Rama tvrdi da je dron s eksplozivom bio usmeren ka zgradi Vlade, govori o stranom mešanju

Demonstrant tokom studentskog protesta u Tirani, 17. oktobar 2026.

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je u nedelju da su vlasti neutralisale "dron s eksplozivom" koji je, prema njegovim rečima, bio usmeren ka zgradi Vlade u Tirani.

Rama je takođe optužio strane aktere da se mešaju u nasilne proteste protiv vlade, navodeći Iran kao izvor dezinformacija.

Petodnevni nemiri u albanskoj prestonici eskalirali su u nasilje, pa je bilo povređenih među policajcima i demonstrantima, kao i materijalne štete. Nasilje na protestima podstaklo je pozive na uzdržanost.

Rama je u javnom obraćanju rekao da je dron neutralisan pre dva dana i da je imao za cilj da zapali unutrašnje dvorište zgrade Vlade, s "potencijalno teškim posledicama".

"Ovo je strana ruka", dodao je on, tvrdeći da takvu operaciju nisu mogli smisliti ni organizovati studenti i mladi Albanci koji protestuju.

Rama nije identifikovao osobe ili grupe za koje se sumnja da stoje iza incidenta niti je izneo dokaze za svoje tvrdnje.

Radio Slobodna Evropa kontaktirao je tužilaštvo i policiju u Albaniji radi komentara, ali još nije dobio odgovor.

Albanski premijer je takođe tvrdio da postoje podaci o stranom mešanju na društvenim mrežama, koje je, prema njegovim rečima, usmereno na podsticanje destabilizacije zemlje.

"Imamo mnogo podataka, nastavićemo da dopunjavamo ono što smo započeli još od samog početka u vezi s mešanjem na društvenim mrežama tih 'stranih ruku'", rekao je Rama.

Čitajte:

Od studenata do penzionera, šta ujedinjuje demonstrante u Tirani?

On je označio Iran kao jedan od izvora dezinformacija, rekavši da je "tu, naravno, još jedna ruka homeinistička Republika Iran, vrhunac dezinformisanja".

Rama se osvrnuo i na objavu Aleksandra Dugina, jednog od glavnih ideologa Kremlja i bliskog prijatelja ruskog predsednika Vladimira Putina.

Ne pominjući Dugina po imenu, Rama ga je nazvao Putinovim "ideološkim ocem" i "duhovnim vođom".

Dugin je na X u subotu opisao Albance kao "veoma zanimljiv i hrabar narod" i napisao da se "sada bude". On se takođe osvrnuo se i na ulogu pravoslavnih hrišćana u izgradnji albanske države, kao i na sufijsku tradiciju islama u toj zemlji.

Te navode je izneo dok Albanija potresaju antivladini protesti koji su praćene sukobima između demonstranata i snaga reda.

Rama je tvrdio da grupa od 200 do 300 maskiranih osoba, koje, prema njegovim rečima, nemaju veze sa studentima, izaziva najveći deo nasilja.

On je takođe optužio političke protivnike da podstiču i organizuju nerede, tvrdeći da napadi na banke i preduzeća imaju za cilj da šire paniku u zemlji.

Premijer je priznao da su mladi nezadovoljni i da traže promene, ali je rekao da proteste koriste organizovane grupe i politički interesi.

Rama ponovo odbacuje zahteve za ostavku

Studenti kažu da protestuju zbog visokih troškova obrazovanja i korupcije u vladi, a njihov glavni zahtev je ostavka vlade na čelu s Edijem Ramom.

Rama je u nedelju ponovo odbio zahteve za ostavku, upozorivši da bi promena vlasti u ovim okolnostima mogla da omete proces evropskih integracija.

"Ovde je na kocki pregovarački sto s EU", rekao je Rama.

Prema njegovim rečima, kalendar pregovora predviđa njihovo okončanje do kraja 2027, dok Albanija nastoji da postane članica u Evropskoj uniji do 2030.

On je izrazio spremnost na dijalog sa studentima i građanima, pozvavši ih da o njihovim zahtevima razgovaraju u zgradi Vlade, na fakultetima ili na drugim mestima.

Čitajte:

Ponovo neredi na antivladinom protestu u TiraniProtest u Tirani se nastavlja, Rama kaže da neće podneti ostavkuDesetine povrijeđenih, zgrade oštećene nakon eskalacije studentskog protesta u Tirani

Rama je spomenuo predlog zakona o socijalnom i pristupačnom stanovanju, koji, prema njegovim rečima, predviđa 2.000 kredita s nultom kamatom za određene kategorije mladih i stručnjaka, još 2.000 kredita s kamatom od tri odsto, kao i podršku za plaćanje kirije za 3.000 stanova.

On je rekao da su te mere deo vladinog programa, ali da je njihova primena ubrzana i zbog nezadovoljstva iskazanog tokom protesta.

Rama je insistirao da se Vlada neće povući pred nasiljem, upozorivši na oštrije mere protiv maskiranih osoba koje napadaju policiju i institucije.

Tokom pet dana nemira demonstranti su palili vladine institucije i banke i oštetili privatna preduzeća, uz pozive na Raminu ostavku.

Takođe su bacali kamenje, molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva na policiju, a snage reda su, da bi ih rasterale, koristile suzavac, vodene topove i gumene metke.

Zbog toga je registrovano oko 120 povređenih policajaca i 45 povređenih demonstranata, mada je moguće da mnogi slučajevi povreda među demonstrantima nisu evidentirani.

Policija je u subotu saopštila da je dosad uhapšeno 167 demonstranata, dok je krivično gonjeno još 388 zbog upotrebe nasilja.

Sjedinjene Američke Države pozivaju na uzdržanost

Američka ambasada u Tirani pozvala je sve strane na uzdržanost i smirenost.

"Nasilje, nemiri, fizičko povređivanje drugih i uništavanje imovine nisu građanski angažman. Pozivamo sve građane koji odluče da demonstriraju da svoje pravo na protest ostvaruju mirno, bez nasilnih akata", saopštila je ambasada na društvenim mrežama u subotu.

Reakcije u subotu stigle su i od američkih kongresmena.

Republikanski kongresmen Džo Vilson (Joe Wilson) izrazio je zabrinutost zbog eskalacije nasilja i pozvao vladu da se uzdrži od nasilja nad demonstrantima.

"Albanski narod zaslužuje slobodu, vladavinu prava i institucionalnu odgovornost", napisao je on na X, dodavši da mladi zaslužuju da imaju glas o budućnosti svoje zemlje.

Kit Self (Keith Self), takođe republikanski kongresmen, rekao je da su protesti u Albaniji "kulminacija nepoverenja građana u korumpirane političare i njihovog zamora od potpunog nepoštovanja vladavine prava".

"Albanski lideri moraju da obrate pažnju na pozive za suštinske promene, koje će stvoriti ekonomske mogućnosti i podstaći regionalnu stabilnost", rekao je Self na X.

Još jedan republikanski kongresmen Robert Aderholt rekao je da je "duboko zabrinut" zbog eskalacije nemira u Albaniji, savezniku SAD u NATO-u.

"Sve strane moraju da odbace nasilje, a vlada mora da poštuje prava mirnih demonstranata. Mladi Albanci zaslužuju da imaju glas u oblikovanju budućnosti svoje zemlje", rekao je on.