Dvojica iz grupe optuženih u slučaju Hercegovačka banka, Miroslav Prce i Miroslav Rupčić, nakon nagodbe sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine da priznaju krivicu, osuđeni su na po pet godina zatvora. Nagodba se u ovom slučaju međutim, kako saznajemo, nije odnosila i na to da vrate dio novca koji su prisvojili u ovom slučaju, a procjenjuje se da je iznos koji je završio na privatnim računima hercegovačke petorke nekoliko stotina miliona konvertibilnih maraka.
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine pri nagodbi očito nisu insistirali i na vraćanju novca, mada je zakonska mogućnost postojala, kažu pravni eksperti. Asim Crnalić:
“Dakle, postoje dvije situacije. Jedna je ako je imovinsko - pravni zahtjev, odnosno njegovo rješavanje sadržano u nagodbi, ili ako je u toj nagodbi sadržana obaveza počinitelja krivičnog djela, koji je priznao krivnju i prihvatio ugovorenu kaznu, da vrati imovinsku korist koju je ostvario krivičnim djelom. Druga je mogućnost da se to pitanje ne riješi nagodbom, već da se oštećenik uputi na parnicu. Dakle, u parničnom postupku u tom slučaju onaj koji je oštećen može ostvariti naknadu štete ili povrat stvari.”
Kako još nema državnog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine u parničnom postupku, a nagodbe o vraćanju imovine u slučaju Prce i Rupčića nije bilo, njih će dvojica, sve je izvjesnije, zadržati prisvojeni novac. Zakon koji je trebao omogućiti Tužilaštvu BiH zaplijenu i oduzimanje imovine stečene kriminalnim radnjama još nije razmatran u Vijeću ministara, mada je još prije četiri mjeseca Vijeće za provedbu mira u BiH zatražilo da se zakon dostavi Parlamentu na usvajanje što prije. Zakon je, kako smo saznali, još u pripremnoj fazi, u radnoj grupi nadležnih državnih ministarstava i Ureda visokog predstavnika. Zbog toga, kako kažu, o zakonu niko još ne želi govoriti, a pogotovo ne o tome kada će se naći u Parlamentu.
I dok se to ne desi, pred zastupnicima će se ponovo naći već jednom neprihvaćen zakon o vraćanju nelegalno stečene imovine, kojeg je predložila Socijaldemokratska partija BiH. Zastupnik ove stranke, Jozo Križanović:
“Suština ovog zakona jeste stvaranje jednog efikasnog mehanizma u našim institucijama, koji bi omogućavao osiguranju, prije svega, oduzimanje nelegalno stečene imovine. Dakle, to bi bila ta agencija. Jer poznato je da mi danas u našoj sudskoj praksi imamo slučajeve da se određeni predmeti procesuiraju i donose se pravosnažne sudske presude, ali imovine nigdje nema. Ili je ona prethodno rasturena, ili se jednostvano presudom ne oduzima ta imovina. Intencija je ovdje, zapravo, da se stvori takva jedna institucija, dakle ta agencija koja bi osiguravala da se prije sudskog procesa, kada postoje odgovarajuće sumnje, ta imovina ne rasturi prije i u toku samog procesa. I, naravno, ta agencija bi imala zadaću da upravlja tom oduzetom imovinom u ime države BiH. Agencija bi, dakle, bila odgovorna jedino Parlamentu BiH.”
O tome može li zakon biti usvojen, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma državnog parlamenta, Nikola Špirić, kaže:
“Vladajuća većina, dakle SDS, HDZ, SDA, Stranka za BiH i PDP su jasno stavile do znanja da nisu za izglasavanje ovakvog zakonskog prijedloga, ali što više odmiče reforma pravosudnog sistema sada postaje sve jasnije iz kojih razloga to čine. A, nažalost, kriminalne grupe koje su rasle nerijetko u najužim timovima tih stranaka su sada predmet procesuiranja i kapital koji su oni uzeli, prisvojili sebi, je toliko velik da uspiju da izlobiraju predstavnike tih političkih partija da ne dolazi do izglasavanja takvog zakonskog projekta. I vidite da sada putem različitih nagodbi sa sudovima priznaju krivicu, smatraju da su krivi, ležaće par godina, ali misle da time mogu sačuvati nelegalno stečenu imovinu. Ali moram da im poručim da su u velikoj zabludi, da su građani BiH shvatili da dolazi do političkih promjena i da će vrijeme koje je ispred nas odisati usvajanjem takvog zakona i mislim da će se plijeniti nelegalno stečena imovina tokom rata i poratnih godina u BiH.”
