Kako je Rus uhapšen u BiH završio u jednoj od europskih istraga o navodnim ruskim sabotažama?

Godinu i po nakon što je izručen iz Bosne i Hercegovine, ruski državljanin Aleksandar Bezrukavji pred sudom u Varšavi počeo je govoriti o svojoj ulozi u slučaju pošiljki sa zapaljivim napravama, koji poljsko tužiteljstvo povezuje s djelovanjem u korist ruske obavještajne službe.

Među incidentima obuhvaćenim širom istragom je i požar koji je u julu 2024. godine izbio u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle u Njemačkoj, kada se pošiljka sa skrivenom zapaljivom napravom samozapalila neposredno prije utovara na avion za Veliku Britaniju.

Prema optužnici, Bezrukavji je bio dio mreže osoba, a tereti se za pripremu testnih pošiljki prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Slučaj je ponovo privukao pažnju nakon što su njemačke vlasti početkom augusta 2026. pokrenule istragu o novom sigurnosnom incidentu na istom aerodromu, gdje je u blizini piste pronađen dron s eksplozivnom napravom.

Dok se o novom incidentu iz Leipziga još ne znaju detalji, pred sudovima u Poljskoj, ali i u Litvaniji, vode se odvojeni postupci protiv osoba koje istražitelji povezuju s operacijama sabotaža provedenim u ljeto 2024. godine.

Čitajte:

Njemačka istražuje prijavu letećeg objekta u blizini ukrajinskog aviona na aerodromu

Pet optuženih pred sudom u Varšavi

Poljsko tužiteljstvo je početkom januara 2026. godine podiglo optužnicu protiv pet osoba, ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavja te ukrajinskih državljana Vjacheslava Čabanenka, Vladislava B., Vladislava D. i Serhija Y., zbog navodne uloge u operaciji povezanoj sa slanjem pošiljki sa zapaljivim napravama.

Prema optužnici, koju je, u anonimiziranom obliku, Radio Slobodna Evropa (RSE) dobio od Suda u Varšavi, Bezrukavji je bio dio grupe, posebno zadužen za pripremu testnih pošiljki prema SAD-u i Kanadi.

Ove pošiljke su trebale poslužiti za provjeru ruta, vremena transporta i funkcioniranja logističkog lanca.

Do sada je održano pet ročišta u ovom predmetu, a Bezrukavji je za to vrijeme od izručenja iz BiH u pritvoru, koji mu je produžen do 11. novembra 2026. godine.

Prema navodima tužiteljstva, zadaci su bili podijeljeni tako da pojedini članovi grupe nisu ni imali potpuni uvid u cijelu operaciju.

Tužitelji tvrde da je jedan od optuženih u julu 2024. godine iz Litvanije organizirao slanje četiri pošiljke, od kojih su dvije bile namijenjene Velikoj Britaniji, a dvije Poljskoj.

Pošiljke su sadržavale masažne jastuke, kozmetičke proizvode i seks igračke u koje su bili skriveni zapaljivi mehanizmi i zapaljive hemijske supstance.

Jedna od pošiljki zapalila se 20. jula 2024. godine u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle u Njemačkoj, neposredno prije utovara na avion za Veliku Britaniju.

Druga se zapalila dva dana kasnije u DHL-ovom skladištu u Birminghamu, dok je treća izazvala požar u kamionskoj prikolici u Poljskoj.

Optuženima prijete kazne od višegodišnjeg zatvora do doživotne robije, ovisno o ulozi koja im se stavlja na teret u navodnoj operaciji.

Zajednička istraga više europskih zemalja

Prema podacima Eurojusta, istraga koja je obuhvatila Njemačku, Litvaniju, Poljsku, Nizozemsku i Veliku Britaniju identificirala je ukupno 22 osumnjičene osobe u Litvaniji i Poljskoj za koje se sumnja da su djelovale u interesu ruske vojne obavještajne službe.

Zajednička europska istraga pokazala je da su osumnjičeni regrutirani putem online platformi, da su zadaci bili podijeljeni između više osoba, te da su se isplate za obavljene zadatke često vršile u kriptovalutama.

Europski istražitelji navode da su među osumnjičenima bili državljani Rusije, Ukrajine, Litvanije, Latvije i Estonije, a da su mnogi od njih bili u teškoj socijalnoj ili ekonomskoj situaciji.

Kako je Bezrukavji završio u Bosni i Hercegovini?

U novembru 2024. u gradiću Bosanska Krupa na sjeverozapadu BiH uhapšen je ruski državljanin s krivotvorenim dokumentima Španije.

Bile su to prve vijesti u medijima o Aleksandru Bezrukavju.

