Gost je koordinator nevladine organizacije Centar za Monitornig (CEMI), Đuro Stojanović.
RSE: Da li je referendumski i izborni proces jednak i da li ga možemo posmatrati kao jedan i u kompletu sa stanovišta Zakona o finansiranju političkih partija?
STOJANOVIĆ: Ta dva faktora su različita. Subjekti kampanje, i u jednom i u drugom procesu, su različiti. Prema Zakonu o referendumu, subjekti kampanje su referendumski blokovi, dok u drugom slučaju subjekti su partije, grupe građana i koalicije. Ukoliko su isplaćena određena sredstva referendumskim blokovima, time ne podrazumijevamo da su svi oni koji učestvuju u izborima dobili određeni dio sredstava. Pojavile su se nove partije i grupacije koje nisu učestvovale u samom referendumskom procesu, tako da ne možemo reći da time što su referendumski blokovi dobili novac, nema potrebe da se isplaćuje ponovo.
RSE: Da li mogu da zaključim da je prekršen zakon?
STOJANOVIĆ: Ministarstvo govori da je to stvar sporazuma koji je ostvaren prije referenduma. Ono što meni bode oči je pitanje - kako je mogao uopšte taj sporazum da se osnuje? Kako može neko sam sebi da prepiše sredstva koja mu ne pripadaju? Smatram da je tu napravljena prva greška. Nije se smio uzeti novac koji je za jednu redovnu aktivnost, kao što su izbori, i prebaciti ga na stranu referenduma. A kada je to već urađeno, smatram da Ministarstvo financija mora naći sredstva kako bi se podmirili troškovi predizborne kampanje, kao što kaže zakon. Postoji i stavka da se u slučaju vanrednih izbora troškovi izborne kampanje obezbjeđuju iz tekućih budžetskih rezervi. Smatram da bi vlada trebala da obezbjedi rezervne troškove iz budžetskih sredstava za ovu izbornu kampanju, prema onome što propisuje zakon, prvenstveno da bi se zaštitio ravnopravni položaj svih učesnika kapanje.
RSE: Može li se reći da više ne postoji opasnost velikih izbornih manipulacija i da je glavna pažnja usmjerena upravo na regularnost finansiranja stranaka, kao jedan od uslova regularnosti samog izbornog procesa?
STOJANOVIĆ: Već duže vrijeme je riješen problem krađe na sam dan izbora - prebrojavanje i obrada podataka od strane izbornih organa. To više niko ne dovodi u pitanje. U tome pokazujemo jednu demokratsku i političku zrelost. Problemi su upravo u dijelu finansiranja. Kako možete voditi kampanju ako nemate novaca? Ako vas neko stavi u neravnopravan položaj sa drugim igračima, ne možete voditi ravnopravnu demokratsku utakmicu. Problem je i korupcija koja se tiče izvora finasniranja.
RSE: Predstavnici stranaka trude se da pokažu kako će svi biti štedljivi, bez velikih skupova uz pojačan rad na terenu. Kakvu kampanju očekujete, imajući u vidu da njen veliki dio pada u netipičnom periodu ljeta, kao i to da su partijske mašinerije bile prenapregnute tokom predreferendumskog perioda?
STOJANOVIĆ: Avgust mjesec sigurno nije vrijeme kada je moguće raditi ozbiljnu kampanju, i zbog odmora i zbog jako toplog vremena, kao i zbog nemogućnosti velikih skupova. Ovo je nešto što se često karakteriše kao produženi izbori. Bio je referendum i sami akteri su jako umorni i bez novih ideja. Svi aduti koje su oni imali su potrošeni u proteklih par mjeseci. Smatram da će ovo sigurno biti jedna od najmirnijih kampanja.
RSE: Koliko kampanje utiču na glasače? Da li partijske agitacije u posljednjem trenu mogu da izmjene rang listu u biračkom tijelu?
STOJANOVIĆ: Interesantna situacija je vezana za post referendumski proces. Više nema one teme koja je bila jako važna, a to je državno-pravni status. Mnogi su dobijali izbore u opštinama ili izbor za gradonačelnika u zavisnosti od toga da li su bili za nezavisnu državu Crnu Goru, ili ne. Sada je potpuno pomjeren fokus i biće jako interesantno posmatrati kako će političke partije uspjeti da animiraju onaj dio biračkog tijela koji teži ka apstiniranju. Pitanje je na koji način zadržati energiju od referenduma i na koji način tom kampanjom možete objasniti biračima da postoji razlog da izađu na izbore, da postoje neke nove stvari za koje se bore političke partije. Nisam vidio neke nove ideje koje su rečene od strane vlasti, opozicije ili drugih parlamentarnih grupa. Jedina novost, koja će biti jako interesantna, je Pokret za promjene. Ostale partije nemaju velikog prostora da se svojim predizbornim aktivnostima puno pomjere.
RSE: Da li je CEMI već spreman za nadgledanje kampanje i samog izbornog procesa i hoćete li ovoga puta tijesno sarađivati sa beogradskim Centrom za demokratske institucije?
STOJANOVIĆ: Pošto već postoji uigrana izborna mašinerija, gotovo iste stvari ćemo provoditi i sada za vrijeme izbora. Bićemo na svim biračkim mjestima, posmatraćemo i pratićemo, kako tok predizborne kampanje, tako i sam izborni dan i prebrojavanje. Jedina novost je ta da ćemo ovaj put raditi sami. Ono što je i bio jedan od naših glavnih razloga izvanredne saradnje sa beogradskim Centrom za demokratske institucije jeste politički aspekt. Smatramo da je saradnja sa njima bila jako važna sa stanovišta neutralnosti. Pošto smo već nezavisna država, smatramo da ove izbore treba da nadgledamo sami. Sa beogradskim Centrom za demokratske institucije sarađujemo kroz projekt međunarodne mreže posmatrača.
RSE: Dio političkih stranaka i javnosti dovodio je u sumnju nepristranu ulogu CEMI-a, naročito tokom referendumskog procesa, optužujući vašu organizaciju da je bliska vladajućim krugovima. Da li se to nepovjerenje u međuvremenu istopilo i kakvu saradnju očekujete od partija tokom izbornog procesa?
STOJANOVIĆ: Mislim da su rezultati koje smo saopštili odgovarali onome što se desilo. Ukoliko procijenimo da će jedna partija ili jedna politička grupa pobijediti u tom procesu, gotovo uvijek su suparničke grupe ljute na nas. To je ono na šta smo navikli. Uvijek su postojali takvi komentari i uvijek će se oni dešavati. Smatram da ćemo na ovim izborima imati korektnu saradnju sa svim političkim grupacijama. Naše je da ponudimo saradnju, a na njima je da vide da li će surađivati sa nama, ili ne. U svakom slučaju, mislim da je jako važno da svi zajedno sarađujemo da bi izborni proces protekao demokratski i u miru.