Narodna skupština Republike Srpske nema ustavnu nadležnost da odlučuje o Odluci o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, stoga će svaki pokušaj uzurpacije nadležnosti institucija države biti osporen u postupku pred Ustavnim sudom BiH.
Ovo se navodi u saopštenju za javnost iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, isti dan kada je Skupština RS podržala veto članice Predsjedništva Željke Cvijanović na većinsku odluku članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića.
U toj odluci se navodi da u Komisiju za nacionalne spomenike BiH budu imenovani novi članovi- Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti.
Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto na odluku o imenovanju, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito".
Čitajte:
Veto Cvijanović potvrđen u Skupštini RS blokirao imenovanja u Komisiji za nacionalne spomenike BiHIz Bećirovićevog kabineta se kaže i da će predsjedavajući Predsjedništva BiH pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, nakon odluke Skupštine RS.
Šta se navodi još iz Bećirovićevog kabineta?
Iz kabineta Bećirovića se ističe da je Odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, donesena 12. januara ove godine u skladu s Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH, te je 20. februara iste godine objavljena u "Službenom glasniku BiH".
"Posebno je važno istaći da članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH ovu odluku proglasila destruktivnom po vitalni entitetski interes za područje s kojeg je izabrana. Na osnovu Odluke objavljene u Službenom glasniku, Predsjedništvo BiH je 29. juna 2026. godine, u skladu s propisanom procedurom odlučivanja, donijelo Odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika", dodaje se u saopštenju, 7. jula.
Ističe se i kako u ovom slučaju Narodna skupština RS nema ustavnu nadležnost da vodi proceduru proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta u smislu člana V/2.d) Ustava BiH.
"U konkretnom slučaju nije riječ o pitanju vanjske politike niti o bilo kojem drugom pitanju za koje Ustav BiH i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH predviđaju takvu mogućnost odlučivanja Narodne skupštine RS", dodaje se.
Iz Bećirovićevog kabineta se kaže i da će predsjedavajući Predsjedništva BiH pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, nakon odluke Skupštine RS.
Čitajte:
Novo osporavanje dejtonskog rješenja za kulturno nasljeđe BiHKako je Komisija od dejtonskog modela došla do blokade?
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao nezavisna institucija nadležna za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika.
Tim dokumentom predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a.
Taj model primjenjivan je od osnivanja Komisije 2001. godine, kada su, uz domaće članove imenovana i dva međunarodna eksperta.
Prekretnica dolazi 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv Komisije sastavljen isključivo od domaćih članova.
U narednom periodu međunarodni članovi praktično su isključeni iz procesa odlučivanja, dok je uveden sistem prema kojem je donošenje odluka potreban konsenzus, dogovor sva tri glasa domaćih članova Komisije.
No, taj model nije dugo opstao funkcionalan i došlo je do blokade rada Komisije, pa je tako posljednja sjednica održana još 2023. godine.
Posljedice su postale vidljive i kroz izvještaje državnih revizora, koji su konstatovali da tokom 2024. godine Komisija nije donijela nijednu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, ukidanju tog statusa ili odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnog spomenika.
Kao jedan od razloga navedena su različita tumačenja Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma i nadležnosti same Komisije.
Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH pokušalo je vratiti izvorni model rada.
Novom odlukom vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, ponovo je uspostavljen sastav od pet članova, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.