„Ništa više u hrvatskoj znanosti poslije ovog Kongresa neće biti kao što je bilo do ovog dana.“
Tim riječima Kongres hrvatskih znanstvenika pozdravio je predsjednik države Stjepan Mesić, poručujući hrvatskim znanstvenicima u svijetu kako Hrvatska od njih ne očekuje da se bezuvjetno vrate u zemlju, ali itekako želi suradnju:
„Želimo vas vidjeti kao mentore mladim hrvatskim znanstvenicima, u Hrvatskoj ili u zemlji gdje se danas nalazite i gdje stvarate. Želimo vas vidjeti kao konzultante, suradnike ili čak voditelje znanstveno-istraživačkih projekata, u kojima će uz vas sudjelovati i mladi znanstvenici iz Hrvatske.“
Skup je pozdravio i predsjednik hrvatskog Sabora. U prisustvu gotovo cijelog državnog vrha, čelnika oporbe, sindikata i gospodarstvenika, otvorio ga je premijer Ivo Sanader:
„Mi budućnost Hrvatske vidimo među razvijenim zemljama Evrope i svijeta, a danas nema nijedne zemlje koja bi svojim građanima jamčila blagostanje, demokraciju i ljudska prava, a da nije uložila najveću pažnju, najveću pozornost u razvoj znanosti i naobrazbe.“
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac vjeruje da će Hrvatska već za nekoliko godina, kad je riječ o znanosti i visokom obrazovanju, biti na razini zemalja Evropske unije. Iz temelja mijenjamo strategiju i više ne kukamo zbog odlazaka svojih znanstvenika u svijet, kazao je Primorac:
„Kad sam razgovarao sa Izraelcima, oni su rekli slično: ,Točno, nisu se zainteresirani vratiti, ali to nama nije problem, jer su oni nama stožer unutar tih država i mi ih ne nastojimo po svaku cijenu vratiti.‘ Za razliku možda od nas koji smo svih ovih godina bili u panici i prebrojavali svakog našeg znanstvenika koji se ne vraća.“
Primorčev projekt snažnog i trajnog umrežavanja hrvatskih znanstvenika širom svijeta dobio je punu potporu sudionika Kongresa:
„Ja sam Jasna Peterka Talinić, po struci sam biofizičar i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Munsteru, u Njemačkoj. Važno nas je umrežiti, važno je znati da nas tu žele.“
„Moje ime je Majda Thurnher, ja sam neuroradiolog i živim u Beču. Slažem se sa ministrom Primorcem da nije potrebno ljude na silu zvati kući, već da bi bilo bolje da više komuniciramo, da ljudi iz Hrvatske dolaze, da ono što smo mi vani naučili možemo dati mladima iz Hrvatske.“
Mnoge je zanimalo hoće li se u Zagrebu pojaviti i akademik Miroslav Radman, jedan od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, autor projekta izgradnje Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu, kojeg su proteklih mjeseci pokušali javno diskreditirati i oklevetati anonimni djelatnici Splitskog sveučilišta. Nakon Županijskog državnog odvjetništva, danas je i premijer Ivo Sanader odbacio taj, kako je kazao, zlonamjeran i neutemeljen pokušaj:
„Akademik Radman ostaje u Hrvatskoj i ima moju punu potporu. Znači, Institut ide dalje, za to imate moju riječ.“
Tim riječima Kongres hrvatskih znanstvenika pozdravio je predsjednik države Stjepan Mesić, poručujući hrvatskim znanstvenicima u svijetu kako Hrvatska od njih ne očekuje da se bezuvjetno vrate u zemlju, ali itekako želi suradnju:
„Želimo vas vidjeti kao mentore mladim hrvatskim znanstvenicima, u Hrvatskoj ili u zemlji gdje se danas nalazite i gdje stvarate. Želimo vas vidjeti kao konzultante, suradnike ili čak voditelje znanstveno-istraživačkih projekata, u kojima će uz vas sudjelovati i mladi znanstvenici iz Hrvatske.“
Skup je pozdravio i predsjednik hrvatskog Sabora. U prisustvu gotovo cijelog državnog vrha, čelnika oporbe, sindikata i gospodarstvenika, otvorio ga je premijer Ivo Sanader:
„Mi budućnost Hrvatske vidimo među razvijenim zemljama Evrope i svijeta, a danas nema nijedne zemlje koja bi svojim građanima jamčila blagostanje, demokraciju i ljudska prava, a da nije uložila najveću pažnju, najveću pozornost u razvoj znanosti i naobrazbe.“
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac vjeruje da će Hrvatska već za nekoliko godina, kad je riječ o znanosti i visokom obrazovanju, biti na razini zemalja Evropske unije. Iz temelja mijenjamo strategiju i više ne kukamo zbog odlazaka svojih znanstvenika u svijet, kazao je Primorac:
„Kad sam razgovarao sa Izraelcima, oni su rekli slično: ,Točno, nisu se zainteresirani vratiti, ali to nama nije problem, jer su oni nama stožer unutar tih država i mi ih ne nastojimo po svaku cijenu vratiti.‘ Za razliku možda od nas koji smo svih ovih godina bili u panici i prebrojavali svakog našeg znanstvenika koji se ne vraća.“
Primorčev projekt snažnog i trajnog umrežavanja hrvatskih znanstvenika širom svijeta dobio je punu potporu sudionika Kongresa:
„Ja sam Jasna Peterka Talinić, po struci sam biofizičar i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Munsteru, u Njemačkoj. Važno nas je umrežiti, važno je znati da nas tu žele.“
„Moje ime je Majda Thurnher, ja sam neuroradiolog i živim u Beču. Slažem se sa ministrom Primorcem da nije potrebno ljude na silu zvati kući, već da bi bilo bolje da više komuniciramo, da ljudi iz Hrvatske dolaze, da ono što smo mi vani naučili možemo dati mladima iz Hrvatske.“
Mnoge je zanimalo hoće li se u Zagrebu pojaviti i akademik Miroslav Radman, jedan od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, autor projekta izgradnje Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu, kojeg su proteklih mjeseci pokušali javno diskreditirati i oklevetati anonimni djelatnici Splitskog sveučilišta. Nakon Županijskog državnog odvjetništva, danas je i premijer Ivo Sanader odbacio taj, kako je kazao, zlonamjeran i neutemeljen pokušaj:
„Akademik Radman ostaje u Hrvatskoj i ima moju punu potporu. Znači, Institut ide dalje, za to imate moju riječ.“