Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman ocijenio je u srijedu 17. ožujka da je odgovor njegovog srbijanskog kolege Nikola Selakovića na prosvjednu notu Hrvatske povodom prijetnji upućenih Hrvatima u Vojvodini nezabilježen u diplomatskoj praksi te da nije europski, a ni dobrosusjedski.
„Mi smo čekali nekoliko dana srbijanske vlasti, one se nisu javile ni osudile te prijetnje koje su bile osobne naravi, izravno upućivane na portalima i u elektroničkoj pošti hrvatske zajednice”, rekao je Grlić Radman u emisiji „A sada Vlada” Hrvatskog radija.
„Hrvatska zajednica nije dobila potporu srbijanskih vlasti, pa je zatražila potporu Hrvatske”, dodao je hrvatski ministar.
Pročitajte i ovo: Prosvjedna nota Zagreba Beogradu zbog prijetnji hrvatskoj manjiniSrbijanski šef diplomacije Nikola Selaković hrvatsku notu je proglasio „jednom od najglupljih i najbesmislenijih koje je dosad primio”, jer se Hrvatska žali na izljeve ružnih osjećaja na društvenim mrežama dok hrvatski mediji iznose „najmonstruoznije i najbrutalnije uvrede” protiv srbijanskog političkog vrha, prije svega predsjednika Aleksandra Vučića.
Pročitajte i ovo: Selaković: Hrvatska protestna nota Srbiji besmislenaGrlić Radman je u srijedu kazao kako nije riječ o komentarima na društvenim mrežama, već o izravnim prijetnjama, a da je Selakovićeva reakcija „dosad nezabilježena u diplomatskoj praksi”.
„Činjenica da su subotičke vlasti kasnije privele jednog ili dva građanina govori o tome da je naša nota imala smisla, a pohvalili su je i Hrvati u Vojvodini”, poručio je ministar i dodao da Selakovićeva izjava „ne pridonosi unaprjeđenju naših odnosa” te da taj narativ „ne samo da nije europski, nego ni dobrosusjedski”.
„Ako Srbija želi ući u Europsku uniju sigurno ne može nastaviti s takvim narativom”, rekao je Grlić Radman i poručio da se za izgradnju dobrosusjedskih odnosa moraju riješavati otvorena pitanja poput onog o nestalim Hrvatima tijekom rata u Hrvatskoj početkom devedesetih ili statusa hrvatske manjine u Srbiji koja - naglasio je - nema prava recipročna srpskoj manjini u Hrvatskoj.
Spor između Zagreba i Beograda traje otkako su 4. ožujka vijećnici Gradske skupštine Subotice usvojili odluku o promjeni statuta grada i pokrenuli proceduru uvođenja i bunjevačkoj jezika kao službenog u tom gradu, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog, čemu su se usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska zajednica u Srbiji drži da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik, pa da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora.
Hrvati u Vojvodini potom su od srbijanskih vlasti zatražili da se po istom načelu pozitivne diskriminacije kojim se poslužilo subotičko gradsko vijeće hrvatski jezik uvede u službenu uporabu u Somboru, Baču i cijelom teritoriju Vojvodine.
Pročitajte i ovo: Hrvatska manjina u Srbiji traži uvođenje i hrvatskog jezika kao službenog u VojvodiniZajednica je potom počela dobivati izravne prijetnje, nakon čega je Hrvatska poslala prosvjednu notu.