Bezrukavji tokom hapšenja u Bosanskoj Krupi, novembar 2024. Bezrukavji je rođen 15. oktobra 1981. godine u ruskom gradu Rostov na Donu.

Prve informacije koje je podijelila lokalna policija upućivale su da bi mogao biti povezan s ruskim grupama koje su obučavale moldavske državljane za izazivanje nereda u BiH i Srbiji, s obzirom na to da se i o tim aktivnostima saznalo nešto ranije, ali to se kasnije pokazalo kao netačno.

Bezrukavji je u BiH prvi put ušao u februaru 2024. godine, kako je kasnije rečeno, najvjerovatnije iz Turske. Potom je ilegalno prešao u Hrvatsku, a onda u nekoliko mjeseci obišao više zemalja Europske unije, vjerovatno s novim dokumentima, s kojima je kasnije i pronađen u Bosanskoj Krupi.

Čitajte:

Seks-igračke i kozmetika: Rus uhapšen u BiH dio grupe koja je izazvala eksplozije pošiljki u EuropiBiH izručila Poljskoj Rusa osumnjičenog za špijunažu, diverzije i sabotažu terorističke prirode

Locirala ga je Obavještajna služba BiH 15. novembra u Bosanskoj Krupi, dan nakon što je ilegalno došao iz Hrvatske. Zajedno s lokalnom policijom uhapšen je u večernjim satima u privatnom smještaju koji je iznajmio.

Kod njega je tada pronađen i nevažeći, istekao, ruski pasoš.

Do izručenja u Poljsku, koja je bila raspisala INTERPOL-ovu potjernicu za njim, bio je u Državnom zatvoru u Istočnom Sarajevu.

Tokom nekoliko održanih ročišta na Sudu BiH, krajem 2024. i početkom 2025., negirao je da ima ikakve veze s onim za šta ga sumnjiči Poljska.

Dok se čekala odluka Suda i Ministarstva pravde BiH o slanju Rusa u Poljsku, i Rusija je zatražila da bude izručen u tu zemlju, tereteći ga za navodna krivična djela u vezi s nezakonitim posjedovanjem oružja, narkotika i sumnje da je počinio krađu.

Bezrukavji pred Sudom BiH, decembar 2024.

On se na ročištu izjasnio da želi biti izručen Rusiji po skraćenom postupku, ali to se nije dogodilo.

Tokom ekstradicijskog postupka u BiH, u slučaj se uključila i Ambasada Rusije u BiH, a njegov odvjetnik je tvrdio da u slučaju da bude izručen u Poljsku neće imati pravično suđenje u toj zemlji.

Poljska je po njega poslala avion kojim je 13. februara 2025. deportiran iz BiH u Poljsku.

Detalji sa suđenja u Poljskoj i Litvaniji

Iako je poljska optužnica podignuta još početkom januara, tek je ovih sedmica Bezrukavji počeo iznositi svoju odbranu pred sudom u Varšavi. On negira da je znao za šta su trebale služiti pošiljke koje se spominju u optužnici.

Tokom saslušanja govorio je i o komunikaciji s osobom iza Telegram naloga "VWarrior", koji se u optužnici više puta pojavljuje kao kanal preko kojeg su pojedini optuženi dobivali upute za izvršavanje zadataka povezanih s pošiljkama.

Poljsko tužiteljstvo tvrdi da je mreža djelovala po unaprijed podijeljenim ulogama.

Dok su jedni bili zaduženi za transport i skladištenje materijala, drugi su preuzimali, pakirali i slali pošiljke ili osiguravali logističku podršku.

Prema optužnici, jedan od optuženih putovao je sredinom jula 2024. iz Varšave u litvanski Kaunas, gdje je iz vozila preuzeo vreće sa masažnim jastucima, kozmetičkim proizvodima i drugim predmetima.

Tužitelji tvrde da su u masažnim jastucima bili skriveni termitni uređaji za izazivanje požara, dok su pakiranja kozmetike sadržavale mješavinu nitrometana, nitroceluloze i titanijum-oksida.

Nakon toga pošiljke su transportirane u Vilnius gdje su aktivirane, prepakirane i poslane prema Poljskoj i Velikoj Britaniji. Prema optužnici, dvije pošiljke bile su namijenjene Varšavi, jedna Londonu, a jedna Birminghamu.

Posljedice su uslijedile nekoliko dana kasnije. Jedna pošiljka zapalila se 20. jula 2024. godine u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle u Njemačkoj neposredno prije utovara na avion koji je trebao nastaviti let prema Velikoj Britaniji.

