Smjena člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića, i njegovo procesuiranje pred Sudom BiH podigli su prašinu na bh. političkoj sceni.
Jedni smatraju da je riječ o očekivanom razvoju događaja, a drugi, mnogo glasniji, o uroti protiv hrvatskoga naroda u BiH. Oni sa takvim stavom podsjećaju da je u pritvoru Suda BiH još jedna smijenjeni član Predsjedništva BiH, Ante Jelavić, te da se procesi vode protiv još nekolicine visokih dužnosnika koji dolaze iz reda Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Reakcije su burne, a jedna od najnovijih je potez predsjednika Federecije BiH, Nike Lozančića, koji je svoj mandat dao na raspolaganje Visokome predstavniku, Pedi Ešdaunu. Lozančić, u pismu koje je uputio na adresu Ureda Visokog predstavnika, između ostaloga je kaže:
“Mnogi me ovih dana pitaju što će biti sa državom ako vi, ne daj Bože, kao i Hays, jednog dana odete iz BiH? Tko će onda misliti o ugledu BiH ovdje i u svijetu? Tko će imenovati suce i tužitelje? Tko će donositi dobre i ukidati loše zakone? Tko će imenovati i smjenjivati ministre i predsjednike? Znam da ni vi niste izabrali mene, ali znam da se oni koji su me birali ništa ne pitaju. Zato svu odgovornost prepuštam vama i na raspolaganje vam stavljam svoj mandat, da sa njim činite što god vam je volja.”
A sam Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, boraveći u Banjoj Luci, gdje je sa predstavnicima vlasti RS-a raspravljao što je sa ispunjavanjem uvjeta za priključenje BiH Europskoj uniji, je kazao, reagirajući na pismo predsjednika Federacije, da Niku Lozančića neće smijeniti. Stav je dopunio pošalicom:
“Pročitao sam pismo sinoć i pomislio sam da je, vjerovatno, gospodin Lozančić promašio zanimanje. On je dobar predsjednik Federacije, ali mislim da bi bolje pisao scenarij za komedije. Mislim da je meni bilo isto toliko zabavno čitati to pismo koliko je bilo njemu pisati ga. Zato sam razmišljao o tome da to pismo pošaljem svom prijatelju Džonu Klizu - da u njemu uživa.”
Ovakva reakcija sigurno neće proći bez nove. Jer, predstavnicima stranke iz koje dolaze i Čović i Lozančić, čini se, čaša je puna. Bilježimo stav zastupnika HDZ-a u Parlamentu BiH, Ive Mire Jovića:
“U BiH kriminalce treba na sud i u zatvore. Tamo im je mjesto. Ali ne i onim ljudima koji iz politički motiviranih i za dnevno-političke potrebe bivaju. To je nešto što mi, kao narod, doživljavamo - da je međunarodna zajednica, dio te međunarodne zajednice urotu stvorio prema našim dužnosnicima, jer ne treba zaboraviti da je najveći broj Hrvata imao tu uvjetno ’čast’ da bude od Visokog predstavnika odstranjen iz političkog javnog života.”
Iz aktualne situacije nameće se pitanje da li će ponovno top tema u BiH biti kriza vlasti, odnosno da li se odnosi između Ureda Visokoga predstavnika i u ovome slučaju HDZ-a, ali sutra možda i ostalih političkih stranaka, zaoštrava. Odgovor je nezahvalno prognozirati.
Profesor političke komunikacije na Sveučilištu u Mostaru, Zoran Tomić, za naš radio kaže da je, kada se posmatraju najnovija dešavanja, sasvim sigurno da hrvatsko biračko tijelo sa nevjericom gleda na činjenicu da je smijenjen i drugi član Predsjedništva kojega su oni birali:
“Sasvim sigurno, taj osjećaj, ja bih rekao većine biračkog tijela, da sad ne govorim u kontekstu naroda, je opravdan i on će proizvoditi dalje određeno nepovjerenje prema političkim institucijama, s jedne strane, i međunarodnoj zajednici, s druge strane. Ako imamo takvu situaciju, sasvim je sigurno da će ona rezultirati, ja ne bih rekao nestabilnošću političkog procesa, ali rekao bih - možda usporavanjem nekakvih inicijativa i projekata koji su nam nužno potrebni u BiH.”
