Ministarski forum: Regionalna saradnja o pitanjima terorizma i kriminala

Sastanak delegacija Srbije i BiH, 7. decembar 2015.

U okviru Ministarskog foruma pravosuđa i unutrašnjih poslova "EU-Zapadni Balkan" Bosna i Hercegovina i Crna Gora potpisale su Protokol o prekograničnom nadzoru između tih dviju zemalja.

U ime BiH sporazum je potpisao ministar sigurnosti Dragan Mektić, navodeći kako je njegov cilj jačanje mehanizama Konvencije o prekograničnoj saradnji Jugoistočne Evrope s akcentom na sprječavanje terorističkih aktivnosti i trgovine ljudima.

"Činjenica je da najsloženiji i najkrupniji bezbjednosni izazovi prevazilaze granice jedne zemlje, te da zajednički radimo na tome i posvetimo se borbi posebno kada je u pitanju prekogranični kriminal, trgovina ljudima i ilegalne migracije. Završavamo proces zaprečavanja ilegalnih prijelaza i razgovarali smo i o mogućnosti da pokrenemo određene inicijative za izgradnju zajedničkih graničnih prijelaza gdje bi na jednoj tački vršili kontrolu", rekao je Mektić.

Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Raško Konjević nakon potpisivanja Protokola kazao je kako je prenio iskustva iz Crne Gore u oblasti formiranja Specijalnog tužilaštva, te ratifikacije sporazuma o granici između BiH i Crne Gore.

"Informisao sam ministra Mektića da bismo mi do kraja decembra u Parlamentu trebali da ratifikujemo taj sporazum. Također potpisivanje ovog Protokola je i prilika da osnažimo Konvenciju o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi i ugovorimo mehanizme zajedničke policijske saradnje u određenim okolnostima, sve u cilju jačanje institucionalnih veza kroz koje bismo obezbijedili smanjenje svih oblika kriminala posebno u pograničnom segmentu", istakao je Konjević.

Dragan Mektić

Izazovi terorizma obavezuju na jaču saradnju zemalja regije, kaže ministar sigurnosti BiH, te je u tom kontekstu naveo i primjer terorističkog napada u sarajevu kada su ubijena dvojica vojnika OS BiH.

"Kada je u pitanju istraga za teroristički napad u Rajlovcu, ja sam jednom rekao da ima određenih novih saznanja, da se na njima radi i da postoji mogućnost da ona istragu odvedu i izvan BiH, ali o detaljima ne mogu govoriti u interesu istrage", kazao je Dragan Mektić.

U fokusu skupa kako je najavljeno biće trenutno stanje i napredak u oblasti unutrašnjih poslova i pravosuđa u zemljama regiona. Također, biće definirane smjernice zajedničkog djelovanja u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i pitanja migracija.

Skup organiziraju ministarstva sigurnosti i pravde Bosne i Hercegovine, na poziv Luksemburga kao zemlje koja predsjedava Vijećem Evropske unije i u saradnji sa Evropskom komisijom.

Ministar Mektić je nakon bilateralnog sastanka sa ministrom unutrašnjih poslova Srbije Nebojšom Stefanovićem potpisao i protokol o saradnji u oblasti forenzičkih ispitivanja i vještačenja. Njime bi se trebala unaprijediti borba protiv kriminala.

Migrantska kriza koja je pogodila Srbiju, ali i šverc naoružanja, te terorizam, detektovani su kao vodeći problemi regije koji zahtijevaju tijesnu saradnju, naglasio je Stefanović.

Nebojša Stefanović

"Čak i kada se radi o ljudima koji prolaze kroz našu teritoriju ili onih koji su možda bili strani borci, moramo imati baze podataka s kojima upoređujemo ono što smo prikupili. Potencijalnu terorističku delatnost koju su obavljali van granica naše zemlje, mi nemamo načina da dokazujemo ili dokumentujemo bez pomoći spolja, a da čekamo da oni se spremaju ili počine teroristički akt na našim teritorijama - može da bude previše kasno", navodi Stefanović.

Ministri su naveli i kako intenzivno rade i sarađuju na presijecanju lanaca krijumčarenja lakim naoružanjem prema zemljama Zapadne Evrope, navodeći kako su ranije istrage pokazale kako je ruta krijumčarenja i dalje aktivna.

Osvrnuvši se na napad na premijera Srbije Aleksandra Vučića u julu ove godine u Potočarima ministar Mektić je kazao kako Tužilaštvo BiH vodi istragu, te da je detektovan određeni broj osoba za koje se sumnja da su učestvovale u napadu.

U svjetlu rješavanja migrantske krize prema navodima Dragana Mektića, očekuje se da BiH prihvati takozvane lažne azilante koji su u Njemačku stigli nakon liberalizacije vitznog režima.

"Dobili smo zahtjev i incijativu Njemačke za povrat preko 3.900 naših državljana koji imaju status lažnih azilanta, da ih prihvatimo na osnovnu hitnog evropskog putnog lista u smislu da to ide u ubrzanoj proceduri. Njemačka se želi riješiti lažnih azilanata i mi smo donijeli odluku na Vijeću ministara BiH", rekao je Mektić.

Inače, na kraju prvog radnog dana Ministarskog foruma Mektić je podsjetio "da se ogroman broj izbjeglica kreće preko balkanske rute, ali da je najveći broj njih bio prinuđen zbog ratnih dejstava da napusti domove, dok su jedan broj izbjeglice iz zemalja gdje nema rata".

"To su ekonomski migranti koji će biti vraćeni nazad, a ostale izbjeglice će pronaći status u EU", kazao je Mektić.

Ministar vanjskih poslova Luksemburga Žan Aselborn izjavio je da migrantska kriza ne može samostalno da se rješava i da svi moraju podnijeti zajednički teret rješavanja ovog pitanja.

"EU će učiniti sve da liberalizacija viznog režima ostane na snazi."

"U EU je veliki broj tražilaca azila iz zemalja zapadnog Balkana, oni su na četvrtom mjestu na listi tražilaca azila nakon Sirije, Iraka i Avganistana. EU će učiniti sve da liberalizacija viznog režima ostane na snazi", kazao je Aselborn.

Komesar EU za migracije i unutrašnje poslove Dimitris Avramopulos rekao je povodom prijetnji od terorizma da je postignuta saglasnost o integrativnom planu akcije za sve zemlje Zapadnog Balkana.

"To možemo raditi zajedno i samo udruženim snagama", poručio je Avramopulos.

On je rekao da postoji saglasnost i u vezi sa borbom protiv ilegalne trgovine oružjem, navodeći da postoji Akcioni plan za jugoistočnu Evropu za period 2015-2019. godina o zabrani ilegalne trgovine, te da je usvojen akcioni plan unutar EU i van nje.

Drugog dana foruma najveća pažnja biće usmjerena na oblast pravosuđa, a učesnici će se ponovno dotaći pitanja pravosudne saradnje u borbi protiv terorizma i rješavanja migrantske krize.

Mjere sigurnosti su na visokom nivou, što dokazuje veliki broj prisutnih policajaca i snaga sigurnosti.