Barani sve tri vjere: pravoslavci, katolici i muslimani, zajedno u tradicionalnom pohodu na vrh planine Rumije, svake godine iznose krst koji se dovodi u vezu sa Svetim Vladimirom, zaštitnikom Bara. Hodočasnici se, po viševjekovnoj tradiciji, oko ponoći uoči Trojičindana okupljaju u crkvi Svetog Nikole u blizini Bara, odakle potom kreću prema vrhu Rumije.
"Pošto je živjeo na prelazu iz X u XI vijek: prije pojave šizme i prije dolaska islama - Svetog Vladimira baštine sve tri konfesije", rekao je akademik Vukić Pulević, profesor crnogorskog Univerziteta, koji je jedan od najboljih poznavalaca i dugogodišnji akter ovog starog običaja.
Osuđujući ga kao skrnavljenje multikonfesionalnosti pohoda na Rumiju, akademik Pulević je, komentarišući čin Srpske pravoslavne crkve, koja je na vrh ove planine donijela crkvu gvozdene konstrukcije, rekao da „niko nema pravo da remeti običaj koji postoji toliko godina.“
„Tamo se izlazilo prije istoka i, za krsta Svetoga Vladimira, okrene se na sve četiri strane i tu se poželi nešto. Svaka želja se tu ispuni. Čak i takva - da slijepi progledaju. A očito, ovim današnjim činom što je napravio 'gvozdeni pukovnik' Amfilohije, ne da su slijepi progledali, nego su i ovi koji imaju oči zaslijepljeli da naprave jedan takav masakar na vrh Rumije.“
Mehmed Barthi, predsjednik Demokratskog saveza Albanaca, smatra da je čin postavljanja crkve gvozdene konstrukcije na vrh Rumije još jedna u nizu provokacija Srpske pravoslavne crkve, uperene protiv Albanaca:
„Vrh Rumije nije nikakav vrh nijedne crkve. To je, prije svega, vrh koji pripada svima i niko ga i nikako ne može svojatati na takav način. Smatramo da je krajnje vrijeme da Vlada mora intervenisati, zaustaviti ovakve pohode, jer takvi pohodi, bar u ovoj bližoj prošlosti, ovih deset godina, znamo šta su nam donijeli.“
Srpska narodna stranka podržava podizanje crkve na vrh Rumije, jer smatra da Srpska pravoslavna ckrva, kao i druge vjerske zajednice, ima pravo da na osnovu kanonskog prava odeđuje gdje će podizati svoje bogomolje. Novak Radulović, funkcioner Srpske narodne stranke:
„Tu nema ništa čudno. Čudno je samo što bezbožnici, koji nikad u crkvu ne idu, koji se Bogu ne mole, koji o kanonskim pravima Srpske pravoslavne ckrve pojma nemaju, žele da utiču i da sprečavaju Srpsku pravoslavnu crkvu da radi svoj kanonski posao, potpuno legitimno.“
Do trenutka slanja ovog izvještaja i pored upornih nastojanja nijesmo bili u mogućnosti da pribavimo reakcije Barske biskupije, a Crnogorska pravoslavna crkva je danas, pisanim saopštenjem, najenergičnije protestovala zbog „skrnavljenja Rumije u klasične političke, asimilaciono-svetosavske svrhe, koje je počinila Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, na čelu sa Amfilohijem Radovićem“.
„To je urađeno „uz logističku podršku Vojske Srbije i Crne Gore, koja je prevozila improvizovanu 'gvozdenu skalameriju' ili objekat koji je Amfilohije nazvao crkvom Svetog Jovana Vladimira“, kaže se u saopštenju CPC.
