim političkim protivnicima vlasti. Međutim, jačanjem SNSD-a i dugogodišnjom vladavinom Milorada Dodika, uticaj SDS-a postepeno je slabio.

Slijedi li raspad SDS-a?

Članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević za Radio Slobodna Evropa odgovornost za izborni neuspjeh vezuje za Branka Blanušu.

Smatra da su unutrašnje podjele, sukobi i obračuni s neistomišljenicima doveli stranku u jednu od najtežih kriza posljednjih godina.

Prema njenim riječima, problemi su počeli prije nešto više od godinu dana, kada su sudski procesi protiv Milorada Dodika, sankcije i politički pritisci stvarali utisak da bi SNSD mogao izgubiti vlast.

Umjesto da se pripremi za takav razvoj događaja, SDS se, tvrdi Pandurević, okrenuo borbi za kontrolu nad strankom i podjeli budućih funkcija.

Navodi da je dio rukovodstva vodio kampanju protiv tadašnjeg predsjednika Milana Milićevića, a da su se posljedice tih sukoba osjetile i tokom izborne kampanje, uključujući sastavljanje kandidatskih lista i izbor kandidata.

Čitajte:

Potres u bivšoj Karadžićevoj stranci, ali ostaje plan opozicije za rušenje Dodika

Posebno kritikuje odluku o isključenju Ljubiše Petrovića, kojeg smatra jednim od najvažnijih ljudi u SDS-u.

"Mislim da je pitanje gospodina Ljubiše Petrovića tačka pucanja SDS-a", rekla je Pandurević za Radio Slobodna Evropa.

Ona smatra da bi rukovodstvo nakon izbornog poraza trebalo podnijeti ostavke, kako bi se otvorio prostor za formiranje privremenog tijela koje bi pokušalo ujediniti stranku i zaustaviti dalje sukobe.

U suprotnom, upozorava, SDS bi mogao ući u još dublju krizu.

"Ukoliko ne bude snage unutar SDS-a da se kaže dosta i da se van snage stave te nestatutarne odluke gospodina Blanuše koji se obračunava sa Bijeljinom, to može biti i posljednja sjednica Glavnog odbora SDS-a", poručila je Pandurević.

Iako nije željela precizirati šta pod tim podrazumijeva, njene izjave predstavljaju do sada najozbiljnije javno upozorenje o mogućem raskolu u stranci.

Lider stranke Branko Blanuša, ali ni članovi Predsjedništva SDS-a, koji su ga javno branili, nisu odgovorali na pozive Radija Slobodna Evropa.

Blanuša je u izjavi za N1 odbacio tvrdnju da "ne može jedan čovjek snositi odgovornost" za izborni rezultat. Najavio je i da se neće ponovo kandidovati za funkciju predsjednika SDS-a na unutarstranačkim izborima koji bi trebali biti održani u prvom kvartalu naredne godine.

SDS je odavno u procesu propadanja

Novinar portala Gerila.info Đorđe Vujatović smatra da aktuelna kriza u SDS-u nije nastala preko noći, niti je povezana sa posljednjim izbornim rezultatima.

Riječ je, kako kaže, o kulminaciji dugotrajnog procesa političkog propadanja stranke.

Po njegovoj ocjeni, prelomni trenutak dogodio se još dok je predsjednik stranke bio Milan Miličević, kada je dio rukovodstva javno počeo govoriti da stranci treba "provjetravanje i osvježenje".

Miličević je podnio ostavku u julu prošle godine.

Čitajte:

Lider najveće opozicione stranke u RS podneo ostavku

Mjesec dana uoči ostavke, uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo "primanje mita", kao i "trgovina uticajem", kako je tada saopšteno iz Tužilaštva Republike Srpske.

U martu ove godine pravosnažno je oslobođen svih optužbi.

"SDS je definitivno propao onog trenutka kada su im uhapsili predsjednika. Umjesto da stanu iza svog predsjednika, oni su se bavili unutarstranačkim obračunima", kaže Vujatović i dodaje da SDS trenutno nije jedinstvena politička organizacija nego skup različitih struja sa međusobno nepomirljivim interesima.

"Dominiraju lokalni interesi i pitanje kako da pojedini funkcioneri opstanu u svojim sredinama, a ne kako da jačaju SDS. Značajan uticaj i dalje imaju nekadašnji kadrovi SDS-a koji danas žive u Srbiji", naveo je Vujatović.

Da je to tako, potvrđuje i Aleksandra Pandurević.

"Njihov uticaj je pozitivan, jer oni zaista vole SDS", kaže ona za RSE.

No, za Vujatovića je veći problem jer kriza u SDS-u ne pogađa samo tu stranku nego i cjelokupnu opoziciju u RS.

On podsjeća da je SDS decenijama bio jedina opoziciona partija sa razvijenom mrežom odbora širom Republike Srpske, zbog čega su se oko njega okupljale i druge opozicione stranke.

"Kroz ove izbore se definitivno pokazalo da oni vuku i ostatak opozicije. SDS je jedina stranka koja je imala razvijenu infrastrukturu u gotovo svim lokalnim zajednicama Republike Srpske. Kada takva stranka izgubi jedinstvo i povjerenje birača, posljedice osjeća cijela opozicija", kaže Vujatović.

'SDS nije pred gašenjem'

Za razliku od Vujatovića, politički analitičar Mladen Bubonjić ne vjeruje da se SDS nalazi pred gašenjem. On smatra da je riječ o stranci koja već godinama bilježi kontinuirani pad.

"Ne vjerujem da je ovo posljednja sjednica Glavnog odbora niti posljednji kongres SDS-a. Doći će vjerovatno do novih preslagivanja odnosa i obračuna unutar stranke, ali SDS će opstati", ocjenjuje on.

Prema njegovim riječima, ključno pitanje nije da li će SDS postojati, nego kakav će SDS ostati nakon tih procesa.

"Kada je riječ o zaštiti nacionalnih interesa, taj monopol je odavno preuzeo SNSD. Današnji SDS ima malo zajedničkog sa strankom koja je početkom devedesetih pod vođstvom Radovana Karadžića dominirala političkom scenom među Srbima u Bosni i Hercegovini", ističe Bubonjić.

Dvanaest godina pada

Da se ne radi o krizi izazvanoj samo posljednjim izborima pokazuju i izborni rezultati SDS-a.

Na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske 2014. godine SDS je osvojio 173.824 glasa i 24 poslanička mandata.

Četiri godine kasnije podrška je pala na 123.515 glasova i 16 mandata.

Na izborima 2022. stranka je osvojila 95.640 glasova i 13 mandata, dok je na ovogodišnjim izborima, prema preliminarnim rezultatima, dobila oko 65.000 glasova i deset mandata.

Za to vrijeme na čelu stranke smjenjivali su se Mladen Bosić, Vukota Govedarica, Mirko Šarović, Milan Miličević i Branko Blanuša.

Bosić je napustio funkciju nakon lokalnih izbora 2016. godine. Govedarica se povukao poslije poraza na izborima za predsjednika Republike Srpske 2018. godine.

Šarović je podnio ostavku nakon Opštih izbora 2022. godine.

Miličević je funkciju napustio nakon višemjesečnih unutarstranačkih sukoba koji su podijelili rukovodstvo i članstvo stranke.