Između apatije i nacionalizma: Šta su birači poručili na izborima u BiH?

Bosna i Hercegovina je glasala, ali je skoro 320.000 birača manje nego prije četiri godine odlučilo da ovog puta ostane kod kuće.

Oni koji su izašli na izbore, uglavnom, ponovo su birali poznate političke opcije. Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH osvojile su ključne pozicije.

Građanske i opozicione opcije pretrpjele su ozbiljne gubitke.

Najviše pažnje privukao je pad Trojke, stranaka okupljenih oko Socijaldemokratske partije BiH, koje su činile vlast u protekle četiri godine, te skoro potpuni nestanak opozicione konkurencije u Republici Srpskoj.

S druge strane, zabilježen je uspon Stranke za BiH, bez koje, kako pokazuju preliminarni rezultati izbora, neće biti moguće formirati vlast na nivou bh. entiteta Federacija BiH.

Uz rekordno nisku izlaznost, ovo su bili i izbori na kojima su prvi put korišteni skeneri glasačkih listića i elektronska identifikacija birača.

Pobjeda nacionalizma ili samo nastavak poznate politike?

Jedno od ključnih pitanja nakon izbora jeste da li su birači ponovo izabrali nacionalne stranke ili se suštinski ništa nije promijenilo.

"Nacionalizam je pobijedio. Male stranke su ostale još manje, a oni koji kontrolišu javni novac i političke poluge vlasti ponovo su pobijedili. Mislim da će naredne četiri godine biti prilično predvidljive kada je riječ o političkim odnosima", kaže urednik portala "Buka" za Radio Slobodna (RSE) Aleksandar Trifunović.

No, za političkog analitičara Bodu Webera, višeg saradnika Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu, stvari se mogu posmatrati i drugačije.

On iznosi stav da se ne može govoriti o "povratku nacionalnih stranaka".

"Ovo je nastavak postratne dinamike etniziranog političkog sistema. Ljudi su i dalje primorani da biraju unutar okvira koji postoji već tri decenije", rekao je Weber u intervjuu za RSE.

Istovremeno, među najvećim gubitnicima izbora našle su se stranke Trojke – SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS).

Oni su vlast od SDA preuzeli nakon izbora 2022. godine, uz obećanje političkih promjena i drugačijeg načina upravljanja. Međutim, izborni rezultat pokazao je pad podrške, a neke od članica koalicije prošle su znatno slabije nego što se očekivalo.

Za političkog analitičara Adnana Huskića ključ odgovora nije u tome gdje su birači Trojke otišli, već zašto nisu izašli na izbore.

"Mislim da birači Trojke nisu prešli drugim strankama nego su ostali kod kuće. Kampanja koja je vođena protiv stranaka vlasti proizvela je efekat među njihovim biračima. To se vidi i kroz razliku u izlaznosti između Federacije i Republike Srpske", smatra on.

Po ocjeni Bode Webera, u Federaciji BiH se ponovio politički obrazac koji se viđa već duže od jedne decenije.

"Nekad pobjeđuju multietničke ili građanske stranke, kao što je bio slučaj s Trojkom. Te stranke se potom diskredituju u postojećem političkom sistemu i onda pendula ide nazad prema SDA", navodi Weber.

Glavni urednik magazina "Buka", Aleksandar Trifunović, smatra da je rezultat Trojke jedno od najvećih razočarenja izbora.

"Trojka je bila projekat u koji je uložen veliki politički kapital i velika nada da može pokazati drugačiji model upravljanja bez dominantnog nacionalnog narativa. Na kraju su nacionalne teme ponovo odnijele pobjedu", ocjenjuje Trifunović.

Nacionalne stranke ponovo pobijedile na izborima u BiH

Kraj političke ere Komšića

Među političarima koji su doživjeli pad na izborima je i Željko Komšić. Nakon četiri mandata u Predsjedništvu BiH, Komšić će ostati i bez mjesta u državnom parlamentu. Na listi Demokratske fronte osvojio je manje od 7.000 glasova.

Ni njegov kandidat za člana Predsjedništva BiH, Slaven Kovačević, nije uspio osvojiti funkciju.

Tako je nakon gotovo dvije decenije Komšićeve dominacije na izborima za Predsjedništvo BiH, njegov politički projekat "građanske države nestao", kako je rekao u prvom obraćanju medijima.

"DF kao stranka ne postoji bez Željka Komšića. Postoji Željko Komšić i ljudi oko njega. Kada njega nema u utrci (za Predsjedništvo BiH), vidi se koliko je stranka zavisila od jednog čovjeka", kaže Huskić.

