Slučaj iranskog državljanina Amira Baratija, koji je uhapšen u Kotoru u junu, još nije stigao do crnogorskog Ministarstva pravde, koje će donijeti konačnu odluku o zahtjevu za izručenje Sjedinjenih Američkih Država.
Američke vlasti Baratiju pripisuju ulogu u višegodišnjoj hakerskoj operaciji povezanoj s Iranom.
Radio Slobodna Evropa saznaje da je predmet kod sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, nakon čega bi sudsko vijeće Suda trebalo utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za izručenje, odnosno slučaj uputiti Ministarstvu pravde Crne Gore.
U međuvremenu, nova američka optužnica otkriva dosad nepoznate detalje o grupi 17 Iranaca koji su, kako se navodi, provodili masovne cyber napade u korist Korpusa islamske revolucionarne garde.
Ako bude izručen SAD-u, Barati bi mogao postati prvi Iranac iz optužene grupe dostupan američkom pravosuđu.
Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović za RSE kaže da vijeće Višeg suda "treba vjerovatno ovih dana da raspravlja o tom slučaju".
"Ako oni kažu da su ispunjene pretpostavke, ako ne bude žalbe, onda će biti taj predmet upućen ka meni, odnosno ka Ministarstvu pravde. Naravno mi ćemo da donesemo odluku kako budemo ocijenili", kaže Božović.
Dodaje da "interes SAD-a postoji i to nije sporno da oni očekuju da on bude izručen".
"Ali prije toga moram vidjeti, dok sud ne odluči o tome, onda i dok sud ne konstatuje da su ispunjeni preduslovi."
Barati je, saznaje RSE, u Crnu Goru došao iz Turske, čiji je također državljanin, u junu 2026. godine. Ubrzo po dolasku, 25. juna, uhapšen je u Kotoru, u akciji crnogorske policije u suradnji s FBI-jem.
Policije Crne Gore tada je saopćila da je uhapšen 39-godišnjak kojeg traži SAD zbog organiziranih hakerskih napada, računarske prevare i krađe identiteta, kao i da se dovodi u vezu s Iranskom revolucionarnom gardom.
Baratijeva braniteljica Milena Knežević nije mogla podijeliti više detalja o ekstradicijskom procesu, kao ni o razlozima njegova dolaska u Crnoj Gori.
SAD je službeno 7. augusta Crnoj Gori uputio zahtjev za izručenje Baratija.
Čitajte:
SAD otpečatile optužnicu protiv iranskih hakera od kojih je jedan uhapšen u Crnoj GoriSAD uputile zahtev za izručenje iranskog hakera uhapšenog u Crnoj GoriKakva je uloga Amira Baratija u hakerskoj grupi?
Cijela operacija hakiranja, prema američkoj optužnici, počela je oko 2013. godine osnivanjem kompanije Mabna Institut u Iranu.
Tužitelji tvrde da su organizaciju vodili Gholamreza Rafatnejad i Ehsan Mohammadi te da je okupljala mrežu hakera i suradnika koji su za potrebe iranskih institucija provodili kampanje krađe podataka i neovlaštenih upada u računarske sisteme.
Prema navodima optužnice, Mabna Institut je od najmanje 2013. godine provodio koordiniranu kampanju cyber napada usmjerenu na univerzitete, kompanije i državne institucije.
Među metama hakerske kampanje, prema američkim vlastima, bili su i Ministarstvo rada SAD-a, Federalna regulatorna komisija za energetiku (FERC), savezne države Havaji i Indiana, Ministarstvo obrazovanja države Indiana, Ujedinjene nacije i UNICEF.
Optužnica navodi da su članovi mreže krađom pristupnih podataka zaposlenih pokušavali doći do povjerljivih informacija iz državnih i međunarodnih institucija.
Hakeri su, prema optužnici, ciljali i 144 univerziteta u Sjedinjenim Državama, 178 univerziteta u drugim državama, najmanje 42 američke i 11 stranih kompanija.
Američki tužioci tvrde da je tokom operacije ukradeno više od 31 terabajta akademskih podataka i intelektualnog vlasništva, a da su kompromitirani univerzitetski nalozi i prikupljene informacije korišteni u korist Iranske revolucionarne garde (IRGC) i drugih iranskih institucija.
Primarne metode grupe bili su Spear-phishing je oblik ciljanog cyber napada u kojem se žrtvi šalju uvjerljive poruke koje izgledaju kao da dolaze od poznate ili pouzdane osobe ili institucije, s ciljem krađe lozinki, drugih osjetljivih podataka ili omogućavanja neovlaštenog pristupa sistemima.emailovi poslani profesorima i istraživačima, pri čemu su se napadači predstavljali kao bibliotečki sistemi i pružaoci akademskih resursa.
