Sažetak
- Sjednica Vijeća za provođenje mira (PIC) nije rezultirala izborom novog visokog predstavnika za BiH.
- Iako se očekivalo da će Christian Schmidt biti zamijenjen, odluka je odgođena za kraj juna.
- Prema ocjenama analitičara, izostanak dogovora ukazuje na neslaganja između SAD-a i Evropske unije kada je riječ o politici prema BiH.
Uprkos očekivanjima da Bosna i Hercegovina dobije početkom juna devetog visokog predstavnika, to se nije desilo. Dvodnevna sjednica Vijeća za provođenje mira u BiH (PIC), koja odlučuje o prvom čovjeku OHR-a, nije urodila plodom.
Iako su predviđanja u političkim krugovima već danima bila kako će Christiana Schmidta zamijeniti italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, za kojeg se navodi da uživa i podršku Sjedinjenih Američkih Država, to se nije desilo.
Umjesto dogovora, najavljeno je kako će se o budućem visokom predstavniku razgovarati ponovo krajem juna.
Za analitičare sjednica PIC-a u Sarajevu pokazuje kako su sve izraženije razlike između pristupa SAD i EU u vezi Bosne i Hercegovine.
"Dok Vašington naglasak stavlja na stabilnost zemlje i zaštitu vlastitih investicionih interesa uz moguće smanjenje direktnog političkog uplitanja, Bruxelles nastoji zaokružiti prostor zapadnog Balkana pod svojim normativnim i političkim okvirom", kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Mladen Bubonjić.
Šta se dešavalo na sjednici?
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je rekao nakon sjednice kako je postignut opšti konsenzus o važnosti Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
"Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna", poručio je on.
Naveo je i da će izabrani kandidat podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u provedbi reformi, odnosno programa "5+2" koji obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava.
"Nadam se da ću u narednim sedmica predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH", poručio je Schimdt.
Čitajte:
Nije postignuta saglasnost o izboru novog visokog predstavnika u BiH, konsultacije se nastavljaju u junuZa Bubonjića, izostanak konsenzusa "nije presedan, jer se i ranije dešavalo da visoki predstavnici ne budu izabrani jednoglasno".
Ono što smatra simptomatičnim je da situacija oko izbora Schmidtovog nasljednika ukazuje na "dublje podjele" među međunarodnim aktorima.
"Ovaj put nije uspostavljen ni minimalni konsenzus, ide se u drugi krug, što pokazuje da je podjela sada izraženija. Jasno je da postoje nesuglasice između zemalja članica EU i SAD. Ovo je produžena borba za interese između nove američke administracije i Evropske unije koja se reflektuje na Bosnu i Hercegovinu", naveo je.
Bubonjić upozorava da takva situacija otvara prostor i za brojne spekulacije o budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR), uključujući mogućnost imenovanja novog predstavnika sa vremenski ograničenim mandatom ili čak gašenja ili transformacije te institucije.
Govoreći o mogućem pravcu djelovanja novog visokog predstavnika, Bubonjić smatra da će to zavisi od toga "čija snaga prevagne u PIC-u".
"Moglo bi doći do određenog odmaka od ranije prakse snažnog intervencionizma, miješanja u unutrašenje poslove, posebno ako bude izabran kandidat blizak sadašnjoj američkoj administraciji", rekao je Bubonjić.
Čitajte:
SAD želi promijeniti energetsku kartu Balkana"Vidjeli smo i po posljednjoj izjavi američkog sekretara Marka Rubia na saslušanju u Kongresu, koji je rekao da je cilj sigurnost zemlje, da se neće podržavati secesija, da im 'ne trebaju nikakvi neredi tamo', što pokazuje da je želja da američki interes ostaje snažan, naročito kroz ekonoski angažman", istakao je on.
Podsjetio je na projekat Južne interkonekcije, te mogućnost uključivanja i američkih investicija u infrastrukturne i druge projekte u Bosni i Hercegovini, zbog čega je SAD prioritet "stabilnost zemlje".
"Vidjeli smo da se, pored južne gasne interkonekcije, spominje i kriptoberza u Brčkom, kao i najave o novom američkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini koji ima veze s namjenskom industrijom. To pokazuje da Amerikanci sve intenzivnije ulaze s finansijskim i investitorskim kapacitetima. Gdje god ulaze, ne odgovara im nestabilna situacija", istakao je Bubonjić.
S druge strane, Evropska unija, prema njegovim riječima, nastoji osigurati političko i normativno objedinjavanje prostora Zapadnog Balkana.
"Evropa je svjesna da je Bosna i Hercegovina dio njenog prostora i da je zapadni Balkan svojevrsni 'meki trbuh' podložan spoljnim uticajima, bilo kineskim, ruskim ili sve izraženijim američkim investitorskim interesima. Upravo zato EU nastoji da taj prostor zaokruži, ne samo kroz norme i pravila, već i u smislu kontrole nad političkim i ekonomskim interesima u regionu", zaključio je Bubonjić.
Čitajte:
Diplomatska ofanziva Evrope u BiH uoči izbora visokog predstavnikaIstiče da, čija god "struja prevagne", postoji jedan bitan zajednički interes svih strana, a to je osiguranje mira i bezbjednosti u Bosni i Hercegovini.