*****
Pokušali smo u međuvremenu da saznamo da li je podizanje crkve na Rumiji pravno utemeljeno, odnosno da li je Srpska pravoslavna crkva dobila potrebne dozvole od nadležnih državnih institucija.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, Srpske pravoslavne ckrve u Crnoj Gori, nijesmo mogli provjeriti da li je ta institucija obezbijedila potrebne dozvole za podizanje crkve na svetilištu na Rumiji. Kako nam je kazao sekretar Mitropolije Savo Tutuš, niko nije u mogućnosti da nam da takvu informaciju u naredna dva dana, jer crkva slavi praznik Svete Trojice. Direktor barskog Sekretarijata za planiranje prostora Vido Dabanović uputio nas je na Ministarstvo, jer su oni nadležni za izdavanje dozvola:
„Zakonom o planiranju i uređenju prostora i Zakonom o izgradnji, svi vjerske objekte i objekte od šireg značaja u nadležnosti su Ministarstva zaštite životne sredine i uređenja prostora. Oni su bili na razgovoru, ali na tu činjenicu sam ih uputio, tako da smo mi u tom dijelu nenadležni“.
U Ministarstvu za urbanizam i uređenje prostora takođe su nam potvrdili da su nadležni za izdavanje dozvola za podizanje crkve. Iako smo proslijedili faks sa pitanjima i dobili obećanje da će nam nakon detaljnije provjere dati informaciju, do momenta slanja ovog izvještaja odgovore nijesmo dobili. U Ministarstvu kulture smo od jednog od pomoćnika Predraga Malbaše saznali da su i oni, nakon objavljivanja vijesti u medijima da je Srpska pravoslavna crkva avionima vojske iznijela čeličnu konstrukciju crkve na planinu Rumiju, od Republičkog zavoda za zaštutu spomenika kulture zatražili informaciju da li je sve učinjeno u skaldu sa zakonskim propisima. I nas su uputili da im se obratimo. U Zavodu smo saznali da samo direktor Slobodan Mitrović može da nam da odgovor na to pitanje, međutim, on je do sjutra odsutan, a njegov mobilni telefom isključen.
Podsjetimo: ukoliko se svjetilište na Rumiji nalazi na spisku kulturno-istorijske baštine i pod zaštitom je države, osim od Ministarstva za uređenje prostora, Srpska pravoslavna crkva za podizanje ovog objekta morala je da zatraži saglasnosti i od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
"Pošto je živjeo na prelazu iz X u XI vijek: prije pojave šizme i prije dolaska islama - Svetog Vladimira baštine sve tri konfesije", rekao je akademik Vukić Pulević, profesor crnogorskog Univerziteta, koji je jedan od najboljih poznavalaca i dugogodišnji akter ovog starog običaja.
Osuđujući ga kao skrnavljenje multikonfesionalnosti pohoda na Rumiju, akademik Pulević je, komentarišući čin Srpske pravoslavne crkve, koja je na vrh ove planine donijela crkvu gvozdene konstrukcije, rekao da „niko nema pravo da remeti običaj koji postoji toliko godina.“
„Tamo se izlazilo prije istoka i, za krsta Svetoga Vladimira, okrene se na sve četiri strane i tu se poželi nešto. Svaka želja se tu ispuni. Čak i takva - da slijepi progledaju. A očito, ovim današnjim činom što je napravio 'gvozdeni pukovnik' Amfilohije, ne da su slijepi progledali, nego su i ovi koji imaju oči zaslijepljeli da naprave jedan takav masakar na vrh Rumije.“
Mehmed Barthi, predsjednik Demokratskog saveza Albanaca, smatra da je čin postavljanja crkve gvozdene konstrukcije na vrh Rumije još jedna u nizu provokacija Srpske pravoslavne crkve, uperene protiv Albanaca:
„Vrh Rumije nije nikakav vrh nijedne crkve. To je, prije svega, vrh koji pripada svima i niko ga i nikako ne može svojatati na takav način. Smatramo da je krajnje vrijeme da Vlada mora intervenisati, zaustaviti ovakve pohode, jer takvi pohodi, bar u ovoj bližoj prošlosti, ovih deset godina, znamo šta su nam donijeli.“
