Predložene ustavne promjene koje legaliziraju entitete u BiH i etnonacionalne podjele, ukoliko budu potpisane, dovešće do raspada BiH, tvrdi Safet Halilović, predsjednik Stranke za BiH:
“Ona objektivno stvara pretpostavke za disoluciju BiH. Pored klasičnog doma naroda, i predstavnički dom, pošto odlučuje entitetski, dom građana, je par ekselans dom građana, gdje građni, prostom voljom birani na stranačkim listama itd., moraju da glasaju na entitetskom principu, znači zapravo pretvaranje tog doma u dom naroda. Slična je situacija i sa vladom BiH.”
Prema Halilovićevom viđenju, rješenje koje se predlaže dovest će do blokade parlamenta i vitalnih državnih institucija. Također, BiH bi mogla zapasti u opasnost da izgubi garancije od država potpisnica da će ostati suverena, stav je Stranke za BiH, koja je istupila iz pregovora. Jedan od osnovnih problema jeste nepostizanje dogovora o izbjegavanju entitetskog glasanja u predstavničkom domu bh. parlamenta. Stoga Stranka za BiH predlaže jednodomni parlament i komisiju za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, umjesto doma naroda. Prema sadašnjem dogovoru, dom naroda činit će po 7 predstavnika iz sva tri konstitutivna naroda i raspravljat će o zakonima koje je donio predstavnički dom, i analizirati ih sa stanovišta vitalnog nacionalnog interesa. Predstavnički dom imat će 87 poslanika, od čega 3 iz reda nacionalnih manjina.
U Socijaldemokratskoj partiji BiH vjeruju kako predložene promjene predstavljaju iskorak u odnosu na jačanju institucija države, kazao je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a:
“Ukinuta je diskriminacija u predsjedništvu. Predsjednik države može biti svako građanin BiH, sa bilo kojeg teritorija ove zemlje, bez obzira šta je po vjeri i naciji. U domu naroda BiH može biti svaki građanin, bez obzira s kojeg dijela teritorija dolazi.”
BiH bi, kažu u SDP-u, prvi put trebala imati jednog predsjednika, koji ima 12 individualnih oblasti i dva potpredsjednika koji će sa predsjednikom jednistvene odluke donositi samo u oblastima imenovanja funcionera, Ustavnog suda, Ministarstva odbrane i Centralne banke BiH. Novina je i uvođenje predsjednika državnog parlamenta, pojasnio je Lagumdžija:
“Predsjednik parlamenta se bira na 4 godine. Predsjednik parlamenta je istovremeno predsjednik predstavničkog doma, direktno izabran na direktnim izborima od strane naroda, predsjednik doma naroda je zamjenik predsjednika parlamenta i predsjednici dva doma ne mogu biti iz istog naroda.”
Novine su i u oblasti Vijeća ministara, kaže Sulejman Tihić, predsjednik SDA, koja podržava predložene izmjene:
“Vijeće ministara u kapacitetu moderne evropske vlade, s dva nova ministrastva; premijera, odnosno predsjednika, umjesto dosadašnjeg predsjedavajućeg vijeća ministara, sa jakim ovlastima i mogućnostima da kreira rad ministarstava, uključujući i pravo da može smijeniti jednu trećinu ministara i da može postaviti vršioce dužnosti.”
Predložene promjene Ustava za Hrvate u BiH su gore od postojećih rješenja, tvrde u Hrvatskoj koaliciji za promjene, koju čine Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska kršćanka demokratska unija, Demokršćani i Hrvatska demokratska unija. Stoga su pozvali predstavnike hrvatskih partija da ga ne potpišu, a zastupnike u parlamentu da ne glasaju i da istaknu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Hrvatska koalicija za promjene usvojila je i rezoluciju o ustavnoj reformi, na kojoj bi se trebali bazirati dalji pregovori. Marko Tadić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke:
“Mi zagovaramo ukidanje entiteta, suverenu i suvremenu državu BiH, tri razine vlasti - državnu vlast, središnju vlast i lokalnu, dvodomni paralament, da se u domu naroda štite vitalni nacionalni interesi, koji će biti jasno definirani, da BiH štiti i jamči sva građanska prava svim građnima BiH.”
Zbog ostanka entitetskog ustroja zemlje, predložene promjene u nedjelju najvjerovatnije neće prihvatiti ni Hrvatska narodna zajednica, najavio je predsjednik ove stranke Miljenko Brkić:
“Kako potpisati kad u jednom stavu kaže oba entiteta? Razumijete da mi time pristajemo da betoniramo dva entiteta. Sad bi bilo krajnje nekorektno da mi sad, vršeći izmjene, praktično to sve skupa betoniramo.”
Lider PDP-a Mladen Ivanić smatra kako promjene moraju doći iznutra i uz nužne kompromise, jer se međunarodna zajednica ovaj put neće uplitati:
“Jako će ružna poruka biti ako taj dogovor ne napravimo. I mislim da eventualni privremeni politički dobici, koji se dobivaju u svom izbornom tijelu, u dugom roku neće predstavljati ništa. Onaj ko misli da će kratkoročno dobiti nešto, u dugom roku gubi jako.”
