Kako se bliži 17.ožujka, kada bi trebali početi pregovori Hrvatske s
Europskom unijom o njenom pristupanju toj zajednici, to je sve užarenije
pitanje hvatanja ili barem lociranja odbjeglog generala Ante Gotovine, što je uvjet za početak pregovora. Nekadašnji hrvatski branitelji – kao i u prijašnjim slučajevima suđenja generalu Mirku Norcu, odnosno zahtjeva za izručenjem Haagu pokojnog generala Janka Bobetka – opet se okupljaju na manifestacijama zaštite, ovog puta Gotovine. Prošlog petka je u Zadru održan skup splitske i zadarske HVIDRA-e na kojem je izražena potpora Anti Gotovini. Tom prigodom je umirovljeni general Ante Roso, koji je kao i Gotovina pripadao Legiji stranaca, bio burno pozdravljen nakon izjave da ako se njihov glas ne čuje ili ne želi čuti, da su spremni na razne akcije i da neće stati. HVIDRA akcije za sada poduzima u Splitu, Dalmatinskoj Zagori i u Kaštelima gdje je na nekoliko mjesta postavila plakate potpore generalu Gotovini. a čelnik HVIDRA-e u Kaštelima Željko Strize je i zatražio:
„Status počasnog građanina generalu Anti Gotovini, isto kao što je to prije dvije godine učinjeno sa generalom Mirkom Norcem.“
No, kako su se vremena promijenila, Gotovina, za razliku od Norca, nije mogao dobiti titulu počasnog građanina. Hrvatska demokratska zajednica je prije dvije godine bila u opoziciji, a sada je na vlasti i pod međunarodnim pritiskom izražava odlučnost u hvatanju Gotovine. Davno su prošla vremena kad je današnji premijer Sanader kao lider opozicije davao potporu generalu Bobetku:
„Organizirat ćemo skupove potpore generalu Bobetku, od Dubrovnika kojega je branio, Siska odakle je rodom i gdje je i u Drugom svjetskom ratu postao legenda, do Splita i Zagreba.“
I davno je prošlo vrijeme kad je Sanader na splitskoj Rivi prije četiri godine davao potporu Mirku Norcu, najavljujući velike akcije u slučaju njegova uhićenja:
„Ali tada ćemo svi odavde i iz drugih krajeva Hrvatske poći u Zagreb, ako bude trebalo i na Jelačića plac, da im kažemo što mislimo.“
„Idemo u Zagreb! Idemo u Zagreb!“
Tada je nekadašnji predsjednik Središnjeg stožera za obranu digniteta
Domovinskog rata Mirko Čondić bio uz bok Sanaderu:
„Svi smo mi Mirko Norac!“
Prije nekoliko danas Čondić se javio s inicijativom da se osnuje
„braniteljska politička opcija koja bi uključivala političko, vojno i
logističko krilo“. Vojno krilo – to već zvuči opasno. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks je jučer jasno rekao da sve hrvatske nadležne službe imaju zadatak uhititi ili locirati Gotovinu, te je neizravno komentirao Čondićevu i slične inicijative:
„Ja nemam nikakve bojazni da bi došlo do nekakvog efektivnog, radikalnog zaoštravanja hrvatske političke scene.“
Kad Šeks smatra da nema bojazni od radikalizacije hrvatske političke scene, onda mu treba vjerovati, jer u prijašnjim prosvjedima – u slučajevima generala Norca, Bobetka i Gotovine – hrvatski branitelji, posebice invalidi, bili su vrh oštrice mača kojeg je brusila Hrvatska demokratska zajednica u svojoj borbi za vlast. Invalidi su joj bili važno uporište za dolazak na vlast, što se moglo čuti i u Sanaderovoj predizbornoj kampanji 2003. godine:
„Nas peče sve ove četiri godine odnos aktualne vlasti prema hrvatskim braniteljima. Proglašavaju ih borcima za privilegije i lažnim vojnim invalidima.“
Sanader i Hrvatska demokratska zajednica ,nakon osvajanja vlasti, postavili su sebi druge prioritete – prvi je ulazak u Europsku uniju. Gotovina usporava te korake i stoga se oko njega steže obruč. Je li moguće da njegovo eventualno hvatanje zavalja vlast po ulicama i da se radikalizira hrvatski politički prostor, pitali smo profesora Ivana Šibera:
„Ja osobno mislim da nije, jer jednostavno svi oni koji bi to htjeli nemaju nijedno čvrsto uporište, ni u jednoj političkoj stranci, tako da ja tu ne vidim neku veliku opasnost.“
Ustvari najveća kočnica desne radikalizacije hrvatskog političkog prostora je Hrvatska demokratska zajednica. S njenim dolaskom na vlast i nastojanjima da se Hrvatska približi Europi, radikalna desnica je izgubila oslonac.
