Protest koji je prije samo dva mjeseca Edi Rama nazivao proizvodom "manipulacije" i "dezinformacija", danas je postao polazna tačka novog modela upravljanja državom.
Premijer Albanije predstavio je dokument "Besa", koji opisuje kao metodologiju koja će usmjeravati njegov četvrti mandat.
Prema njegovim riječima, inicijativa je nastala nakon što je "Flamingo revolucija" primorala Vladu da se suoči s problemom koji ranije nije priznavala: jazom između načina na koji vlada i načina na koji građani doživljavaju tu vlast.
Dokument, koji još nije objavljen, predviđa nove mehanizme za konsultovanje građana, mjerenje povjerenja u institucije i transparentniji pristup donošenju odluka.
Uz njega, Rama je predstavio i drugi dokument koji definiše način na koji njegova Socijalistička stranka treba da podrži ovaj novi pristup.
Ove inicijative opisao je kao reformu načina upravljanja.
Međutim, kritičari se pitaju da li je riječ o stvarnoj promjeni ili o novoj strategiji političke komunikacije.
Kontrast u odnosu na njegov stav od prije samo nekoliko sedmica je očigledan.
Kada su protesti izbili krajem maja protiv turističkog projekta u Zvernecu kod Valone, koji uključuje i investiciju povezanu s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Rama je insistirao da Vlada ima činjenice na svojoj strani te da se nezadovoljstvo podstiče "manipulacijom" i "dezinformacijama".
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto je turistički projekat u Zvernecu pokrenuo proteste u Albaniji?
Kako su sedmice prolazile, protesti su prerasli okvire protivljenja projektu u Zvernecu i pretvorili se u širu raspravu o transparentnosti, načinu donošenja odluka i odnosu između građana i institucija.
Danas Rama isti pokret opisuje kao "ogledalo" koje je Vladi pokazalo da ekonomski razvoj nije dovoljan ako se građani ne osjećaju dijelom tog procesa.
Prema njegovim riječima, "ogledalo bulevara flamingosa" otvorilo je dva ključna pitanja: kuda Albanija ide sadašnjim tempom razvoja i gdje je građanin na tom putu?
Na prvo pitanje odgovor ostaje integracija u Evropsku uniju.
Na drugo, prema Rami, odgovor je "Besa" – model koji nastoji građanina staviti u središte odlučivanja, ne samo kao korisnika javnih politika nego i kao učesnika u njihovom kreiranju.
Šta je 'Besa'?
Iako je Rama "Besu" predstavio kao najveći zaokret u načinu upravljanja otkako je 2013. godine došao na vlast, dokument još nije objavljen.
Na osnovu onoga što je premijer predstavio ministrima i poslanicima svoje Socijalističke stranke, "Besa" nije zamišljena kao klasična reforma administracije, već kao novi način donošenja odluka.
Osnovna ideja jeste da se institucije ne oslanjaju isključivo na zakon, statistiku ili procedure, nego i na način na koji građani doživljavaju njihove odluke.
Prema Rami, javna politika ne može se smatrati uspješnom samo zato što na papiru postiže rezultate, ako se građani pritom osjećaju neinformisano, zanemareno ili isključeno iz procesa odlučivanja.
Kako bi se to ostvarilo, dokument predviđa osnivanje posebne jedinice pri kabinetu premijera, koja će koordinirati sprovođenje novog modela u svim institucijama.
Ta jedinica neće zamijeniti ministarstva, nego će pratiti da li se odluke donose prema novim standardima i da li administracija uspijeva da smanji jaz između Vlade i građana.
Model se zasniva na sedam glavnih principa: slušanju građana, donošenju odluka zasnovanih na dokazima, transparentnosti u objašnjavanju politika, unapređenju kvaliteta usluga, mjerenju rezultata, učenju iz grešaka i predviđanju kriza.
U praksi bi to značilo uvođenje niza novih mehanizama.
