Tokom noći i jutra izraelsko topništvo nastavilo je paljbu na položaje s kojih Hizballah i dalje ispaljuje rakete na Izrael. Izraelska vojska potpuno je zaposjela gradić Marun al-Ras, s libanonske strane granice i nastavila pokrete ka Bint Džbailu, za koji se tvrdi da je "prijestolnica" Hizballaha. Predstavnici izraelske vojske potvrdili su da su u jučerasnjim borbama zarobljena dvojica pripadnika ove proiranske šiitske skupine.
Istodobno, izraelski avioni nastavili su zrarne udare na preostale Hizballahove raketne lansere, koji su uglavnom pokretni i koji se nakon ispaljivanja projektila brzo pomiču na druga mjesta kako bi izbjegli izraelske bombe. No, rakete se ispaljuju iz civilnih naselja, pa se izralska odmazda ponovo obrušava na nedužne Libanonce.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice turneju Bliskim istokom počela je danas nenajavljenim posjetom Berjutu, glavnom gradu Libanona. Potom slijede razgovori s Izraelcima i Palestincima, danas i sutra u Jeruzalemu i Gazi, a u srijedu odlazak u Rim na međunarodnu konferenciju na kojoj bi trebali biti utvrđeni elementi plana za okončanje krize.
Za izraelsku stranu od presudne je važnosti spriječiti daljnje miješanje u krizu glavnih Hizballahovih sponzora, kaže vicepremijer Šimon Perez:
"Mislim da međunarodna zajednica treba spriječiti Siriju i Iran da dolijevaju ulje na vatru. Vjerujem da se to može postići ako međunarodna zajednica usvoji čvrst, zajednički stav o ovom pitanju."
Libanonska vlada želi da se s juga zemlje povuče izraelska vojska i da na njeno mjesto rasporede međunarodne snage, kaže ministar u libanonskoj vladi Rašid Mitre:
"Želimo da međunarodna zajednica podrži libanonsku vojsku i da posveti veću pažnju ulozi koju bi naše oružane snage trebale odigrati u budućnosti."
Sastav i mandat snaga koje bi mogle biti raspoređene na jugu Libanona moraju biti brižljivo utvrđeni, kaže dužnosnik britanskog Ministarstva vanjskih poslova Kim Howell:
"To moraju biti snage koje će voditi računa o potrebama libanonskog naroda, a ne snage koje će Libanoncima biti nametnute."
Izrael vjeruje da će prije raspoređivanja bilo kakvih međunarodnih snaga na jugu Libanona svojim akcijama toliko oslabiti Hizbollah, da mandat tog međunarodnog kontingenta neće biti teško odrediti, kaže bliskoistočni analitičar Neil Quillian:
"Hizballah će biti toliko poljuljan da će se Izraelci zadovoljiti raspoređivanjem evropskih snaga koje će osiguravati izraelsko-libanonsku granicu, nastaviti razoružavanje Hizballaha, te pomoći vladi Libanona da uspostavi puni suverenitet na jugu zemlje. No, dugoročno, Hizballah će se vjerovatno ponovo naouružati i za 3 do 4 godine može ponovo izazvati probleme. Zato je vrlo moguće da će Sirijci biti uključeni u pregovarački proces, kako bi držali Hizballah pod kontrolom i uključili ga u novi politički sistem u Libanonu."
I dok međunarodna diplomacija pokušava postići konsenzus o mogućim koracima za okončanje sukoba, humanitarna kriza koja je njime stvorena iz sata se u sat produbljuje. Oko 750.000 Libanonaca napustilo je svoje domove, hiljade su i dalje blokirane, strahom i izraelskim bombama.
Istodobno, izraelski avioni nastavili su zrarne udare na preostale Hizballahove raketne lansere, koji su uglavnom pokretni i koji se nakon ispaljivanja projektila brzo pomiču na druga mjesta kako bi izbjegli izraelske bombe. No, rakete se ispaljuju iz civilnih naselja, pa se izralska odmazda ponovo obrušava na nedužne Libanonce.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice turneju Bliskim istokom počela je danas nenajavljenim posjetom Berjutu, glavnom gradu Libanona. Potom slijede razgovori s Izraelcima i Palestincima, danas i sutra u Jeruzalemu i Gazi, a u srijedu odlazak u Rim na međunarodnu konferenciju na kojoj bi trebali biti utvrđeni elementi plana za okončanje krize.
Za izraelsku stranu od presudne je važnosti spriječiti daljnje miješanje u krizu glavnih Hizballahovih sponzora, kaže vicepremijer Šimon Perez:
"Mislim da međunarodna zajednica treba spriječiti Siriju i Iran da dolijevaju ulje na vatru. Vjerujem da se to može postići ako međunarodna zajednica usvoji čvrst, zajednički stav o ovom pitanju."
Libanonska vlada želi da se s juga zemlje povuče izraelska vojska i da na njeno mjesto rasporede međunarodne snage, kaže ministar u libanonskoj vladi Rašid Mitre:
"Želimo da međunarodna zajednica podrži libanonsku vojsku i da posveti veću pažnju ulozi koju bi naše oružane snage trebale odigrati u budućnosti."
Sastav i mandat snaga koje bi mogle biti raspoređene na jugu Libanona moraju biti brižljivo utvrđeni, kaže dužnosnik britanskog Ministarstva vanjskih poslova Kim Howell:
"To moraju biti snage koje će voditi računa o potrebama libanonskog naroda, a ne snage koje će Libanoncima biti nametnute."
Izrael vjeruje da će prije raspoređivanja bilo kakvih međunarodnih snaga na jugu Libanona svojim akcijama toliko oslabiti Hizbollah, da mandat tog međunarodnog kontingenta neće biti teško odrediti, kaže bliskoistočni analitičar Neil Quillian:
"Hizballah će biti toliko poljuljan da će se Izraelci zadovoljiti raspoređivanjem evropskih snaga koje će osiguravati izraelsko-libanonsku granicu, nastaviti razoružavanje Hizballaha, te pomoći vladi Libanona da uspostavi puni suverenitet na jugu zemlje. No, dugoročno, Hizballah će se vjerovatno ponovo naouružati i za 3 do 4 godine može ponovo izazvati probleme. Zato je vrlo moguće da će Sirijci biti uključeni u pregovarački proces, kako bi držali Hizballah pod kontrolom i uključili ga u novi politički sistem u Libanonu."
I dok međunarodna diplomacija pokušava postići konsenzus o mogućim koracima za okončanje sukoba, humanitarna kriza koja je njime stvorena iz sata se u sat produbljuje. Oko 750.000 Libanonaca napustilo je svoje domove, hiljade su i dalje blokirane, strahom i izraelskim bombama.