Politički analitičar Tanja Topić upozorava da su posljednja dešavanja dokaz vrlo teške bolesti koja je zahvatila bh. društvo:
“Ja se bojim da se mi nalazimo vrlo, vrlo blizu kraja. Ja ću ga ilustrovati kroz ponašanje gospodina Donalda Hejsa. On je vrlo jasno rekao da BiH nije funkcionalna država, da je napravljena jedna fasada od države, pri čemu, naravno, nije postavio i pitanje i sopstvene odgovornosti i udjela u fijasku zvanog BiH. Znači, na svim ravnima, i na ravni međunarodne zajednice koja je preuzela ulogu i kreiranja ambijenta i vođenja BiH, a isto tako i na razini domaćih polititičara, postoji odgovornost za stanje u kojem se zemlja našla.”
Izaslanik SDP-a u Domu naroda Parlamenta BiH, Tomislav Limov, stava je da je BiH dovedena u trentačnu situciju i pogreškom Visokoga predstavnika, koji je nacionalne stranke kada su preuzimale mandat proglasio reformatorskim:
“Posebno sam uvjeren u to da je međunarodna zajednica računala s ovom situacijom i ona je znala da ima posla - kad kažem međunarodna zajednica mislim prije svega na Visokog predstavnika - on je veoma dobro znao da ima posla s ucijenjenim političarima i išao je na tu kartu da će oni slušati. I, evo, oni su slušali dok ne dođe do njihove kože.”
Zoran Tomić za naš radio kaže da su kreatori Dejtonskog sporazuma imali futurističku sliku kada su dali visoke ovlasti Visokom predstavniku. No, i da je vrijeme da se stvari mijenjaju:
“Da se razmišlja o smanjenju ovlasti međunarodnih institucija u BiH i da će to smanjenje dati dodatni teret i dodatnu ozbiljnost institucijama BiH, politčikim akterima unutar tog političkog procesa, koji će morati shvatiti ozbiljno situaciju, jer mi svi želimo vidjeti BiH sutra u Evropskoj uniji.”
Predsjednik Liberalno-demokratske stranke BiH, Rasim Kadić, govoreći za naš radio o raspetljavanja klupka u kojemu se nalazi BiH, kaže da je izlaz u promjeni Ustava BiH:
“Ustavom koji neće trpjeti mogućnost da se blokira država. Dakle, odgovornost je potpisnika Dejtonskog sporazuma i garanata da nam pomognu da promijenimo naš ustav, kako bismo onemogućili vlastite gluposti kojima pribjegavamo onda kada nam to odgovara.”
Jedni smatraju da je riječ o očekivanom razvoju događaja, a drugi, mnogo glasniji, o uroti protiv hrvatskoga naroda u BiH. Oni sa takvim stavom podsjećaju da je u pritvoru Suda BiH još jedna smijenjeni član Predsjedništva BiH, Ante Jelavić, te da se procesi vode protiv još nekolicine visokih dužnosnika koji dolaze iz reda Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Reakcije su burne, a jedna od najnovijih je potez predsjednika Federecije BiH, Nike Lozančića, koji je svoj mandat dao na raspolaganje Visokome predstavniku, Pedi Ešdaunu. Lozančić, u pismu koje je uputio na adresu Ureda Visokog predstavnika, između ostaloga je kaže:
“Mnogi me ovih dana pitaju što će biti sa državom ako vi, ne daj Bože, kao i Hays, jednog dana odete iz BiH? Tko će onda misliti o ugledu BiH ovdje i u svijetu? Tko će imenovati suce i tužitelje? Tko će donositi dobre i ukidati loše zakone? Tko će imenovati i smjenjivati ministre i predsjednike? Znam da ni vi niste izabrali mene, ali znam da se oni koji su me birali ništa ne pitaju. Zato svu odgovornost prepuštam vama i na raspolaganje vam stavljam svoj mandat, da sa njim činite što god vam je volja.”
A sam Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, boraveći u Banjoj Luci, gdje je sa predstavnicima vlasti RS-a raspravljao što je sa ispunjavanjem uvjeta za priključenje BiH Europskoj uniji, je kazao, reagirajući na pismo predsjednika Federacije, da Niku Lozančića neće smijeniti. Stav je dopunio pošalicom:
“Pročitao sam pismo sinoć i pomislio sam da je, vjerovatno, gospodin Lozančić promašio zanimanje. On je dobar predsjednik Federacije, ali mislim da bi bolje pisao scenarij za komedije. Mislim da je meni bilo isto toliko zabavno čitati to pismo koliko je bilo njemu pisati ga. Zato sam razmišljao o tome da to pismo pošaljem svom prijatelju Džonu Klizu - da u njemu uživa.”
