Ako crnogorska vlast realizuje svoje namjere i proda Telekom stranom operateru na način koji je namjerila, građani moraju biti spremni na duplo veće račune za telefon, radnici Telekoma da ih najmanje polovina više neće biti u radnom odnosu, a vlasnici elektronskih medija da ih očekuje zatvaranje, jer neće moći da plate račune za telekomunikacione usluge”, rekao je Nebojša Medojević, izvršni direktor Grupe za promjene na današnjoj konferenciji za novinare, ocjenivši da se ovakvom privatizacijom Telekoma, između ostalog, dovodi u pitanje i bezbjednosni aspekt i uticaj na obrazovanje i nauku:
“Grupa za promjene zato smatra da Telekom prije eventualne privatizacije treba restrukturirati i to na način da se u državnom vlasništvu ostave infrastrukturni djelovi sistema, to jest međunarodne i tranzitne centrale i pristupne mreže, a da se dio Telekoma koji daje usluge korisnicima - “Monet”, “Internet CG”, fiksna telefonija - transformiše u više akcionarskih društava koja bi bila predmet daljih akvizicija od strane zainteresovanih investitora”.
Medojević je rekao i da je neophodno izvršiti samo temeljno tržišno restruktuiranje Telekoma, posebno u segmentu upravljanja, gdje je potrebno uvesti nove standarde, kako bi se spriječile zloupotrebe, sklapanja štetnih ugovora i rasipanje novca, u cilju bolje orijentacije kompanije ka tržištu. Prema procjenama ove nevladine organizacije to je moguće uraditi i sa postojećom vlasničkom strukturom:
“Sadržavanje vlasničke kontrole nad infrastrukturnim djelovima telekomunikacionog sistema, država zadržava mogućnost vođenja politike u ovoj oblasti. U cilju zaštite nacionalnih interesa i interesa građana kao korisnika usluga. U kombinaciji sa novom zakonskom regulativom država bi imala dovoljno efikasne mehanizme da zaštiti svoje legitimne interese, nezadržavajući monopol na tržištu telekomunikacionih usluga, već nasuprot, promovišući i stimulišući zdravu konkurenciju, od koje korist imaju i država i građani”.
Medojević je rekao i da Grupa za promjene smatra da crnogorska Vlada mora pripremiti strategiju restrukturiranja i privatizacije Telekoma, koja bi bila predmet široke javne rasprave i koja bi bila usvojena i u Skupštini Crne Gore, kojom bi bilo predivđeno restrukturiranje i podjela Telekoma po slovenačnom modelu i da Vlada pripremi poseban zakon o privatizaciji Telekoma kojim bi bili dodatno zaštićeni nacionalni interesi, kako je to urađeno u Hrvatskoj. U suprotnom, trenutno aktuelan model privatizacije po procjeni Grupe za promjene može ostaviti traga na ukupan dalji civilizacijski i demokratski razvoj crnogorskog društva:
“Ako Vlada nastavi do kraja ovaj pogubni koncept - čujemo sada da je najavljena i privatizacija Rudnika uglja Pljevlja, zajedno ili posebno sa Termoelektranom, zatim, Elektroprivrede, Luke Bar - nakon toga biće sasvim svejedno u kakvom državnom statusu će biti ta teritorija, pošto ona neće imati nijedno obilježje ozbiljne države. Prema tome, biće sasvim svejedno kojim jezikom ili jezicima govorimo, u kakve ili koje crkve idemo i kakav će biti državni status te teritorije. To više neće imati nikakav drugi naziv, osim klasična kolonija”.
“Grupa za promjene zato smatra da Telekom prije eventualne privatizacije treba restrukturirati i to na način da se u državnom vlasništvu ostave infrastrukturni djelovi sistema, to jest međunarodne i tranzitne centrale i pristupne mreže, a da se dio Telekoma koji daje usluge korisnicima - “Monet”, “Internet CG”, fiksna telefonija - transformiše u više akcionarskih društava koja bi bila predmet daljih akvizicija od strane zainteresovanih investitora”.
Medojević je rekao i da je neophodno izvršiti samo temeljno tržišno restruktuiranje Telekoma, posebno u segmentu upravljanja, gdje je potrebno uvesti nove standarde, kako bi se spriječile zloupotrebe, sklapanja štetnih ugovora i rasipanje novca, u cilju bolje orijentacije kompanije ka tržištu. Prema procjenama ove nevladine organizacije to je moguće uraditi i sa postojećom vlasničkom strukturom:
“Sadržavanje vlasničke kontrole nad infrastrukturnim djelovima telekomunikacionog sistema, država zadržava mogućnost vođenja politike u ovoj oblasti. U cilju zaštite nacionalnih interesa i interesa građana kao korisnika usluga. U kombinaciji sa novom zakonskom regulativom država bi imala dovoljno efikasne mehanizme da zaštiti svoje legitimne interese, nezadržavajući monopol na tržištu telekomunikacionih usluga, već nasuprot, promovišući i stimulišući zdravu konkurenciju, od koje korist imaju i država i građani”.
Medojević je rekao i da Grupa za promjene smatra da crnogorska Vlada mora pripremiti strategiju restrukturiranja i privatizacije Telekoma, koja bi bila predmet široke javne rasprave i koja bi bila usvojena i u Skupštini Crne Gore, kojom bi bilo predivđeno restrukturiranje i podjela Telekoma po slovenačnom modelu i da Vlada pripremi poseban zakon o privatizaciji Telekoma kojim bi bili dodatno zaštićeni nacionalni interesi, kako je to urađeno u Hrvatskoj. U suprotnom, trenutno aktuelan model privatizacije po procjeni Grupe za promjene može ostaviti traga na ukupan dalji civilizacijski i demokratski razvoj crnogorskog društva:
“Ako Vlada nastavi do kraja ovaj pogubni koncept - čujemo sada da je najavljena i privatizacija Rudnika uglja Pljevlja, zajedno ili posebno sa Termoelektranom, zatim, Elektroprivrede, Luke Bar - nakon toga biće sasvim svejedno u kakvom državnom statusu će biti ta teritorija, pošto ona neće imati nijedno obilježje ozbiljne države. Prema tome, biće sasvim svejedno kojim jezikom ili jezicima govorimo, u kakve ili koje crkve idemo i kakav će biti državni status te teritorije. To više neće imati nikakav drugi naziv, osim klasična kolonija”.