Iako se tvrdi da su principi usaglašeni, potpisivanje ustavnih promjena najavljeno za nedjelju dovedeno je u pitanje.
“Ona objektivno stvara pretpostavke za disoluciju BiH. Pored klasičnog doma naroda, i predstavnički dom, pošto odlučuje entitetski, dom građana, je par ekselans dom građana, gdje građni, prostom voljom birani na stranačkim listama itd., moraju da glasaju na entitetskom principu, znači zapravo pretvaranje tog doma u dom naroda. Slična je situacija i sa vladom BiH.”
Prema Halilovićevom viđenju, rješenje koje se predlaže dovest će do blokade parlamenta i vitalnih državnih institucija. Također, BiH bi mogla zapasti u opasnost da izgubi garancije od država potpisnica da će ostati suverena, stav je Stranke za BiH, koja je istupila iz pregovora. Jedan od osnovnih problema jeste nepostizanje dogovora o izbjegavanju entitetskog glasanja u predstavničkom domu bh. parlamenta. Stoga Stranka za BiH predlaže jednodomni parlament i komisiju za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, umjesto doma naroda. Prema sadašnjem dogovoru, dom naroda činit će po 7 predstavnika iz sva tri konstitutivna naroda i raspravljat će o zakonima koje je donio predstavnički dom, i analizirati ih sa stanovišta vitalnog nacionalnog interesa. Predstavnički dom imat će 87 poslanika, od čega 3 iz reda nacionalnih manjina.
U Socijaldemokratskoj partiji BiH vjeruju kako predložene promjene predstavljaju iskorak u odnosu na jačanju institucija države, kazao je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a:
“Ukinuta je diskriminacija u predsjedništvu. Predsjednik države može biti svako građanin BiH, sa bilo kojeg teritorija ove zemlje, bez obzira šta je po vjeri i naciji. U domu naroda BiH može biti svaki građanin, bez obzira s kojeg dijela teritorija dolazi.”
BiH bi, kažu u SDP-u, prvi put trebala imati jednog predsjednika, koji ima 12 individualnih oblasti i dva potpredsjednika koji će sa predsjednikom jednistvene odluke donositi samo u oblastima imenovanja funcionera, Ustavnog suda, Ministarstva odbrane i Centralne banke BiH. Novina je i uvođenje predsjednika državnog parlamenta, pojasnio je Lagumdžija:
“Predsjednik parlamenta se bira na 4 godine. Predsjednik parlamenta je istovremeno predsjednik predstavničkog doma, direktno izabran na direktnim izborima od strane naroda, predsjednik doma naroda je zamjenik predsjednika parlamenta i predsjednici dva doma ne mogu biti iz istog naroda.”
Novine su i u oblasti Vijeća ministara, kaže Sulejman Tihić, predsjednik SDA, koja podržava predložene izmjene:
“Vijeće ministara u kapacitetu moderne evropske vlade, s dva nova ministrastva; premijera, odnosno predsjednika, umjesto dosadašnjeg predsjedavajućeg vijeća ministara, sa jakim ovlastima i mogućnostima da kreira rad ministarstava, uključujući i pravo da može smijeniti jednu trećinu ministara i da može postaviti vršioce dužnosti.”
Predložene promjene Ustava za Hrvate u BiH su gore od postojećih rješenja, tvrde u Hrvatskoj koaliciji za promjene, koju čine Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska kršćanka demokratska unija, Demokršćani i Hrvatska demokratska unija. Stoga su pozvali predstavnike hrvatskih partija da ga ne potpišu, a zastupnike u parlamentu da ne glasaju i da istaknu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Hrvatska koalicija za promjene usvojila je i rezoluciju o ustavnoj reformi, na kojoj bi se trebali bazirati dalji pregovori. Marko Tadić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke:
“Mi zagovaramo ukidanje entiteta, suverenu i suvremenu državu BiH, tri razine vlasti - državnu vlast, središnju vlast i lokalnu, dvodomni paralament, da se u domu naroda štite vitalni nacionalni interesi, koji će biti jasno definirani, da BiH štiti i jamči sva građanska prava svim građnima BiH.”
Zbog ostanka entitetskog ustroja zemlje, predložene promjene u nedjelju najvjerovatnije neće prihvatiti ni Hrvatska narodna zajednica, najavio je predsjednik ove stranke Miljenko Brkić:
“Kako potpisati kad u jednom stavu kaže oba entiteta? Razumijete da mi time pristajemo da betoniramo dva entiteta. Sad bi bilo krajnje nekorektno da mi sad, vršeći izmjene, praktično to sve skupa betoniramo.”
Lider PDP-a Mladen Ivanić smatra kako promjene moraju doći iznutra i uz nužne kompromise, jer se međunarodna zajednica ovaj put neće uplitati:
“Jako će ružna poruka biti ako taj dogovor ne napravimo. I mislim da eventualni privremeni politički dobici, koji se dobivaju u svom izbornom tijelu, u dugom roku neće predstavljati ništa. Onaj ko misli da će kratkoročno dobiti nešto, u dugom roku gubi jako.”
Iako se tvrdi da su principi usaglašeni, potpisivanje ustavnih promjena najavljeno za nedjelju dovedeno je u pitanje.