Aerodromske muke

Ivan KATAVIC, Marko Divkovic, Gordana Katana

Tuzlanska međunarodna zračna luka trenutno nema niti jednu redovnu avioliniju uspostavljenu sa nekom destinacijom u zemlji i svijetu. Aerodrom je prije rata bio vojni, pod kontrolom bivše JNA-a, a od Daytona njime rasplažu međunarodne vojne snage. Javno poduzeće Međunarodni aerodrom Tuzla funkcionira najviše zahvaljujući subvencijama osnivača Vlade Tuzlanskog kantona, a posla je bilo tek kada su preusmjeravani letovi sa drugih aerodroma, kao nedavno prilikom rekonstrukcije piste na sarajevskoj zračnoj luci. Enver Jukanović, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla kaže:

“Ukoliko ne bi došlo do korištenja aerodroma od strane snaga EUFOR-a i NATO-a i ukoliko ne bismo izdjejstvovali i našli partnere za povećanje obima saobraćaja, mi bismo u tom trenutku prozvodili prilično značajne gubitke.»

Bajazit Jašarević, predsjednik Vlade Tuzlanskog kantona:

“Ono što nas na određen način zabrinjava su potrebna sredstva za preuzimanje takve jedne uloge domaćih vlasti, ali mislim da prije svega treba riješiti pitanje vlasništva nad aerodromom dogovorom oko zajedničkog upravljanja i mislim da se onda može naći model finansiranja da svi aerodromi dobiju obim saobraćaja spram razvijenosti pojedinih regiona.»

Perspektiva je, dakle, neizvjesna, jer se sa tuzlanske zračne luke organiziraju tek čarter letovi pod pokroviteljstvom ovdašnjih turističkih agencija, kaže Asim Bečić, turistički radnik iz Tuzle:

“U razgovoru sa kapetanima posade tih aviona koji dolaze, tih kompanija koje dolaze, mogu reći da su se oni svi pohvalno izrazili o tuzlanskoma aerodromu – kad su u pitanju položaj, pista, kontrola leta i sve ono što je potrebno za jedno bezbjedno slijetanje, polijetanje. Znači, sve su pohvale na račun tuzlanskog aerodroma.»

Tuzli treba međunarodni aerodrom, ocjena je svih. Podsticanje modernog i funkcionalnog aerodroma jedan je od glavnih preduvjeta u nastojanjima općinske administracije da grad bude turistički i privredni centar regije, tvrdi Jasmin Imamović, načelnik Općine Tuzla:

“Nama je jedan međunarodni aerodrom nezamjenjiv kad su u pitanju npr. strane investicije, da znate. Onaj ko je došao autom nije investirao, a došao s namjerom da investira. Onaj ko je došao privatnim, malim avionom, on je investirao.»

Tražiti pomoć od države, stvoriti pretpostavke za eventualni ulazak strateškog partnera, te aktivnije djelovati na tržištu, prijedlozi su za izlaz iz postojeće situacije, naglasio je načelnik Imamović:

“To treba danonoćno raditi, naći aerodrom brata ili aerodrom sestru - je li to Marko Polo u Veneciji, je li to aerodrom u Beču - naći ove jeftine letove iz Evrope ka Bosni, ka Tuzli, snaći se. Dakle, ne postoji nerješiv problem.»

* * * * * *

Banjalučka zračna luka je u sličnoj situaciji. Od svoje izgradnje sredinom 80-tih godina nikada nije zaživjela u punoj funkciji, no vrhunac agonije doživjela je početkom ove godine kada je zbog oštećenja piste prijetila opasnost od gubitka međunarodne licence. Damir Miljević, predsjednik Nadzornog odbora Aerodroma Banja Luka:

“Ono što je u zadnje dvije godine na neki način odrađeno je to da su imovinski odnosi na aerodromu su raščišćeni, jer aerodrom je bio u dvojnom vlasništvu između vojske bivše Jugoslavije, odnosno SSNO-a, i Aerodroma Banja Luka. On je sada 1/1 u vlasništvu Aerodroma Banja Luka. To je prva stvar koja je odrađena. Druga stvar koja je u međuvremenu odrađena: mi smo imali silne probleme sa vatrogasnim vozilima i to smo uspjeli da riješimo prije dvije godine, znači da aerodrom dobije tzv. petu kategoriju za komercijalne letove. I bila su ostala, u principu, dva velika problema. Jedan problem je rekonstrukcija piste banjalučkog aerodroma, koja se morala izvršiti, i drugo - ostao je problem komercijalnog saobraćaja.»

Ako dinamika radova na rekonstrukciji piste bude tekla po planu, Aerodrom Banja Luka mogao bi biti stavljen u funkciju krajem ove godine. U skladu sa tim, menadžment već sada radi na osiguranju partnera koji bi omogućili dovoljan broj komercijalnih letova, koji su i osnovni preduvjet za uspješno poslovanje aerodroma. Velimir Bobić, direktor Aerodroma Banja Luka:

“Sad smo prvi put došli do jednog vrlo ozbiljnog razgovora sa Rayan airom. To je kompanija koja je low cost kompanija, znači kompanija koja leti po vrlo povoljnim cijenama karata, prihvatljivim takoreći svima. Oni su se zainteresirali i prvi put bi izašli sa teritorija Evropske unije da lete na neku od destinacija.»