Pregovori bez rezultata deset političkih stranaka u Briselu o ustavnim rješenjima nikoga u Bosni i Hercegovini nisu iznenadili. Kako ocjenjuju bh. analitičari, politika nacionalnih stranaka koncipirana je na nacionalnom profilu zemlje i niko od njih ne definiše državu kao primarnu vrijednost. S ovakvom političkom strukturom Bosna i Hercegovina neće dobiti novi ustav, bez kojeg je nemoguće biti dio Evropske unije. Analitičar Ostoja Barašin:
“U nedostatku državnog imidža ovdje se razvijaju nacionalni imidži i mislim da stranke koje su do sada bile na vlasti nisu u stanju da se odmaknu od ovih nacionalnih zahtjeva i u tom smislu ne samo što sad neće biti moguće to završiti nego neće biti u skorije vrijeme.”
Za profesora mostarskog Sveučilišta Slavu Kukića bosanskohercegovačko društvo mora da se temelji na principu korištenja dostignuća savremenih građanskih demokratija sa bh. specifičnostima. Sa nacionalnim strankama na vlasti, smatra, ovakvu koncepciju je nemoguće ostvariti, jer one samo povećavaju fobiju mržnje i netrpeljivosti:
“Može se status kvo, kojeg je izrodio rat, samo učvršćivati, mogu se zidovi podjela pojačavati - nema od BiH, niti kao suvremenog društva, kao ni od države, s tim strankama na vlasti ništa. Uostalom, i ove prve informacije iz Brisela pokazuju kako su pristupi potpuno isti, kao Kinez Kinezu, vremenu iz 90-tih godina.”
Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Ivan Šijaković:
“Tih nekoliko, desetak političara, i toliko otprilike opcija, su od sebe odbacili stručne ljude, intelektualce, profesore, sve one koji nešto znaju, mogu, potisnuli su ih ustranu. Čak sam čuo, nažalost, od jednog prijatelja da u tim partijama postoje spiskovi ljudi koje ne treba konsultovati, koje ne treba pozivati. Oni samo počivaju na jednom jedinom principu, a to je taj nacionalni princip. I jedni drugima kažu:’Ja ću sada pomenuti da je ugrožen moj vitalni nacionalni interes, pa ćeš onda ti na to reagovati’, i tome slično.”
Političke elite u BiH različito percipiraju krajnji cilj u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, kaže za Radio Slobodna Evropa analitičar Zlatko Dizdarević. Prema njegovim riječima, ne postoji mogućnost da se političke partije na vlasti dogovore oko novih ustavnih rješenja, s obzirom na činjenicu da i dalje zagovaraju podjele po nacionalnom principu:
“Ono što je jako bitno, ja ne govorim uopšte o željama i volji naroda na koji se vrlo često pozivaju politički lideri, ja govorim o političkim elitama koje su na vlasti i koje nemaju konsenzus o tome šta hoće od BiH.”
Analitičar Mirko Šagolj:
“Čini se da samo politički naivan čovjek je mogao očekivati od ovih političkih stranaka koje su na vlasti da se dogovore o izlazu BiH iz krize.”
Iako je želja svih da nova ustavna rješenja budu djelo građana BiH, analitičari vjeruju kako se to, ipak, neće desiti. Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić:
“Ja mislim da će se razgovorima, dijalogom, kompromisom, ali bih želio da to bude u Sarajevu, u BiH, ne mora biti samo u Sarajevu, može i u Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, među akterima političkog života dođe do kompromisa i konsenzusa o određenim ustavnim rješenjima, a ne da uporno upozorava međunarodna zajednica da mi možemo samostalno odlučivati u ovoj državi. A kada treba oko nečega da se dogovorimo, onda taj dogovor ne ide i ponovo njih pozovu - da li u Ženevu, da li u Vašington, da li u Brisel - i nakon njihovog povratka, sve to što nije moglo u Sarajevu ispadne da je moglo u Briselu, Njujorku, Vašingtonu.”
Sagovornici Radija Slobodna Evropa jedinstveni su u ocjeni kako je postojeće stanje u zemlji posljedica i negativne uloge međunarodne zajednice, posebno evropskih zemalja. Smatraju da partije na vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice, nisu primjenivale ni postojeći ustav, pa se može očekivati da ni nova ustavna rješenja neće bolje proći u praksi. Radikalne promjene i koncept građanskog društva u BiH, ocjenjuju, moguće su jedino ukoliko se na predstojećim parlamentarnim izborima unutrašnje integrativne snage koje su probosanski i građanski orijentisane, uz pomoć međunarodne zajednice, ujedine i formiraju zajednički front protiv nacionalnih stranaka.
