Svako jutro Faisal stoji uz cestu na periferiji iranskog glavnog grada Teherana, čekajući posao.
Dvadesetsedmogodišnji migrant iz susjednog Afganistana većinu dana radio je fizički, zarađujući do 10 miliona rijala (7,50 dolara), od čega je većinu slao svojoj supruzi i petero djece kući.
Međutim, neformalni fizički rad na koji se Faisal oslanjao kako bi preživio presušio je otkako su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli bombardovanje Irana 28. februara.
Rat koji traje jedanaest sedmica uništio je već ionako narušenu iransku ekonomiju, ostavio velik dio infrastrukture i industrije u ruševinama, a cijene osnovnih prehrambenih proizvoda naglo su porasle.
Ekonomske posljedice sukoba posebno su teško pogodile procijenjenih četiri miliona afganistanskih izbjeglica i migranata u Iranu, od kojih su mnogi pobjegli od rata, siromaštva i progona u Afganistanu. Mnogi Afganistanci nemaju legalni status i lišeni su osnovnih prava u Islamskoj Republici.
"Većinu dana ne nađem posao. Kad ga nađem, plata je upola manja od one koju sam prije dobjao za isti posao", rekao je za radio Slobodna Evropa (RSE) Faisal, koji je govorio pod uslovom da mu se puno ime ne koristi iz sigurnosnih razloga.
Rat je takođe stvorio napetu atmosferu u Iranu, produbljujući strah Afganistanaca od hapšenja ili deportacije. Iranske vlasti odgovorile su na sukob raspoređivanjem sigurnosnih snaga u većim gradovima, isključivanjem interneta mnogim Irancima i hapšenjem kritičara.
'Sve je poskupjelo'
Mnogi Afganistanci u Iranu rade kao nadničari, ulični prodavači i građevinski radnici.
Među njima je i Hafizullah Nayebi, koji se u Iran preselio 2024. sa suprugom i četvero djece. Živeći u iranskom gradu Isfahanu u centralnom dijelu zemlje, Nayebi je rekao da su cijene osnovnih prehrambenih proizvoda porasle od početka rata.
"Cijena kruha porasla je s 30.000 rijala (0,02 dolara) na 200.000 (0,15 dolara)", rekao je za RSE Nayebi, zavarivač iz sjeverne afganistanske provincije Faryab.
"Cijena piletine porasla je više od četiri puta", dodao je. "Moja plata je ostala ista, ali sve ostalo, poput riže i ulja za kuhanje, postalo je skuplje."
Sukob je pogoršao ekonomsku krizu u Iranu, koji se već borio s rastućom inflacijom i nezaposlenošću. U martu su cijene hrane porasle za 110 posto u poređenju s istim mjesecom 2025. godine.
Čitajte:
Samohrani otac iz Afganistana u BiH: Najteže mi je bilo u Iranu'Ljudi su uplašeni'
Afganistanci koji su razgovarali s RSE rekli su da vlasti više ne produžavaju vize migrantima, ostavljajući neke od njih u neizvjesnosti.
Više od milion Afganistanaca deportovano je posljednjih godina kao dio plana Teherana za protjerivanje svih nedokumentovanih migranata. Afganistanci trpe rašireno zlostavljanje i diskriminaciju u Iranu, gdje ih se često okrivljuje za nesigurnost i nezaposlenost.
Faisal je rekao da se boji da bi rat mogao izazvati novi obračun s Afganistancima. Bivši pripadnik afganistanskih sigurnosnih snaga pod vladom koju podržava Zapad, pobjegao je kada su talibani preuzeli vlast 2021. godine. Od tada živi u Iranu bez boravišne dozvole.
"Živim ovdje i pokušavam se sakriti od vlasti. Živim u stalnom strahu da ću biti uhvaćen", rekao je.
U januaru je Faisal rekao da je pokušao napustiti Iran i otići u Tursku, ali je vraćen na granici. Povratak u Afganistan nije opcija. Boji se odmazde talibana, koji su optuženi za hapšenja, mučenje i ubistva bivših pripadnika sigurnosnih snaga.
Uprkos rizicima za Afganistance, Iran ih je nastavio deportovati u velikom broju. Prema službenim podacima iranske vlade, više od 120.000 Afganistanaca deportirano je iz Irana u prva tri mjeseca 2026. godine.
"Ljudi su uplašeni", rekla je Basija Saeedi, afganistanska aktivistica za ljudska prava sa sjedištem u Iranu. "Ne znaju hoće li moći ostati još jedan dan".