Na dan pobjede nad fašizmom u Banjaluci poruke podrške Rusiji

Noćni vukovi na maršu 'Besmrtnog puka', Banjaluka, 9. maj 2023.

Poruke podrške Rusiji, ruske zastave, Noćni vukovi. Sve to se moglo vidjeti na maršu "Besmrtnog puka" u Banjaluci na Dan pobjede nad fašizmom, 9. maja.

Riječ je o maršu potomaka boraca protiv nacizma u Drugom svjetskom ratu.

Bajkeri, bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, su nosili zastavu na kojoj je pisalo "Mi smo pobijedili - Srbi i Rusi".

U maršu su učestvovali i pripadnici srpskog narodnog pokreta "Izbor je naš". Radi se o nevladinoj organizaciji koja podržava rusku agresiju na Ukrajinu. U posljednjih 15 mjeseci, koliko traje invazija Rusije, pripadnici ove organizacije postavljaju transparente na kojima pružaju podršku Rusiji.

Tokom marša 9. maja su nosili transparent na kojem su ruska i srpska zastava bile svezane. Napisana je i poruka: "Nastavljamo dalje, do najveće pobjede u 21. vijeku".

Na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kakve veze ima transparent sa pobjedom nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu i koja je to najveća pobjeda, lider te organizacije, Dane Čanković, rekao je da se "nastavlja borba" iz tog svjetskog rata.

"Srbi i Rusi su uvijek bili na istoj strani. Radi se o pobjedi istinskog sistema vrijednosti, pobjeda slobode nad onim centrom svjetske moći koji hoće da zagospodari ili bolje rečeno, porobi čovječanstvo", rekao je Čanković.

Dane Čanković, predsjednik pokreta "Izbor je naš" nosio je tokom marša 9. maja transparent na kojem je pisalo: "Nastavljamo zajedno do najveće pobjede u 21. vijeku".

U maršu je učestvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov. U zvaničnom obraćanju istakao je kako je danas "na snazi rusofobija".

Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH polaže cvijeće na spomenik žrtvama fašizma na Trgu palih boraca u Banjaluci, 9. maj 2023.

Uz Kalabuhova, prisutan je bio i Sergey Ilnitskiy, vojni ataše u Ambasadi Ruske Federacije u BiH.

Sergey Ilnitskiy, vojni ataše u Ruskoj ambasadi u BiH.

Učesnici marša na odjeći su imali okačenu i Georgijevsku lentu.

Lentu čine tri crne i dvije narandžaste pruge i dio je visokih vojnih odlikovanja iz perioda ruskog carstva.

Osim službene upotrebe, Georgijevska lenta počela se koristiti u Rusiji i kao patriotski simbol koji podrazumijeva podršku vladi i Vladimiru Putinu, posebno od 2022. godine i početka rata u Ukrajini.

Učesnici nose Georgijevsku lentu, koja je od 2022. godine i simbol podrške Vladimiru Putinu i njegovoj vlasti u Rusiji

Kako bi u Rusiji dodatno zaštitili simbol, Putin je krajem prošle godine potpisao odluku da se Georgijevska lenta može koristiti samo u svrhu historijskog sjećanja, kao i za vojno-patriotski, te duhovno-moralni odgoj građana Rusije.

Na čelu marša je bio predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, te banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković. Ove godine primjetan je manji broj učesnika u maršu, njih stotinjak.

Marš "Besmrtni puk" održan je prvi put u Rusiji 2011. godine, kao sjećanje na borce Crvene armije koji su poginuli u Drugom svetskom ratu.

Na čelu marša 'Besmrtnog puka' bio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske

U banjalučkom maršu učestvovao je i Edin Fadilović, ruski državljanin koji živi u Moskvi.

Nije želio da komentariše rusku agresiju na Ukrajinu. Istakao je kako je to za njega "veoma teška i osjetljiva tema".

Kao prevodilac sa Fadilovićem je bio Borislav Marić, profesor ruskog jezika iz Prnjavora, na sjeveru BiH.

Za RSE kaže kako je "u svakom slučaju na strani ruskog naroda", te da dešavanja u Ukrajini vidi kao posljedicu uticaja "Amerike i Zapada".

Moskovljanin Edin Fadilović (lijevo) i profesor ruskog jezika Borislav Marić

Ruska agresija na Ukrajinu započela je u 24. februara 2022. godine.

Kancelarija Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) izvijestila je u aprilu ove godine da je tokom agresije poginulo oko 8.500 civila, a više od 14.000 povrijeđeno.

Otac dječaka koji je nosio rusku zastavu nije želio dati izjavu za RSE

Vijeće za ljudska prava UN-a je ranije glasalo za produženje i proširenje mandata istražnog tijela koje istražuje moguće ratne zločine počinjene tokom ruske invazije.

Više od 140 zemalja u svijetu podržalo je sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Među njima je i Bosna i Hercegovina.