Berlin: Prije i poslije Zida

Slijepi čovjek (desno) i njegov saputnik sjede na ruševinama berlinske ulice nedugo nakon završetka rata. 

Rat u Evropi završio je u maju 1945. godine nakon što je sovjetska Crvena armija, potpomognuta savezničkim silama, ušla u centralni Berlin, zarobivši bunker nacističkog lidera Adolfa Hitlera i podigla komunističke zastave u njemačkoj prijestolnici. 

Pogled na centar Berlina snimljen iz američkog aviona, ubrzo nakon savezničke pobjede u Evropi. 

Nijemci su tišinu koja je uslijedila nakon burnih bitaka za berlin nazvali "Stunde Null" (Nulti sat), trenutak "apsolutnog raskida sa prošlošću i radikalnog novog početka". 
 
 

Sovjetski časnici analiziraju poveze unutar sjedišta Gestapa u Berlinu. 

Sveštenik kojeg su Sovjeti oslobodili iz nacističkog zatvora zvanog "kuća horora" kasnije je napisao: "Ono što sam ja doživio kao sadizam tokom tih zadnjih sedmicu i po, ne može biti opisano". 

Automobil prolazi kroz razrušenu ulicu u Berlinu. 

Veća šteta nanesena je napadima britanskih, američkih i francuskih bombi u kojima su ubijene desetine hiljada civila.

Beskućnici i mrtvi njemački vojnik

Sovjetski vojnik opisao je nacističke trupe u posljednjim satima rata kako izlaze iz podruma, sa visoko dignutim rukama i "nasmijani poput poslušnih pasa".

Do kraja rata populacija Berlina je opala, uglavnom zbog ljudi koji su bježali naprednim sovjetskim snagama. 
 

Nijemac gleda u frazu "Pobjeda ili Sibir", napisanu na zgradi. 

Za mnoge koji su ostali, ovo se pokazalo istinitim. Milioni Njemaca su poslani na istok, a oko 357.000 umrlo je u radnim logorima ili zatvorima tajne policije. 

Podjela krompira Berlincima. 

Sovjetske javne kuhinje dijelile su velike količine hrane, ali nestašica nakon završetka rada dovela je brojne stanovnike Berlina na rub gladi. 

 Stanovnici Berlina režu meso sa mrtvog konja u maju 1945. 

Sovjetski oficiri kod spomenika Kaiser Wilhemu u maju 1945. godine. Kasnije ga je srušila komunistička vlada istočne Njemačke. 

Žena koja je u ratu ostala bez doma sjedi na klupi. 

Ruski novinar Vasilj Grosman koji je svjedočio padu Berlina opisao je kako je u licima lokalaca vidio "ne samo ličnu patnju već i patnju građana uništene države."

Portret sovjetskog vođe Josefa Staljina u Berlinu u ljeto 1945. godine.
 

Ljudi traže hranu i gorivo za kuhanje na deponiji u blizini zračne luke u Berlinu. 

Čovjek vadi komadiće ugljena.

Civili hodaju uništenom berlinskom ulicom.

 Američke trupe sa njemačkim djevojkama na berlinskom Wansee jezeru u julu 1945. ubrzo nakon što su Amerikanci stigli u grad.
 

Žene spašavaju cigle sa ruševina kako bi ih mogli ponovo koristiti.

Čovjek sječe komadiće drva sa panja u čuvenom berlinskom Tiergartenu. 

Vlade Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske proglasile su 5. juna 1945. "vrhovnu vlast" nad Njemačkom i podijelile zemlju i glavni grad na različite okupacijske zone. Tako je postavljena pozornica za ideološku bitku u Evropi između komunizma i slobodnog svijeta koja će se uskoro oblikovati u Hladni rat.