Među njima je i formiranje Nacionalnog barometra povjerenja, koji bi nezavisno mjerio percepciju građana o institucijama, kao i Laboratorije javnih politika, u kojoj bi se reforme prvo testirale u manjem obimu prije nego što budu primijenjene na državnom nivou.
Još jedan element je javna platforma "Flamingo Mirror", na kojoj Vlada obećava objavljivati ne samo konačne odluke nego i dokumente, javne rasprave, rokove, dokaze i argumente na kojima se zasniva svaki proces.
Prema Rami, cilj je da transparentnost ne bude ograničena samo na krajnji rezultat, nego da obuhvati cijeli put koji vodi do njega.
Sam naziv "Besa", prema riječima premijera, nije odabran slučajno.
"Ljudi u ovoj zemlji više ne bi trebalo da naše odluke doživljavaju kao iznevjereno povjerenje. Ne smiju se više osjećati kao da ih niko ne sluša, da nisu informisani i da su zanemareni", rekao je Rama.
Međutim, upravo je taj naziv proširio raspravu izvan okvira javne uprave.
Za Albance, besa je mnogo više od političkog slogana ili vladinog programa – ona predstavlja datu riječ, povjerenje i moralnu odgovornost.
Zbog toga je već u trenutku predstavljanja dokument otvorio raspravu o tome može li se pojam s tolikom historijskom i kulturnom težinom koristiti kao politički brend jednog vladinog mandata.
Reforma upravljanja ili nova komunikacijska strategija?
Analitičar Mentor Kikia smatra da je "Besa", prije svega, pokušaj promjene narativa, a ne samog načina upravljanja.
"On želi sredinu četvrtog mandata predstaviti kao novi početak. Kao trenutak u kojem je odlučio saslušati građane, koji su nezadovoljni onim što je do sada urađeno i traže više", rekao je Kikia za Radio Slobodna Evropa.
Kako on ističe, politička historija pokazuje da komunikacione strategije mogu proizvesti politički efekat i bez dubokih promjena u funkcionisanju institucija.
Čitajte:
Sa ulice na Google: Kako su se online recenzije pretvorile u oružje protesta u Albaniji?Analitičar Ylli Pata ima drugačiji stav.
Prema njemu, sama činjenica da Rama javno priznaje potrebu za većim dijalogom pokazuje da su protesti, koji i dalje traju, doveli do političkog preispitivanja.
"Mislim da Rama želi pokrenuti politički proces prema onima koji su ili birači Socijalističke stranke ili dio neopredijeljenog biračkog tijela", rekao je za Radio Slobodna Evropa.
Za Patu nije važan samo dokument nego i to hoće li on promijeniti način donošenja odluka o osjetljivim pitanjima poput prostornog razvoja, javnih ugovora ili projekata od velikog javnog interesa.
Međutim, polemike nisu izazvale samo sadržaj dokumenta nego i sam naziv "Besa".
Među najglasnijim kritičarima je nezavisna poslanica Marjana Kočeku, koja je napustila Socijalističku stranku nakon početka protesta u Zvernecu i javno se pridružila pokretu protiv projekta.
Prema njenim riječima, politička upotreba pojma "besa" odvaja ga od njegovog izvornog značenja u albanskoj tradiciji.
Kočeku opisuje besu kao nepisani moralni ugovor povezan sa zemljom, zajednicom i odgovornošću prema budućim generacijama, uz argument da se takav koncept ne može koristiti za imenovanje političkog projekta.
"Oni koji zemlju vide samo kao prostor za višespratnice i turističke komplekse ne mogu razumjeti ovaj sveti pojam za gorštake. Besa se može dati i u resortima, ali tada gubi svoje značenje", rekla je Kočeku za Radio Slobodna Evropa.
Slične kritike čule su se i tokom protesta ispred zgrade Vlade, gdje su učesnici nosili transparente s natpisima: "Koliko puta ćeš nas još iznevjeriti?" i "Može li onaj koji je iznevjerio povjerenje govoriti o besi?"