Ukoliko uskoro ne bude zakona koji će Tužilaštvu BiH omogućiti zaplijenu i oduzimanje imovine stečene u kriminalnim radnjama, moglo bi se desiti da slučaj Hercegovačka banka, ali i bilo koji naredni iz oblasti privrednog kriminala, bude i okončan tako da novac, mada nelegalno prisvojen, ostane u privatnim džepovima.
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine pri nagodbi očito nisu insistirali i na vraćanju novca, mada je zakonska mogućnost postojala, kažu pravni eksperti. Asim Crnalić:
“Dakle, postoje dvije situacije. Jedna je ako je imovinsko - pravni zahtjev, odnosno njegovo rješavanje sadržano u nagodbi, ili ako je u toj nagodbi sadržana obaveza počinitelja krivičnog djela, koji je priznao krivnju i prihvatio ugovorenu kaznu, da vrati imovinsku korist koju je ostvario krivičnim djelom. Druga je mogućnost da se to pitanje ne riješi nagodbom, već da se oštećenik uputi na parnicu. Dakle, u parničnom postupku u tom slučaju onaj koji je oštećen može ostvariti naknadu štete ili povrat stvari.”
Kako još nema državnog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine u parničnom postupku, a nagodbe o vraćanju imovine u slučaju Prce i Rupčića nije bilo, njih će dvojica, sve je izvjesnije, zadržati prisvojeni novac. Zakon koji je trebao omogućiti Tužilaštvu BiH zaplijenu i oduzimanje imovine stečene kriminalnim radnjama još nije razmatran u Vijeću ministara, mada je još prije četiri mjeseca Vijeće za provedbu mira u BiH zatražilo da se zakon dostavi Parlamentu na usvajanje što prije. Zakon je, kako smo saznali, još u pripremnoj fazi, u radnoj grupi nadležnih državnih ministarstava i Ureda visokog predstavnika. Zbog toga, kako kažu, o zakonu niko još ne želi govoriti, a pogotovo ne o tome kada će se naći u Parlamentu.
I dok se to ne desi, pred zastupnicima će se ponovo naći već jednom neprihvaćen zakon o vraćanju nelegalno stečene imovine, kojeg je predložila Socijaldemokratska partija BiH. Zastupnik ove stranke, Jozo Križanović:
“Suština ovog zakona jeste stvaranje jednog efikasnog mehanizma u našim institucijama, koji bi omogućavao osiguranju, prije svega, oduzimanje nelegalno stečene imovine. Dakle, to bi bila ta agencija. Jer poznato je da mi danas u našoj sudskoj praksi imamo slučajeve da se određeni predmeti procesuiraju i donose se pravosnažne sudske presude, ali imovine nigdje nema. Ili je ona prethodno rasturena, ili se jednostvano presudom ne oduzima ta imovina. Intencija je ovdje, zapravo, da se stvori takva jedna institucija, dakle ta agencija koja bi osiguravala da se prije sudskog procesa, kada postoje odgovarajuće sumnje, ta imovina ne rasturi prije i u toku samog procesa. I, naravno, ta agencija bi imala zadaću da upravlja tom oduzetom imovinom u ime države BiH. Agencija bi, dakle, bila odgovorna jedino Parlamentu BiH.”
O tome može li zakon biti usvojen, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma državnog parlamenta, Nikola Špirić, kaže:
“Vladajuća većina, dakle SDS, HDZ, SDA, Stranka za BiH i PDP su jasno stavile do znanja da nisu za izglasavanje ovakvog zakonskog prijedloga, ali što više odmiče reforma pravosudnog sistema sada postaje sve jasnije iz kojih razloga to čine. A, nažalost, kriminalne grupe koje su rasle nerijetko u najužim timovima tih stranaka su sada predmet procesuiranja i kapital koji su oni uzeli, prisvojili sebi, je toliko velik da uspiju da izlobiraju predstavnike tih političkih partija da ne dolazi do izglasavanja takvog zakonskog projekta. I vidite da sada putem različitih nagodbi sa sudovima priznaju krivicu, smatraju da su krivi, ležaće par godina, ali misle da time mogu sačuvati nelegalno stečenu imovinu. Ali moram da im poručim da su u velikoj zabludi, da su građani BiH shvatili da dolazi do političkih promjena i da će vrijeme koje je ispred nas odisati usvajanjem takvog zakona i mislim da će se plijeniti nelegalno stečena imovina tokom rata i poratnih godina u BiH.”
Ukoliko uskoro ne bude zakona koji će Tužilaštvu BiH omogućiti zaplijenu i oduzimanje imovine stečene u kriminalnim radnjama, moglo bi se desiti da slučaj Hercegovačka banka, ali i bilo koji naredni iz oblasti privrednog kriminala, bude i okončan tako da novac, mada nelegalno prisvojen, ostane u privatnim džepovima.