Druga se zapalila u skladištu DHL-a u Birminghamu, dok je treća izazvala požar u kamionskoj prikolici u Poljskoj.

Na odvojenom suđenju koje se vodi u Litvaniji, predstavnik DHL-a početkom augusta je izjavio da je avion u Leipzigu izbjegao požar tokom leta samo zato što je kasnio.

Prema njegovom svjedočenju, zapaljivi uređaj aktivirao se svega nekoliko minuta nakon planiranog vremena polijetanja. U kontejneru koji je izgorio u Leipzigu nalazilo se čak 140 pošiljki, rekao je svjedok.

Za razliku od ostalih optuženih, Bezrukavji se ne tereti za slanje pošiljki koje su se zapalile u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj.

Tužiteljstvo tvrdi da je njegova uloga bila priprema naredne faze operacije koja je uključivala testne pošiljke prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Prema optužnici, nabavio je dva para cipela i šest majica kratkih rukava koje je predao jednom od optuženih ukrajinskih državljana uz nalog da ih pošalje na adrese u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Aerodrom Leipzig Halle, novembar 2024.

Drugi optuženi je 1. augusta 2024., postupajući po nalogu Bezrukavja, kako navodi tužiteljstvo, poslao dva paketa kurirskim putem u SAD i Kanadu kako bi te poslane pošiljke testirale siguran kanal prijenosa odnosno period i rutu slanja pošiljki kurirske službe te vrijeme dostave na navedene adrese.

Zaprimljene informacije dalje bi se koristile za slanje pošiljki sa eksplozivnim i zapaljivim materijalima avionskom poštom što je teroristički čin s namjerom da ugrozi veliki broj osoba, navodi su iz optužnice.

Radio Slobodna Evropa pokušao je stupiti u kontakt s braniteljicom optuženog Rusa, ali nije bilo odgovora.

Prema izvještajima sa suđenja, jedan od optuženih, ukrajinski državljanin Vjačeslav Čabanenko, tvrdio je da nije znao da predmeti koje je preuzimao i transportirao sadrže zapaljive naprave.

Tokom saslušanja naveo je da je postupao prema uputama osoba s kojima je komunicirao putem Telegrama te da mu nije bilo poznato šta se nalazilo unutar paketa.

Čabanenko je također tvrdio da ni Bezrukavji nije znao šta se nalazilo u predmetima koji su korišteni za slanje testnih pošiljki prema SAD-u i Kanadi, prenio je portal Novaja Gazeta.

Poljsko tužiteljstvo odbacuje takve tvrdnje i navodi da su optuženi djelovali kao dio unaprijed organizirane mreže čiji je cilj bio izvođenje sabotažnih aktivnosti protiv logističke i zračne infrastrukture.

Ko su 'jednokratni' ruski agenti?

Ponovno Leipzig, dvije godine kasnije?

Dok traju suđenja u Litvaniji i Poljskoj za ranije slučajeve, aerodrom u Leipzigu opet je u centru pažnje nakon "dva vrlo ozbiljna incidenta", koja su privremeno obustavila i preusmjerila letove.

Policijska uprava Leipziga saopćila je da je kasno 4. augusta u blizini aerodroma viđen "neidentificirani leteći objekt", što je dovelo do preusmjeravanja nekoliko aviona, uključujući putnički avion, na druge aerodrome.

Dron koji je nosio "sumnjivi objekt" također je otkriven u blizini jedne od dvije glavne piste.

Javno tužilaštvo Dresdena i Ured državne kriminalističke policije Saksonije, koji vode istragu, rekli su da je dron otkriven na pisti nosio "nepoznatu eksplozivnu napravu".

Iako njemačke vlasti za sada nisu povezale najnoviji incident sa slučajem pošiljki iz 2024. godine, ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je da je Njemačka svakodnevna meta hibridnih napada iz inozemstva koji uključuju špijunažu, sabotaže i druge prikrivene operacije.

Aerodrom luka Leipzig Halle nakon što je dron pronađen u blizini piste, august 2026.

Nakon događaja u Leipzigu, njemački mediji izvijestili su da vlada razmatra dodatno jačanje sistema za zaštitu od dronova.

A slične mjere poduzele su i Poljska, Litvanija, Latvija i Estonija, posebno kad je riječ o energetskoj i drugoj kritičnoj infrastrukturi zbog straha od mogućih hibridnih operacija i sabotaža.

Sigurnosne službe tih zemalja upozoravaju na mogućnost takozvanih "false flag" napada, u kojima bi se napadi dronovima mogli izvesti tako da odgovornost bude pripisana Ukrajini, objavio je Reuters u analizi nakon incidenta na aerodromu u Leipzigu.