Zvernec – prvi test 'Bese'?
Ako "Besa" zaista treba promijeniti način donošenja javnih odluka, njen prvi ispit mogao bi biti upravo Zvernec – mjesto gdje su počeli protesti koji su, prema Rami, naveli Vladu da preispita svoj odnos prema građanima.
Prema planu koji je predstavio premijer, turistički projekat u području Vjose–Narte proći će novi postupak razmatranja prije donošenja konačne odluke.
U roku od 90 dana trebalo bi analizirati dokumentaciju, uticaj projekta na životnu sredinu i ekonomiju, a proces će uključivati javne rasprave, konsultacije sa stručnjacima i objavljivanje dokumentacije na platformi "Flamingo Mirror".
Čitajte:
Žestoka polemika oko flamingosa: Šta je ugroženo u Albaniji?Po završetku procesa Vlada predviđa nekoliko mogućih scenarija: nastavak projekta uz dodatne garancije, izmjene projekta, uvođenje novih uslova, njegovu reorganizaciju ili čak obustavu, u zavisnosti od rezultata procjene.
Međutim, analitičar Mentor Kikia smatra da problem nije u nedostatku novog konsultativnog procesa.
Prema njegovim riječima, pitanje Zverneca se, prije svega, odnosi na provođenje zakona.
On ističe da su evropske institucije već zatražile preispitivanje zakonskih izmjena iz 2024. godine koje se odnose na zaštićena područja, kao i uvođenje moratorija na gradnju u tim zonama.
"Zvernec se ne može mijenjati. Evropska komisija traži poništenje zakonskih izmjena iz 2024. godine koje se odnose na zaštićena područja. Evropski parlament takođe traži njihovo ukidanje i uvođenje moratorijuma na sve građevinske radove i investicije u zaštićenim područjima. Zašto se to ne sprovodi?", rekao je Kikia, dodajući da novi proces konsultacija prijeti da posluži više za kupovinu vremena i smanjenje javnog pritiska nego za rješavanje problema.
Ylli Pata, pak, smatra drugačije.
Prema njegovim riječima, slični sukobi između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša postojali su i u drugim državama te se ne mogu riješiti isključivo pozivanjem na razvoj niti samo zahtjevima demonstranata.
"Izjave protestanata više doživljavam kao anti-Trumpovu agendu nego kao cjelovitu raspravu o stranim investicijama, upravljanju i korištenju prostora. U svijetu postoje brojni primjeri sukoba ekoloških aktivista i turističkih projekata, ali se konačne odluke donose kroz javnu raspravu i institucije", rekao je.
Za sada proces ostaje otvoren i na terenu.
U Zvernecu se trenutno ne izvode radovi, a nakon protesta uklonjena je zaštitna ograda i smanjeno prisustvo osiguranja.
Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala istražuje procedure koje se odnose na vlasništvo nad zemljištem, njegovo upravljanje i odluke koje su prethodile projektu.
Ima li presedana?
Pokušaj odgovora na građansko nezadovoljstvo kroz novi proces dijaloga nije bez presedana.
Jedan od najpoznatijih primjera je "Velika nacionalna debata", inicijativa koju je francuski predsjednik Emmanuel Macron pokrenuo 2019. godine nakon protesta "Žutih prsluka".
Suočene s dubokom krizom povjerenja u institucije, francuske vlasti organizovale su hiljade javnih sastanaka širom zemlje, pozivajući građane da iznesu stavove o pitanjima poput poreza, javnih usluga, ekološke tranzicije i funkcionisanja demokratije.
Proces je trajao nekoliko mjeseci, nakon čega je uslijedio paket reformi za koje je Macron rekao da su rezultat tih konsultacija.
Ramina "Besa", s druge strane, predstavlja se kao trajni model upravljanja koji bi trebao obilježiti cijeli njegov četvrti mandat.