Bazelska Banka za međunarodna poravnanja (BIS) odbila je hrvatsko-slovenski prijedlog da se problematika tzv. “stare štednje” hrvatskih štediša kod zagrebačke filijale “Ljubljanske banke” iznova pokuša riješiti pod pokroviteljstvom te institucije, dakle u okviru sporazuma o sukcesiji socijalističke Jugoslavije.
U pismu što je iz Basela ovih dana stiglo hrvatskom ministru financija Ivanu Šukeru izričito se odbija ponudu hrvatske Vlade za obnovom pregovora.
Oni poručuju da njihova institucija ne može ponuditi ništa novo u odnosu na neuspješne pregovore pet država sljednica SFRJ, koji su u Baselu vođeni od lipnja 2001. do rujna 2002. godine.
Iako neki hrvatski mediji neskloni premijerki Jadranki Kosor kažu kako je premijerka obećanjima o brzom rješenju ovog problema obmanjivala javnost i spremala ražanj dok je zec bio još u šumi, zagrebački “Večernji list” – koji je i plasirao ovu informaciju – diskretno je naveo i reakciju neimenovanog visokog izvora u hrvatskoj Vladi, koji tvrdi da je cilj postignut, odnosno da je zatvoreno poglavlje 4 u hrvatskim pregovorima s Europskom unijom – Sloboda protoka kapitala.
Slovenija je jedina blokirala zatvaranje tog poglavlja, podsjećaju u Vladi, tražeći da se pitanje “stare devizne štednje” vrati u Basel i sukcesijski paket.
Probalo se, Basel je odbio, a to odbijanje u hrvatskoj Vladi tumače upravo kao potporu štedišama da nastave pravdu tražiti na sudovima.
Slovenska blokada zatvaranja poglavlja 4 bila je pritisak na Hrvatsku, preciznije na Hrvatsku narodnu banku, koja ne dopušta povratak “Nove ljubljanske banke” na hrvatsko financijsko tržište, dok ona ne namiri dug prema 135.000 hrvatskih štediša koji od te banke potražuju – bez kamata – oko 160 milijuna eura.
U Hrvatskoj narodnoj banci i dalje ostaju na poziciji da ulazak “Nove ljubljanske banke” u hrvatski bankovni sustav nije poželjan, dok oni ne izmire svoje obaveze prema štedišama tzv. “stare devizne štednje”, kaže za naš radio savjetnica guvernera Ružica Vuger:
“Ništa se nije dogodilo što bi naš stav promijenilo. Naš stav je poznat, i za sada nema nikakvog razloga da se on mijenja.”
Zanimljivo je da slovenski premijer Borut Pahor pozdravlja odluku baselske banke. U izjavi za slovenski portal “zurnal24.si” – inače u vlasništvu austrijskie Styrie kao i hrvatski “Večernjak” - on kaže kako je to još jedan od uspjeha u rješavanju problema između dvije zemlje, i kako je važno da je Hrvatska poslala u Basel svu potrebnu dokumentaciju.
Kosor je danas bila bez komentara, predsjednik Josipović kaže kako se problem vraća na bilateralnu razinu, a pravni zastupnik dijela od 135.000 hrvatskih štediša koji traže od Slovenaca svoj novac Milivoje Žugić ima ovakvu preporuku:
“Tužiti! Tužiti! Tužiti! Sve štediše trebaju tužiti, dobiti pozitivne odluke domaćih sudova i pokušati se namiriti iz “Ljubljanske banke” i njenog preuzimatelja djelomične imovine.”
U pismu što je iz Basela ovih dana stiglo hrvatskom ministru financija Ivanu Šukeru izričito se odbija ponudu hrvatske Vlade za obnovom pregovora.
Oni poručuju da njihova institucija ne može ponuditi ništa novo u odnosu na neuspješne pregovore pet država sljednica SFRJ, koji su u Baselu vođeni od lipnja 2001. do rujna 2002. godine.
Iako neki hrvatski mediji neskloni premijerki Jadranki Kosor kažu kako je premijerka obećanjima o brzom rješenju ovog problema obmanjivala javnost i spremala ražanj dok je zec bio još u šumi, zagrebački “Večernji list” – koji je i plasirao ovu informaciju – diskretno je naveo i reakciju neimenovanog visokog izvora u hrvatskoj Vladi, koji tvrdi da je cilj postignut, odnosno da je zatvoreno poglavlje 4 u hrvatskim pregovorima s Europskom unijom – Sloboda protoka kapitala.
Slovenija je jedina blokirala zatvaranje tog poglavlja, podsjećaju u Vladi, tražeći da se pitanje “stare devizne štednje” vrati u Basel i sukcesijski paket.
Probalo se, Basel je odbio, a to odbijanje u hrvatskoj Vladi tumače upravo kao potporu štedišama da nastave pravdu tražiti na sudovima.
Slovenska blokada zatvaranja poglavlja 4 bila je pritisak na Hrvatsku, preciznije na Hrvatsku narodnu banku, koja ne dopušta povratak “Nove ljubljanske banke” na hrvatsko financijsko tržište, dok ona ne namiri dug prema 135.000 hrvatskih štediša koji od te banke potražuju – bez kamata – oko 160 milijuna eura.
“Ništa se nije dogodilo što bi naš stav promijenilo. Naš stav je poznat, i za sada nema nikakvog razloga da se on mijenja.”
Zanimljivo je da slovenski premijer Borut Pahor pozdravlja odluku baselske banke. U izjavi za slovenski portal “zurnal24.si” – inače u vlasništvu austrijskie Styrie kao i hrvatski “Večernjak” - on kaže kako je to još jedan od uspjeha u rješavanju problema između dvije zemlje, i kako je važno da je Hrvatska poslala u Basel svu potrebnu dokumentaciju.
Kosor je danas bila bez komentara, predsjednik Josipović kaže kako se problem vraća na bilateralnu razinu, a pravni zastupnik dijela od 135.000 hrvatskih štediša koji traže od Slovenaca svoj novac Milivoje Žugić ima ovakvu preporuku:
“Tužiti! Tužiti! Tužiti! Sve štediše trebaju tužiti, dobiti pozitivne odluke domaćih sudova i pokušati se namiriti iz “Ljubljanske banke” i njenog preuzimatelja djelomične imovine.”