Sljedeće žarište u iranskom ratu? Tjesnac Bab Al-Mandab uz obalu Jemena

Iransko skoro zatvaranje Hormuškog moreuza kao odgovor na masovno bombardovanje koje su pokrenule Sjedinjene Države i Izrael, izazvalo je haos na svjetskim energetskim tržištima i dovelo do naglog rasta cijena nafte.

Stvari bi mogle postati još gore, kažu stručnjaci, ako se poremeti i prolaz kroz moreuz Bab el-Mandeb, još jednu ključnu pomorsku rutu na Bliskom istoku.

Usko grlo uz obalu Irana, Hormuški moreuz povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem i globalnim tržištima preko Omanskog zaljeva i Arapskog mora.

Slično tome, Bab el-Mandeb je uski prolaz za brodove koji ulaze ili izlaze iz Crvenog mora, čijom jemenskom obalom u velikoj mjeri upravljaju pobunjenici Huti, naoružana grupa koju podržava Iran.

Huti, organizacija koju su Sjedinjene Države označile kao terorističku i koja je ranije napadala međunarodne brodove u moreuzu Bab el-Mandeb i Crvenom moru, jedan od najmoćnijih saveznika Teherana, do sada su bili izvan američko-izraelskog rata protiv Irana. Ako se uključe u sukob, to će izazvati još veće potrese na energetskim tržištima, kažu stručnjaci.

"Prijetnja Hutija je stvarna," kaže Gregory Brew, historičar iranske nafte i viši analitičar u Eurasia Group.

Moreuz Bab el-Mandeb čini oko šest posto svjetske trgovine naftom koja se prevozi morem, prema podacima američke Uprave za energetske informacije.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, preusmjerava milione barela nafte iz Perzijskog zaljeva prema Crvenom moru putem svog naftovoda Istok-Zapad otkako je rat počeo 28. februara.

"Veliki broj tankera sada prolazi kroz Crveno more kako bi preuzeli sirovu naftu iz saudijske luke Janbu na Crvenom moru, jedine druge izvozne rute za naftu te zemlje", kaže Brew. "A to je vrlo važno za tržišta nafte jer ublažava pritisak potpunog zatvaranja Perzijskog zaljeva."

"Ali ako bi Huti napali Janbu i ako bi učinili dovoljno da poremete izvoz iz tog terminala, onda biste mogli govoriti o"poremećaju od sedam miliona barela dnevno, rekao je Brew.

'Prsti na obaraču'

Huti nisu formalno objavili da se pridružuju ratu protiv Irana. Ali vođa Hutija Abdul Malik al-Huti rekao je da je grupa spremna da udari kad god procijeni da je to potrebno.

"Što se tiče vojne eskalacije i djelovanja, naši prsti su na obaraču u svakom trenutku ukoliko to razvoj događaja bude zahtijevao," rekao je u televizijskom obraćanju 5. marta.

Iranska poluzvanična novinska agencija Fars objavila je 12. marta da su Huti u punoj pripravnosti i da bi se mogli pridružiti ratnim naporima Teherana. Fars je upozorio da bi uključivanje Hutija u rat moglo dovesti do zatvaranja moreuza Bab el-Mandeb.

Zašto je ostrvo Hark ključno za iranski izvoz nafte?

Nije jasno da li je odsustvo Hutija iz rata protiv Irana namjerno ili znak trenutne slabosti te grupe.

Američki i izraelski zračni napadi posljednjih godina oslabili su borbene sposobnosti Hutija. Napadi su bili odgovor na raketne i napade dronovima Hutija na Izrael i međunarodnu plovidbu u Crvenom moru. U maju 2025. godine grupa je potpisala sporazum o prekidu vatre sa Sjedinjenim Državama.

BLOG UŽIVO - Posljednje iz Irana i Bliskog istoka

Huti su ključni član takozvane iranske "osovine otpora", labave mreže posredničkih i militantnih grupa usmjerenih protiv glavnog neprijatelja Izraela. Ali Huti zadržavaju značajnu autonomiju, a Iran ima samo ograničenu kontrolu nad postupcima te grupe, kažu stručnjaci.

Čitajte: Nakon slabljenja Hamasa i Hezbolaha, Izrael pojačava napade na Hute u Jemenu

Drugi član te osovine, libanska militantna grupa Hezbolah, otvorio je drugi front u ratu ispaljujući rakete i dronove na Izrael. To je izazvalo razoran vojni odgovor Izraela, koji je poslao kopnene trupe u Liban i izveo smrtonosne zračne napade.

"Mislim da bi finansijska i vojna situacija Hutija mogla obeshrabriti njihovo uključivanje u velike neprijateljstva," rekao je Brew. "Američke i izraelske kampanje nanijele su stvarnu štetu položaju Hutija u Jemenu. Muče se da plate svoje borce."

Ali Ahmed Nagi, viši analitičar za Jemen u briselskoj Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da je odluka Hutija da ostanu izvan rata proračunat potez koordiniran s Iranom.

"Umjesto aktiviranja svih frontova odjednom, čini se da Iran postepeno upravlja eskalacijom i drži Hutije u rezervi," kaže Nagi. "U tom smislu, Huti funkcionišu kao važna karta koja se može odigrati kasnije, posebno imajući u vidu njihovu sposobnost da poremete brodsku plovidbu u Crvenom moru i stvore širi ekonomski i sigurnosni pritisak."

Zadržavanje Hutija po strani čuva tu polugu pritiska, kaže Nagi.

"Ako se vojni pritisak na Iran poveća ili rat uđe u kritičniju fazu, Huti bi se ipak mogli uključiti uprkos potencijalnim troškovima na domaćem frontu u Jemenu," dodao je. "Njihova trenutna suzdržanost stoga više liči na pitanje tajminga nego na nespremnost da se uključe."