Ovakva reakcija sigurno neće proći bez nove. Jer, predstavnicima stranke iz koje dolaze i Čović i Lozančić, čini se, čaša je puna. Bilježimo stav zastupnika HDZ-a u Parlamentu BiH, Ive Mire Jovića:
“U BiH kriminalce treba na sud i u zatvore. Tamo im je mjesto. Ali ne i onim ljudima koji iz politički motiviranih i za dnevno-političke potrebe bivaju. To je nešto što mi, kao narod, doživljavamo - da je međunarodna zajednica, dio te međunarodne zajednice urotu stvorio prema našim dužnosnicima, jer ne treba zaboraviti da je najveći broj Hrvata imao tu uvjetno ’čast’ da bude od Visokog predstavnika odstranjen iz političkog javnog života.”
Iz aktualne situacije nameće se pitanje da li će ponovno top tema u BiH biti kriza vlasti, odnosno da li se odnosi između Ureda Visokoga predstavnika i u ovome slučaju HDZ-a, ali sutra možda i ostalih političkih stranaka, zaoštrava. Odgovor je nezahvalno prognozirati.
Profesor političke komunikacije na Sveučilištu u Mostaru, Zoran Tomić, za naš radio kaže da je, kada se posmatraju najnovija dešavanja, sasvim sigurno da hrvatsko biračko tijelo sa nevjericom gleda na činjenicu da je smijenjen i drugi član Predsjedništva kojega su oni birali:
“Sasvim sigurno, taj osjećaj, ja bih rekao većine biračkog tijela, da sad ne govorim u kontekstu naroda, je opravdan i on će proizvoditi dalje određeno nepovjerenje prema političkim institucijama, s jedne strane, i međunarodnoj zajednici, s druge strane. Ako imamo takvu situaciju, sasvim je sigurno da će ona rezultirati, ja ne bih rekao nestabilnošću političkog procesa, ali rekao bih - možda usporavanjem nekakvih inicijativa i projekata koji su nam nužno potrebni u BiH.”
Politički analitičar Tanja Topić upozorava da su posljednja dešavanja dokaz vrlo teške bolesti koja je zahvatila bh. društvo:
“Ja se bojim da se mi nalazimo vrlo, vrlo blizu kraja. Ja ću ga ilustrovati kroz ponašanje gospodina Donalda Hejsa. On je vrlo jasno rekao da BiH nije funkcionalna država, da je napravljena jedna fasada od države, pri čemu, naravno, nije postavio i pitanje i sopstvene odgovornosti i udjela u fijasku zvanog BiH. Znači, na svim ravnima, i na ravni međunarodne zajednice koja je preuzela ulogu i kreiranja ambijenta i vođenja BiH, a isto tako i na razini domaćih polititičara, postoji odgovornost za stanje u kojem se zemlja našla.”
Izaslanik SDP-a u Domu naroda Parlamenta BiH, Tomislav Limov, stava je da je BiH dovedena u trentačnu situciju i pogreškom Visokoga predstavnika, koji je nacionalne stranke kada su preuzimale mandat proglasio reformatorskim:
“Posebno sam uvjeren u to da je međunarodna zajednica računala s ovom situacijom i ona je znala da ima posla - kad kažem međunarodna zajednica mislim prije svega na Visokog predstavnika - on je veoma dobro znao da ima posla s ucijenjenim političarima i išao je na tu kartu da će oni slušati. I, evo, oni su slušali dok ne dođe do njihove kože.”
Zoran Tomić za naš radio kaže da su kreatori Dejtonskog sporazuma imali futurističku sliku kada su dali visoke ovlasti Visokom predstavniku. No, i da je vrijeme da se stvari mijenjaju:
“Da se razmišlja o smanjenju ovlasti međunarodnih institucija u BiH i da će to smanjenje dati dodatni teret i dodatnu ozbiljnost institucijama BiH, politčikim akterima unutar tog političkog procesa, koji će morati shvatiti ozbiljno situaciju, jer mi svi želimo vidjeti BiH sutra u Evropskoj uniji.”
Predsjednik Liberalno-demokratske stranke BiH, Rasim Kadić, govoreći za naš radio o raspetljavanja klupka u kojemu se nalazi BiH, kaže da je izlaz u promjeni Ustava BiH:
“Ustavom koji neće trpjeti mogućnost da se blokira država. Dakle, odgovornost je potpisnika Dejtonskog sporazuma i garanata da nam pomognu da promijenimo naš ustav, kako bismo onemogućili vlastite gluposti kojima pribjegavamo onda kada nam to odgovara.”