Žrtve su usmjeravane na lažne stranice za prijavljivanje koje su prikupljale univerzitetske pristupne podatke.
Ti podaci su potom korišteni za pristup bazama biblioteka, istraživačkim portalima i e-mail nalozima. Operacija je bila sistematična i velikih razmjera, a grupa je održavala ažurirane liste ciljanih profesora na stotinama institucija, navodi se u optužnici.
Aktivnosti su kasnije proširene i na privatne kompanije, državne agencije i međunarodne organizacije.
Prema američkoj optužnici, šteta nanesena univerzitetima procjenjuje se na najmanje 3,4 milijarde dolara.
Amir Barati nije opisan kao jedan od organizatora mreže, već kao haker i suradnik kompanije Mabna Institut.
Njegovo ime nije se nalazilo među devetoricom optuženih u prvobitnom predmetu iz 2018. godine, već je dodano u proširenoj optužnici protiv ukupno 17 osoba koja je otpečaćena 2026. godine.
U optužnici se navodi da je Barati sudjelovao u praćenju spear-phishing kampanja, razmjeni kompromitiranih korisničkih naloga, izradi lista potencijalnih meta, izviđanju računarskih mreža i kreiranju phishing poruka.
Privođenje Amira Baratija u Podgorici, 26. juni 2026.
Tužilaštvo tvrdi da mu je jedan od optuženih, Arman Kahzadian, u junu 2015. proslijedio pristupne podatke kompromitovanih univerzitetskih naloga, a mjesec kasnije i podatke za naloge žrtava iz privatnog sektora.
Barati je optužen za zavjeru radi izvršenja računarskih upada, elektronske prevare, neovlašten pristup računarima radi financijske koristi i tešku krađu identiteta. Za razliku od nekih drugih optuženih, ne pojavljuje se u dijelu optužnice koji se odnosi na kasnije napade, uključujući hakiranje HBO-a, američke medijske kompanije.
Zbog navodne uloge u hakerskim operacijama, američko Ministarstvo financija je još 2018. godine stavilo Mabna Institute i više osoba povezanih s mrežom na listu sankcioniranih subjekata.
Čitajte:
Iranski haker u ekstradicionom pritvoru u Crnoj Gori čeka zahtev SAD za izručenjeIranski haker čeka izručenje iz Crne Gore u SADKo je Amir Barati?
O Amiru Baratiju malo je poznato iz američke optužnice, u kojoj je opisan kao iranski haker i suradnik Mabna Instituta.
Međutim, medijsko istraživanje Iran Internationala navodi da je riječ o jednom od poznatijih pripadnika iranske hakerske scene, koji je navodno još sredinom 2000-ih osnovao hakersku grupu Iran Black Hats Team, a potom i Digital Boys Underground Team zajedno s Armanom Kahzadianom, koji se također nalazi među optuženima u predmetu Mabna.
Prema istom izvoru, Barati je rođen 1986. godine u Mašhadu na sjeveroistoku Irana, a među hakerskim krugovima koristio je nadimak "Kinglet" (mali kralj).
Dostupni podaci iz iranske pravosudne baze pokazuju da je protiv Baratija 2010. godine vođen postupak zbog navodnog hakiranja državnih internet stranica i web stranice tadašnjeg iranskog predsjednika, kao i zbog optužbi za propagandu protiv Islamske Republike Iran.
Predmet je kasnije zatvoren, a Iran International piše da je Barati je nakon hapšenja počeo surađivati s iranskim obavještajnim strukturama, pozivajući se na anonimne izvore čije navode nije mogao neovisno potvrditi.
Iran International navodi i da je Barati 2021. godine napustio Iran i preselio se u Tursku, gdje je, prema njihovom istraživanju, stekao tursko državljanstvo, što je potvrdila i njegova braniteljica u Crnoj Gori.
Raspisana nagrada za informacije o pet optuženih
Istog dana kad je otpečaćena optužnica, američki State Department je kroz program Rewards for Justice ponudio nagradu do 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do lociranja petorice optuženih iz Mabna slučaja. Nagrada je ponuđena za Behzada Mesrija, Mojtabe Galekuhija, Armana Kahzadiana, Keyvana Fayaza i Sabera Shahbazi Ballojeha.
Sjedinjene Države ponudile su novčanu nagradu za informacije o petorici optuženih Iranaca
Ministarstvo pravosuđa SAD-a navodi da program traži informacije o osobama koje, djelujući po nalogu ili pod kontrolom strane vlade, sudjeluju u određenim zlonamjernim cyber-aktivnostima kojima se krši američki zakon.