Koliko političari ozbiljno prilaze problemima građana pokazuje i podatak da od 55 registrovanih političkih subjekata za oktobarske izbore, samo njih 30 ima izborni program, kaže Srđan Blagovčanin, predstavnik Transparency Internationala za BiH:
«Što praktično pokazuje jednu poraznu sliku da ove partije koje nemaju program osim želje za vlašću nemaju nikakvu viziju šta bi to one uradile kada dođu na vlast. Generalno, i ovi drugi programi uglavnom jako malo pažnje posvećuju razvojnim pitanjima, odnosno ovim segmentima u okviru kojih je vršena ova anliza, dakle 12 prioriteta. Samo njih 15, dakle polovina od 30 koji imaju politički program, ispunjavaju elementarne zahtjeve Građanske platforme u smislu usklađenosti i tretmana konkretnih mjera.»
I analiza dosadašnjeg toka predizborne kampanje, u štampi, elektronskim medijima i javnim skupovima, pokazala je da većina političara ne nudi rješenja za probleme građana. Od ukupnog broja praćenih javnih istupa političara u BiH, samo jedan i po posto nudi i neka konkretna rješenja, naglašava predstavnik Asocijacije Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) Reuf Bajrović:
«Mi jako rijetko vidimo bilo koga iz bilo koje stranke ko kaže konkretno kako će doći do bilo čega, da ako obećaju 10.000, 20.000 radnih mjesta godišnje, ono što izostavljaju jeste koje su to konkretne politike koje će dovesti do toga. I političari kod nas ukoliko ih pitate kako, najčešće počnu pričati o makrosituaciji, ’znate, kod nas je izuzetno teško’. I ljudi se bave problemima. Svi će vam reći da je nezposlenost 45 posto, svi će vam reći da imamo problema sa ustavnim uređenjem, znači generalno svi dijagnoze problema dobro završe, ali nema konkretnih mjera.»
Prema riječima Bajrovića, kako kampanja napreduje pitanja iz Građanske platforme sve su manje zastupljena:
«Od onih pitanja iz Građanske platforme kojima se stranke bave, znači onih kojima posvećuju pažnju, zapošljavanje je ubjedljivo najzastupljenija tema, nakon tog dolaze pitanja korupcije i zdravstvene i socijalne zaštite. A najmanje zastupljena tema iz Građanske platforme je siromaštvo – ubjedljivo.»
Političke stranke uglavnom se, dodaje Bajrović, sukobljavaju na međuentitetskom i međuetničkom nivou:
«I ono što je do sada karakteriziralo kampanju u BiH jeste da su pitanja kojima su stranke posvetile najviše pažnje bila ona o kojima manje -više i ne bi trebalo biti razgovora. To su pitanje eventualnog ukidanja ili otcjepljivanja RS-a. To je ubjedljivo ono, u dvije dekad, najinteresantnije što stranke govore.»
Još jednom se u praksi potvrđuje najefikasnija bosanskohercegovačka predizborna formula: što više mržnje, to veći broj glasova, mišljenja je sarajevski novinar Ozren Kebo:
«Izbori budu u prođu, a mržnja ostane. Normalno, da te riječi se zabadaju u srca nekih ljudi. Mnogi građani vrlo emotivno, vrlo intenzivno doživljavaju tako emotivno, intenzivno izgovorene riječi, izgovorenu kampanju, ciljane ubode mržnje i to je ono o čemu bi ozbiljan političar uvijek morao voditi računa. Ali kao što vidimo, ovdje uglavnom rade neozbiljni ljudi koji se bave vlastitim probitkom i ne možemo od njih, izgleda, ni očekivati ništa bolje.»
«Što praktično pokazuje jednu poraznu sliku da ove partije koje nemaju program osim želje za vlašću nemaju nikakvu viziju šta bi to one uradile kada dođu na vlast. Generalno, i ovi drugi programi uglavnom jako malo pažnje posvećuju razvojnim pitanjima, odnosno ovim segmentima u okviru kojih je vršena ova anliza, dakle 12 prioriteta. Samo njih 15, dakle polovina od 30 koji imaju politički program, ispunjavaju elementarne zahtjeve Građanske platforme u smislu usklađenosti i tretmana konkretnih mjera.»
I analiza dosadašnjeg toka predizborne kampanje, u štampi, elektronskim medijima i javnim skupovima, pokazala je da većina političara ne nudi rješenja za probleme građana. Od ukupnog broja praćenih javnih istupa političara u BiH, samo jedan i po posto nudi i neka konkretna rješenja, naglašava predstavnik Asocijacije Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) Reuf Bajrović:
«Mi jako rijetko vidimo bilo koga iz bilo koje stranke ko kaže konkretno kako će doći do bilo čega, da ako obećaju 10.000, 20.000 radnih mjesta godišnje, ono što izostavljaju jeste koje su to konkretne politike koje će dovesti do toga. I političari kod nas ukoliko ih pitate kako, najčešće počnu pričati o makrosituaciji, ’znate, kod nas je izuzetno teško’. I ljudi se bave problemima. Svi će vam reći da je nezposlenost 45 posto, svi će vam reći da imamo problema sa ustavnim uređenjem, znači generalno svi dijagnoze problema dobro završe, ali nema konkretnih mjera.»
Prema riječima Bajrovića, kako kampanja napreduje pitanja iz Građanske platforme sve su manje zastupljena:
«Od onih pitanja iz Građanske platforme kojima se stranke bave, znači onih kojima posvećuju pažnju, zapošljavanje je ubjedljivo najzastupljenija tema, nakon tog dolaze pitanja korupcije i zdravstvene i socijalne zaštite. A najmanje zastupljena tema iz Građanske platforme je siromaštvo – ubjedljivo.»
Političke stranke uglavnom se, dodaje Bajrović, sukobljavaju na međuentitetskom i međuetničkom nivou:
«I ono što je do sada karakteriziralo kampanju u BiH jeste da su pitanja kojima su stranke posvetile najviše pažnje bila ona o kojima manje -više i ne bi trebalo biti razgovora. To su pitanje eventualnog ukidanja ili otcjepljivanja RS-a. To je ubjedljivo ono, u dvije dekad, najinteresantnije što stranke govore.»
Još jednom se u praksi potvrđuje najefikasnija bosanskohercegovačka predizborna formula: što više mržnje, to veći broj glasova, mišljenja je sarajevski novinar Ozren Kebo:
«Izbori budu u prođu, a mržnja ostane. Normalno, da te riječi se zabadaju u srca nekih ljudi. Mnogi građani vrlo emotivno, vrlo intenzivno doživljavaju tako emotivno, intenzivno izgovorene riječi, izgovorenu kampanju, ciljane ubode mržnje i to je ono o čemu bi ozbiljan političar uvijek morao voditi računa. Ali kao što vidimo, ovdje uglavnom rade neozbiljni ljudi koji se bave vlastitim probitkom i ne možemo od njih, izgleda, ni očekivati ništa bolje.»