“U nedostatku državnog imidža ovdje se razvijaju nacionalni imidži i mislim da stranke koje su do sada bile na vlasti nisu u stanju da se odmaknu od ovih nacionalnih zahtjeva i u tom smislu ne samo što sad neće biti moguće to završiti nego neće biti u skorije vrijeme.”
Za profesora mostarskog Sveučilišta Slavu Kukića bosanskohercegovačko društvo mora da se temelji na principu korištenja dostignuća savremenih građanskih demokratija sa bh. specifičnostima. Sa nacionalnim strankama na vlasti, smatra, ovakvu koncepciju je nemoguće ostvariti, jer one samo povećavaju fobiju mržnje i netrpeljivosti:
“Može se status kvo, kojeg je izrodio rat, samo učvršćivati, mogu se zidovi podjela pojačavati - nema od BiH, niti kao suvremenog društva, kao ni od države, s tim strankama na vlasti ništa. Uostalom, i ove prve informacije iz Brisela pokazuju kako su pristupi potpuno isti, kao Kinez Kinezu, vremenu iz 90-tih godina.”
Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Ivan Šijaković:
“Tih nekoliko, desetak političara, i toliko otprilike opcija, su od sebe odbacili stručne ljude, intelektualce, profesore, sve one koji nešto znaju, mogu, potisnuli su ih ustranu. Čak sam čuo, nažalost, od jednog prijatelja da u tim partijama postoje spiskovi ljudi koje ne treba konsultovati, koje ne treba pozivati. Oni samo počivaju na jednom jedinom principu, a to je taj nacionalni princip. I jedni drugima kažu:’Ja ću sada pomenuti da je ugrožen moj vitalni nacionalni interes, pa ćeš onda ti na to reagovati’, i tome slično.”
Političke elite u BiH različito percipiraju krajnji cilj u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, kaže za Radio Slobodna Evropa analitičar Zlatko Dizdarević. Prema njegovim riječima, ne postoji mogućnost da se političke partije na vlasti dogovore oko novih ustavnih rješenja, s obzirom na činjenicu da i dalje zagovaraju podjele po nacionalnom principu:
“Ono što je jako bitno, ja ne govorim uopšte o željama i volji naroda na koji se vrlo često pozivaju politički lideri, ja govorim o političkim elitama koje su na vlasti i koje nemaju konsenzus o tome šta hoće od BiH.”
Analitičar Mirko Šagolj:
“Čini se da samo politički naivan čovjek je mogao očekivati od ovih političkih stranaka koje su na vlasti da se dogovore o izlazu BiH iz krize.”
Iako je želja svih da nova ustavna rješenja budu djelo građana BiH, analitičari vjeruju kako se to, ipak, neće desiti. Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić:
“Ja mislim da će se razgovorima, dijalogom, kompromisom, ali bih želio da to bude u Sarajevu, u BiH, ne mora biti samo u Sarajevu, može i u Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, među akterima političkog života dođe do kompromisa i konsenzusa o određenim ustavnim rješenjima, a ne da uporno upozorava međunarodna zajednica da mi možemo samostalno odlučivati u ovoj državi. A kada treba oko nečega da se dogovorimo, onda taj dogovor ne ide i ponovo njih pozovu - da li u Ženevu, da li u Vašington, da li u Brisel - i nakon njihovog povratka, sve to što nije moglo u Sarajevu ispadne da je moglo u Briselu, Njujorku, Vašingtonu.”
Sagovornici Radija Slobodna Evropa jedinstveni su u ocjeni kako je postojeće stanje u zemlji posljedica i negativne uloge međunarodne zajednice, posebno evropskih zemalja. Smatraju da partije na vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice, nisu primjenivale ni postojeći ustav, pa se može očekivati da ni nova ustavna rješenja neće bolje proći u praksi. Radikalne promjene i koncept građanskog društva u BiH, ocjenjuju, moguće su jedino ukoliko se na predstojećim parlamentarnim izborima unutrašnje integrativne snage koje su probosanski i građanski orijentisane, uz pomoć međunarodne zajednice, ujedine i formiraju zajednički front protiv nacionalnih stranaka.