Trifunović ističe da su birači poslali "još jasniju poruku".

"Komšić nema nikakve veze sa građanskom opcijom. Godinama je ponavljao priču o građanskoj državi, a ovi izbori su pokazali da takva politička ideja nema većinsku podršku. To ne znači da ona ne treba postojati, nego da ne može pobijediti u ovakvom političkom sistemu", ocjenjuje Trifunović.

U Republici Srpskoj 'više je izgubila opozicija nego što je pobijedio SNSD'

U Republici Srpskoj izbori su donijeli veliki pad opozicionih stranaka.

Prije četiri godine SNSD i opozicija vodili su neizvjesnu trku, a sada je razlika mnogo veća. SNSD sa koalicionim partnerima ide prema dvotrećinskoj većini u Narodnoj skupštini RS, koja ima 83 poslanika.

Srpska demokrratska stranka (SDS), do sada najveća opoziciona stranka, završila je na trećem mjestu, iza Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića. Ni njen kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša nije uspio ozbiljnije ugroziti Savu Minića iz SNSD-a.

Stanivuković je, takođe, prošao slabije nego prije četiri godine. Za Narodnu skupštinu RS osvojio je oko 16.000 ličnih glasova, što je približno 10.000 manje nego 2022. godine.

Najveći pad među opozicionim liderima zabilježila je Jelena Trivić. Na izborima 2022. godine, kao zajednička kandidatkinja opozicije za predsjednicu Republike Srpske, osvojila je 273.000 glasova i bila ozbiljan konkurent Miloradu Dodiku.

Ovoga puta rezultat je bio višestruko slabiji. Kao kandidatkinja Narodnog fronta za Narodnu skupštinu RS osvojila je manje od 1.500 glasova, dok je njena stranka sa oko 11.000 glasova ostala ispod izbornog cenzusa.

"Teško je reći da su ovi izbori donijeli velika iznenađenja. Možda je neko očekivao tijesniju utrku, ali nakon svega što se dešavalo u opoziciji takav rezultat nije bio realan. Opozicija je ušla podijeljena, bez jasne strategije i bez zajedničkog političkog centra", kaže za RSE novinar portala "Gerila info" Vladimir Kovačević.

Adnan Huskić navodi da je podijeljenost opozicije u RS uoči izbora stvorila "konfuziju" među biračima.

"Cijelo vrijeme su se pojavljivali novi projekti, novi lideri i novi kandidati. U takvoj situaciji SNSD je radio ono što godinama radi najbolje - organizovao teren i mobilisao svoje birače", navodi on.

Čitajte:

Prvi rezultati izbora u BiH: Vode stranke Izetbegovića, Dodika i Čovića

Ko su 'iznenađenja' izbora?

Jedno od iznenađenja izbora je rezultat Semira Efendića i Stranke za BiH.

Nekada jedna od vodećih bošnjačkih stranaka čiji je osnivač Haris Silajdžić, ratni ministar vanjskih poslova, godinama je bila politički marginalizovana.

Efendić je u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH osvojio više od 110.000 glasova i završio na trećem mjestu, iza pobjednika i drugoplasiranog kandidata.

"Ako pogledate rezultate, Semir Efendić je imao osjetno više glasova od svoje stranke. To pokazuje da su birači prepoznavali njega kao kandidata, a ne samo stranačku infrastrukturu. Takve stvari ne viđamo često i zato taj rezultat nije slučajan", kaže Huskić.

Sličnu ocjenu iznosi i politički analitičar Bodo Weber, koji smatra da je Stranka za BiH jedna od rijetkih stranaka koja je uspjela izaći iz političkog obrasca u kojem se posljednjih godina smjenjuju SDA i različiti blokovi okupljeni oko građanskih opcija.

"Stranka za BiH je ostvarila određeni uspjeh i mogla bi imati mnogo važniju ulogu u formiranju vlasti nego što se činilo prije samih izbora", rekao je Weber za Radio Slobodna Evropa.

Među iznenađenjima je i povratak Nenada Nešića. On se 'vraća' u novi saziv državnog parlamenta. Posljednji mandat je završio ostavkom na poziciju ministra sigurnosti BiH nakon hapšenja i istrage Tužilaštva BiH, zbog sumnji na udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita, još u vrijeme dok je bio direktor "Puteva RS". U ovom slučaju optužnica još nije podignuta.

U međuvremenu je Tužilaštvo BiH ove godine obustavilo istragu protiv njega u drugom predmetu koji se odnosi na snimak na kojem se navodno čuje kako nudi pomoć pri zapošljavanju u zamjenu za izborni rezultat.