Merhamet, Karitas, Dobrotvor i La Benevolencija, četiri humanitarne organizacije koje djeluju u Bosni i Hercegovini, nakon uvođenja PDV-a morali su smanjiti broj svojih korisnika, prije svega u javnim kuhinjama. Merhamet je, naprimjer, do sada na račun PDV-a morao uplatiti preko 48 hiljada konvertibilnih maraka, što je vrijednost 21 hiljade obroka u javnim kuhinajma. Predsjednik Merhameta Hajrudin Šahić:
«Mi nudimo dva rješenja: da se humanitarne organizacije oslobode primjene PDV-a, ili druga mogućnost - subvencija. Ali ako se dogovorimo za subvenciju, da iza te subvencije neko stoji, neko ko će subvencionirati rad humanitarnih organizacija, ne samo projekat javnih kuhinja nego i ostali projekti – pitanje kućne njege, patronažne službe itd.»
U javnim kuhinjama se do sada hranilo preko petnaest hiljada građana. Korisnicima ovih usluga jedan obrok koji dnevno dobijaju znači sve:
«Sve mi znači ova kuhinja. Samohrana sam majka, šestero djece. Ne radim nigdje, djecu školujem.»
«Od rata koristim ovo stalno. Nikad prestala nisam.»
«U mene je penzija dibidus bila mala, preko servisa ja dobila penziju. To mi je pomoglo, to mi je život. Pa šta misliš, samo hljeb da dobijem meni je bilo dosta.»
Predsjednik humanitarne organizacije Dobrotvor Zdravko Aćimović:
«Jedini odgovor na to je donošenje posebnog leg specijalca, zakona o humanitarnim organizacijama, ili amandmanskog djelovanja na postojeće zakonske propise.»
Humanitarne organizacije koje godinama rade na programima socijalne zaštite do sada su se bez rezultata tri puta za olakšice obraćale Vijeću ministara BiH. Prije uvođenja PDV-a nisu ni tražile pomoć od državnih institucija jer su novac dobijale uglavnom od donacija. Kako ni donacije nisu oslobođene plaćanja poreza, sve je manje onih koji su spremni da pomognu. Predsjednik Karitasa BiH Bosiljko Rajić:
«Jasno da mi tražimo jedan način na koji možemo funkcionirati, odnosno na koji način možemo doći do nekih sredstava da bismo mogli razvijati svoje programe dugoročno. To je možda i razlog zašto mi tražimo na neki način od državnih institucija sufinanciranje naših programa, odnosno tražimo zakonsku promjenu. Nemoguće je doći do neke subvencije, do nekih financiranja, do neke pomoći ukoliko to nema zakonske osnove.»
Predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić obećao je da će se putem entitetskih vlada osigurati retroaktivna naknada svih uplata koje su humanitarne organizacije imale na osnovu PDV-a.
Nezavisni poslanik u državnom parlamentu Sead Avdić smatra da je rješenje donijeti nove zakonske propise, a ne mijenjati zakon o PDV-u:
«Carinske olakšice, država da plaća službenike koji rade u humantiranim institucijama i organizacijama, olakšice za donatore humanitarnim institucijama i organizacijama i time bi se relaksirala situacija i ne bi bilo potrebno traženje promjene PDV-a»
Preko 700 hiljada ljudi u BiH nalazi se u stanju socijalne potrebe. Isto toliko je onih koji nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje, dok jedna četvrtina stanovništva nema mogućnost da se školuje.
«Mi nudimo dva rješenja: da se humanitarne organizacije oslobode primjene PDV-a, ili druga mogućnost - subvencija. Ali ako se dogovorimo za subvenciju, da iza te subvencije neko stoji, neko ko će subvencionirati rad humanitarnih organizacija, ne samo projekat javnih kuhinja nego i ostali projekti – pitanje kućne njege, patronažne službe itd.»
U javnim kuhinjama se do sada hranilo preko petnaest hiljada građana. Korisnicima ovih usluga jedan obrok koji dnevno dobijaju znači sve:
«Sve mi znači ova kuhinja. Samohrana sam majka, šestero djece. Ne radim nigdje, djecu školujem.»
«Od rata koristim ovo stalno. Nikad prestala nisam.»
«U mene je penzija dibidus bila mala, preko servisa ja dobila penziju. To mi je pomoglo, to mi je život. Pa šta misliš, samo hljeb da dobijem meni je bilo dosta.»
Predsjednik humanitarne organizacije Dobrotvor Zdravko Aćimović:
«Jedini odgovor na to je donošenje posebnog leg specijalca, zakona o humanitarnim organizacijama, ili amandmanskog djelovanja na postojeće zakonske propise.»
Humanitarne organizacije koje godinama rade na programima socijalne zaštite do sada su se bez rezultata tri puta za olakšice obraćale Vijeću ministara BiH. Prije uvođenja PDV-a nisu ni tražile pomoć od državnih institucija jer su novac dobijale uglavnom od donacija. Kako ni donacije nisu oslobođene plaćanja poreza, sve je manje onih koji su spremni da pomognu. Predsjednik Karitasa BiH Bosiljko Rajić:
«Jasno da mi tražimo jedan način na koji možemo funkcionirati, odnosno na koji način možemo doći do nekih sredstava da bismo mogli razvijati svoje programe dugoročno. To je možda i razlog zašto mi tražimo na neki način od državnih institucija sufinanciranje naših programa, odnosno tražimo zakonsku promjenu. Nemoguće je doći do neke subvencije, do nekih financiranja, do neke pomoći ukoliko to nema zakonske osnove.»
Predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić obećao je da će se putem entitetskih vlada osigurati retroaktivna naknada svih uplata koje su humanitarne organizacije imale na osnovu PDV-a.
Nezavisni poslanik u državnom parlamentu Sead Avdić smatra da je rješenje donijeti nove zakonske propise, a ne mijenjati zakon o PDV-u:
«Carinske olakšice, država da plaća službenike koji rade u humantiranim institucijama i organizacijama, olakšice za donatore humanitarnim institucijama i organizacijama i time bi se relaksirala situacija i ne bi bilo potrebno traženje promjene PDV-a»
Preko 700 hiljada ljudi u BiH nalazi se u stanju socijalne potrebe. Isto toliko je onih koji nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje, dok jedna četvrtina stanovništva nema mogućnost da se školuje.