Srpska narodna stranka podržava podizanje crkve na vrh Rumije, jer smatra da Srpska pravoslavna ckrva, kao i druge vjerske zajednice, ima pravo da na osnovu kanonskog prava odeđuje gdje će podizati svoje bogomolje. Novak Radulović, funkcioner Srpske narodne stranke:
„Tu nema ništa čudno. Čudno je samo što bezbožnici, koji nikad u crkvu ne idu, koji se Bogu ne mole, koji o kanonskim pravima Srpske pravoslavne ckrve pojma nemaju, žele da utiču i da sprečavaju Srpsku pravoslavnu crkvu da radi svoj kanonski posao, potpuno legitimno.“
Do trenutka slanja ovog izvještaja i pored upornih nastojanja nijesmo bili u mogućnosti da pribavimo reakcije Barske biskupije, a Crnogorska pravoslavna crkva je danas, pisanim saopštenjem, najenergičnije protestovala zbog „skrnavljenja Rumije u klasične političke, asimilaciono-svetosavske svrhe, koje je počinila Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, na čelu sa Amfilohijem Radovićem“.
„To je urađeno „uz logističku podršku Vojske Srbije i Crne Gore, koja je prevozila improvizovanu 'gvozdenu skalameriju' ili objekat koji je Amfilohije nazvao crkvom Svetog Jovana Vladimira“, kaže se u saopštenju CPC.
*****
Pokušali smo u međuvremenu da saznamo da li je podizanje crkve na Rumiji pravno utemeljeno, odnosno da li je Srpska pravoslavna crkva dobila potrebne dozvole od nadležnih državnih institucija.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, Srpske pravoslavne ckrve u Crnoj Gori, nijesmo mogli provjeriti da li je ta institucija obezbijedila potrebne dozvole za podizanje crkve na svetilištu na Rumiji. Kako nam je kazao sekretar Mitropolije Savo Tutuš, niko nije u mogućnosti da nam da takvu informaciju u naredna dva dana, jer crkva slavi praznik Svete Trojice. Direktor barskog Sekretarijata za planiranje prostora Vido Dabanović uputio nas je na Ministarstvo, jer su oni nadležni za izdavanje dozvola:
„Zakonom o planiranju i uređenju prostora i Zakonom o izgradnji, svi vjerske objekte i objekte od šireg značaja u nadležnosti su Ministarstva zaštite životne sredine i uređenja prostora. Oni su bili na razgovoru, ali na tu činjenicu sam ih uputio, tako da smo mi u tom dijelu nenadležni“.
U Ministarstvu za urbanizam i uređenje prostora takođe su nam potvrdili da su nadležni za izdavanje dozvola za podizanje crkve. Iako smo proslijedili faks sa pitanjima i dobili obećanje da će nam nakon detaljnije provjere dati informaciju, do momenta slanja ovog izvještaja odgovore nijesmo dobili. U Ministarstvu kulture smo od jednog od pomoćnika Predraga Malbaše saznali da su i oni, nakon objavljivanja vijesti u medijima da je Srpska pravoslavna crkva avionima vojske iznijela čeličnu konstrukciju crkve na planinu Rumiju, od Republičkog zavoda za zaštutu spomenika kulture zatražili informaciju da li je sve učinjeno u skaldu sa zakonskim propisima. I nas su uputili da im se obratimo. U Zavodu smo saznali da samo direktor Slobodan Mitrović može da nam da odgovor na to pitanje, međutim, on je do sjutra odsutan, a njegov mobilni telefom isključen.
Podsjetimo: ukoliko se svjetilište na Rumiji nalazi na spisku kulturno-istorijske baštine i pod zaštitom je države, osim od Ministarstva za uređenje prostora, Srpska pravoslavna crkva za podizanje ovog objekta morala je da zatraži saglasnosti i od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.