Čondić i Sanader neće više zajedno na mitingašku tribinu.
Europskom unijom o njenom pristupanju toj zajednici, to je sve užarenije
pitanje hvatanja ili barem lociranja odbjeglog generala Ante Gotovine, što je uvjet za početak pregovora. Nekadašnji hrvatski branitelji – kao i u prijašnjim slučajevima suđenja generalu Mirku Norcu, odnosno zahtjeva za izručenjem Haagu pokojnog generala Janka Bobetka – opet se okupljaju na manifestacijama zaštite, ovog puta Gotovine. Prošlog petka je u Zadru održan skup splitske i zadarske HVIDRA-e na kojem je izražena potpora Anti Gotovini. Tom prigodom je umirovljeni general Ante Roso, koji je kao i Gotovina pripadao Legiji stranaca, bio burno pozdravljen nakon izjave da ako se njihov glas ne čuje ili ne želi čuti, da su spremni na razne akcije i da neće stati. HVIDRA akcije za sada poduzima u Splitu, Dalmatinskoj Zagori i u Kaštelima gdje je na nekoliko mjesta postavila plakate potpore generalu Gotovini. a čelnik HVIDRA-e u Kaštelima Željko Strize je i zatražio:
„Status počasnog građanina generalu Anti Gotovini, isto kao što je to prije dvije godine učinjeno sa generalom Mirkom Norcem.“
No, kako su se vremena promijenila, Gotovina, za razliku od Norca, nije mogao dobiti titulu počasnog građanina. Hrvatska demokratska zajednica je prije dvije godine bila u opoziciji, a sada je na vlasti i pod međunarodnim pritiskom izražava odlučnost u hvatanju Gotovine. Davno su prošla vremena kad je današnji premijer Sanader kao lider opozicije davao potporu generalu Bobetku:
„Organizirat ćemo skupove potpore generalu Bobetku, od Dubrovnika kojega je branio, Siska odakle je rodom i gdje je i u Drugom svjetskom ratu postao legenda, do Splita i Zagreba.“
I davno je prošlo vrijeme kad je Sanader na splitskoj Rivi prije četiri godine davao potporu Mirku Norcu, najavljujući velike akcije u slučaju njegova uhićenja:
„Ali tada ćemo svi odavde i iz drugih krajeva Hrvatske poći u Zagreb, ako bude trebalo i na Jelačića plac, da im kažemo što mislimo.“
„Idemo u Zagreb! Idemo u Zagreb!“
Tada je nekadašnji predsjednik Središnjeg stožera za obranu digniteta
Domovinskog rata Mirko Čondić bio uz bok Sanaderu:
„Svi smo mi Mirko Norac!“
Prije nekoliko danas Čondić se javio s inicijativom da se osnuje
„braniteljska politička opcija koja bi uključivala političko, vojno i
logističko krilo“. Vojno krilo – to već zvuči opasno. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks je jučer jasno rekao da sve hrvatske nadležne službe imaju zadatak uhititi ili locirati Gotovinu, te je neizravno komentirao Čondićevu i slične inicijative:
„Ja nemam nikakve bojazni da bi došlo do nekakvog efektivnog, radikalnog zaoštravanja hrvatske političke scene.“
Kad Šeks smatra da nema bojazni od radikalizacije hrvatske političke scene, onda mu treba vjerovati, jer u prijašnjim prosvjedima – u slučajevima generala Norca, Bobetka i Gotovine – hrvatski branitelji, posebice invalidi, bili su vrh oštrice mača kojeg je brusila Hrvatska demokratska zajednica u svojoj borbi za vlast. Invalidi su joj bili važno uporište za dolazak na vlast, što se moglo čuti i u Sanaderovoj predizbornoj kampanji 2003. godine:
„Nas peče sve ove četiri godine odnos aktualne vlasti prema hrvatskim braniteljima. Proglašavaju ih borcima za privilegije i lažnim vojnim invalidima.“
Sanader i Hrvatska demokratska zajednica ,nakon osvajanja vlasti, postavili su sebi druge prioritete – prvi je ulazak u Europsku uniju. Gotovina usporava te korake i stoga se oko njega steže obruč. Je li moguće da njegovo eventualno hvatanje zavalja vlast po ulicama i da se radikalizira hrvatski politički prostor, pitali smo profesora Ivana Šibera:
„Ja osobno mislim da nije, jer jednostavno svi oni koji bi to htjeli nemaju nijedno čvrsto uporište, ni u jednoj političkoj stranci, tako da ja tu ne vidim neku veliku opasnost.“
Ustvari najveća kočnica desne radikalizacije hrvatskog političkog prostora je Hrvatska demokratska zajednica. S njenim dolaskom na vlast i nastojanjima da se Hrvatska približi Europi, radikalna desnica je izgubila oslonac.
Čondić i Sanader neće više zajedno na mitingašku tribinu.