Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja simbola Armije RBiH u Republici Srpskoj

Zastava Armije RBiH na vojnoj paradi na stadionu Koševo u Sarajevu, 15. aprila 1997.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je 20. novembra neustavnim član zakona kojim se u Republici Srpskoj kao krivično djelo uvodi javno isticanje, nošenje, prikazivanje i promovisanje zastava, grbova i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.

U obrazloženju odluke Ustavni sud je, između ostalog, istakao da osporena odredba nije usklađena sa zakonima koji se odnose na upotrebu zvaničnih simbola i oznaka pripadnika Oružanih snaga BiH, koji regulišu upotrebu zvaničnih simbola i oznaka Armije RBiH.

"Narodna skupština nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija RBiH, čiji je kontinuitet ustavno priznat. Odlukama institucija BiH Armija RBiH čini dio OSBiH sa svojim vojnim naslijeđem i identitetom, zajedno s prepoznatljivim obilježjima, čije isticanje predstavlja dužnost za odgovarajuće pješadijske pukove.

Stoga, osporena odredba nije usaglašena ni sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, jer krši odluke institucija BiH kojima se pripadnicima pukova nalaže da nose oznake svojih pukova", navodi se između ostalog u saopštenju za javnost.

Apelaciju Ustavnom sudu BiH je podnijelo 11 poslanika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Oni smatraju da se ovom odredbom krši Ustav BiH, te Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući slobodu izražavanja i zabranu rasne i nacionalne diskriminacije.

Narodna skupština bh. entiteta Republike Srpske (RS) je 9. jula usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojim je izjednačila isticanje i promovisanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine iz vremena rata od '92. do '95. i simbola ustaške Nezavisne države Hrvatske (NDH) iz vremena Drugog svjetskog rata.

Svako ko ih ističe ili pomoviše može biti kažnjen sa tri i po godine zatvora, navodi se u izmjenama Krivičnog zakonika RS koji je usvojen 9. jula.

Kako se precizira u tekstu zakona zatvorska kazna uvodi se za svakog ko putem medija, društvenih mreža, na javnom mjestu ili javnom skupu "promoviše, veliča, širi, podržava ili podstiče pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH i javno isticanje i promovisanje zastava i simbola Armije BiH".

Čitajte:

Mogu li 'ljiljani' postati krivično djelo u Republici Srpskoj?

Usvajanju zakona prethodile su reakcije pravnih stručnjaka i zvaničnika, koji upozoravaju da bi njegove odredbe mogle biti u koliziji s državnim Zakonom o odbrani BiH.

Zakonom se formalno kriminalizira javno isticanje simbola Armije Republike BiH, ali su u Republici Srpskoj i ranije zabilježeni slučajevi u kojima je policija protiv građana podnosila prekršajne prijave zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, iako nijedna zastava nije zabranjena zakonom.

Sudovi su u više takvih slučajeva ocijenili da samo isticanje zastave Republike BiH ne predstavlja ni krivično djelo ni govor mržnje.

Vaš browser nepodržava HTML5

O ljiljanima kroz heraldiku i kulturu sjećanja u BiH

Odluka o apelaciji Denisa Bećirovića

Ustavni sud BiH je utvrdio i da izjava i odluka Narodne skupštine Republike Srpske o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske nisu u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine.

Apelaciju je podnio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH. On je tražio da se van snage stavi odluka Skupštine RS kojim je podržan veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

"Odluka o imenovanju Komisije od 29. juna 2026. godine, koju je donijelo Predsjedništvo BiH bez konsenzusa, nije prestala da važi i ostaje na pravnoj snazi", navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.

Skupština RS je 7. jula podržala veto Cvijanović na većinsku odluku tadašnjih članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u Komisiju za nacionalne spomenike BiH budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti.

Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto na odluku o imenovanju, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito".

Čitajte:

Novo osporavanje dejtonskog rješenja za kulturno nasljeđe BiH

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao nezavisna institucija nadležna za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika.

Tim dokumentom predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a.

Taj model primjenjivan je od osnivanja Komisije 2001. godine, kada su, uz domaće članove imenovana i dva međunarodna eksperta.

Prekretnica dolazi 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv Komisije sastavljen isključivo od domaćih članova.

U narednom periodu međunarodni članovi praktično su isključeni iz procesa odlučivanja, dok je uveden sistem prema kojem je donošenje odluka potreban konsenzus, dogovor sva tri glasa domaćih članova Komisije.

No, taj model nije dugo opstao funkcionalan i došlo je do blokade rada Komisije, pa je tako posljednja sjednica održana još 2023. godine.

Čitajte:

Kulturna i prirodna dobra u RS nezaštićena i na rubu propasti

Posljedice su postale vidljive i kroz izvještaje državnih revizora, koji su konstatovali da tokom 2024. godine Komisija nije donijela nijednu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, ukidanju tog statusa ili odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnog spomenika.

Kao jedan od razloga navedena su različita tumačenja Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma i nadležnosti same Komisije.

Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH pokušalo je vratiti izvorni model rada.

Novom odlukom vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, ponovo je uspostavljen sastav od pet članova, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.