Sedam mjeseci uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj ni vladajućima, a ni oporbi, nije svejedno tko će doći na čelo najmoćnije medijske kuće u zemlji, ističe profesorica na zagrebačkom studiju novinarstva, Gordna Vilović:
"Sigurno će biti pritisaka. Naravno, ne onih nakaradnih, da nazove netko iz vlade, ali vjerujem da je i u predlaganju, u kandidiranju, bilo nečega što je potpora, koju mi ne vidimo. Bez daljnjega, biće strahoviti pritisci na ljude koji su sada u Vijeću i koji će u konačnici donijeti odluku."
I njezin kolega, također medijski stručnjak, Stjepan Malović, smatra da će i ove izborne godine Hrvatska radio televizija biti izložena golemim pritiscima sa svih strana:
"Osim toga, reguliranje praćenja izbora je kod nas još uvijek nedovoljno jasno, tako da će se pokušati svim mogućim pritiscima, uvjeravanjima, pridobivanjem osigurati što je moguće više prostora na televiziji. Televizija će s toga biti izložena vrlo velikim pritiscima. Pitanje je kako će novi ravnatelj moći imati snage svemu tome odoliti."
Od 11 kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a, većina su novinari, a među javnosti poznatijim imenima su Andrea Feldman, Vanja Sutlić, Marijan Kostrenčić, Vjekoslav Krsnik i Nikola Kristić.
Televizijski ekspert i novinar Hrvatske televizije, Damir Matković, misli da bi tako snažnoj financijskoj i medijskoj kući bilo bolje da joj na čelo dođe iskusni financijski menadžer, umjesto, recimo, novinara, odvjetnika ili filozofa, kojih je najviše među kandidatima:
"To je isto kao da se ja javim na natječaj za pilota zrakoplova jer sam se vozio zrakoplovom i znam kako izgleda. Kako se neko može zamišljati da dođe na čelo kompanije od 3500 ljudi, koja ima ukupni prihod od milijardu i pol kuna godišnje, što je jako veliki iznos, a da nema ama baš nikakvog menadžerskog iskustva? Puno je novaca u pitanju. HRT spada među 20 najvećih tvrtki u Hrvatskoj po ukupnom prihodu. Čini mi se da većina ovih kandidata zaboravlja da njihov posao nije da razgovaraju sa Sanaderom ili Vladom, nego da je njihov posao da organiziraju proizvodnju u teškim uvjetima oštre konkurencije i da trebaju osigurati plaće za 3500 ljudi svakog mjeseca. Postoje ljudi koji zaista imaju hrabrosti javiti se da obavljaju posao o kojem ništa ne znaju."
Profesorica Vilović:
"Tu je i moć, s jedne strane, koja je vrlo privlačna. Pretpostavljam da zato ima ljudi koji su malo i nekritični."
Unatoč oštroj privatnoj konkurenciji, Hrvatska je javna televizija najgledanija u zemlji. S 34 posto gledanosti, među najgledanijim je javnim televizijama u Europi. Stjepan Malović:
"Hrvatska televizija, osim toga, ima veoma veliki kolač oglasa, ima veoma velike prihode od pretplate, tako da je ona i financijski moćan medij. Svega će tu biti u igri."
U svakom slučaju, zaključuje predsjednik Vijeća HRT-a, Zdenko Ljevak, pred članovima Vijeća, koji do 26. ožujka moraju izabrati prvog čovjeka te medijske kuće, ogromna je dogovornost:
"Radit ćemo dok ne završimo, dok ne razgovaramo sa kandidatima. Ovo je jedna od temeljnih zadaća Vijeća i molim punu ozbiljnost, ili punu organizaciju unutar toga."
"Sigurno će biti pritisaka. Naravno, ne onih nakaradnih, da nazove netko iz vlade, ali vjerujem da je i u predlaganju, u kandidiranju, bilo nečega što je potpora, koju mi ne vidimo. Bez daljnjega, biće strahoviti pritisci na ljude koji su sada u Vijeću i koji će u konačnici donijeti odluku."
I njezin kolega, također medijski stručnjak, Stjepan Malović, smatra da će i ove izborne godine Hrvatska radio televizija biti izložena golemim pritiscima sa svih strana:
"Osim toga, reguliranje praćenja izbora je kod nas još uvijek nedovoljno jasno, tako da će se pokušati svim mogućim pritiscima, uvjeravanjima, pridobivanjem osigurati što je moguće više prostora na televiziji. Televizija će s toga biti izložena vrlo velikim pritiscima. Pitanje je kako će novi ravnatelj moći imati snage svemu tome odoliti."
Od 11 kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a, većina su novinari, a među javnosti poznatijim imenima su Andrea Feldman, Vanja Sutlić, Marijan Kostrenčić, Vjekoslav Krsnik i Nikola Kristić.
Televizijski ekspert i novinar Hrvatske televizije, Damir Matković, misli da bi tako snažnoj financijskoj i medijskoj kući bilo bolje da joj na čelo dođe iskusni financijski menadžer, umjesto, recimo, novinara, odvjetnika ili filozofa, kojih je najviše među kandidatima:
"To je isto kao da se ja javim na natječaj za pilota zrakoplova jer sam se vozio zrakoplovom i znam kako izgleda. Kako se neko može zamišljati da dođe na čelo kompanije od 3500 ljudi, koja ima ukupni prihod od milijardu i pol kuna godišnje, što je jako veliki iznos, a da nema ama baš nikakvog menadžerskog iskustva? Puno je novaca u pitanju. HRT spada među 20 najvećih tvrtki u Hrvatskoj po ukupnom prihodu. Čini mi se da većina ovih kandidata zaboravlja da njihov posao nije da razgovaraju sa Sanaderom ili Vladom, nego da je njihov posao da organiziraju proizvodnju u teškim uvjetima oštre konkurencije i da trebaju osigurati plaće za 3500 ljudi svakog mjeseca. Postoje ljudi koji zaista imaju hrabrosti javiti se da obavljaju posao o kojem ništa ne znaju."
Profesorica Vilović:
"Tu je i moć, s jedne strane, koja je vrlo privlačna. Pretpostavljam da zato ima ljudi koji su malo i nekritični."
Unatoč oštroj privatnoj konkurenciji, Hrvatska je javna televizija najgledanija u zemlji. S 34 posto gledanosti, među najgledanijim je javnim televizijama u Europi. Stjepan Malović:
"Hrvatska televizija, osim toga, ima veoma veliki kolač oglasa, ima veoma velike prihode od pretplate, tako da je ona i financijski moćan medij. Svega će tu biti u igri."
U svakom slučaju, zaključuje predsjednik Vijeća HRT-a, Zdenko Ljevak, pred članovima Vijeća, koji do 26. ožujka moraju izabrati prvog čovjeka te medijske kuće, ogromna je dogovornost:
"Radit ćemo dok ne završimo, dok ne razgovaramo sa kandidatima. Ovo je jedna od temeljnih zadaća Vijeća i molim punu ozbiljnost, ili punu organizaciju unutar toga."