Fond za humanitarno pravo (FHP) saopštio je da smatra da Viši sud u Beogradu nema konzistentnu praksu prilikom izricanja kazni za ratne zločine i da pridaje previliki značaj postojanju olakšavajućih okolnosti na strani optuženog.
Ovo je reakcija na presudu koju je Viši sud u Beogradu doneo je 2. februara 2021. godine, a kojom je Milorada Jovanovića osudio na kaznu zatvora u trajanju devet godina, zato što je tokom juna i jula meseca 1992. godine u mestu Lušci Palanka (Sanski Most, Bosna i Hercegovina), zlostavljao i mučio civile bošnjačke nacionalnosti, od kojih posledica je jedan civil preminuo.
Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je 3. aprila 2017. godine optužnicu protiv Milorada Jovanovića, pripadnika policije iz mesta Lušci Palanka, jer je tokom juna i jula meseca 1992. godine prinudno dovodio Bošnjake iz sela u okolini Sanskog Mosta, a zatim ih zatvorio u prostorije spomen muzeja "Simo Miljuš" u mestu Lušci Palanka.
Zatočene civile je u tom prostoru, ili prilikom odvođenja na ispitivanja u prostorijama stanice milicije, udarao nogama, puškom i raznim predmetima, vezivao ih za stolicu ili gredu na plafonu i premlaćivao, primoravao ih da se krste, puze po podu i ljube mu čizme. Od posledica premlaćivanja je preminuo Dedo Dervišević.
Sud je, na osnovu svedočenja oštećenih utvrdio da je optuženi zatvorene Bošnjake zlostavljao i mučio, dok je iz iskaza svedoka, pripadnika policije, utvrdio da je Jovanović odgovoran i za smrt Derviševića.
Čitajte: Kod Sanskog Mosta pronađeni posmrtni ostaci još dvije osobePrilikom odmeravanja kazne sud je kao i do sada kao olakšavajuće okolnosti cenio Jovanovićeve porodične prilike, njegovu neosuđivanost kao i činjenicu da je u vreme izvršenja krivičnog dela bio veoma mlad. Kao otežavajuće okolnosti sud je cenio težinu nastupelih posledica i iskazanu upornost prilikom izvršenja dela.
Fond za humanitarno pravo ukazao je u svom saopštenju na nekonzistentnost Višeg suda prilikom odmeravanja kazni.
"Naime, Jovanović je optužen za zlostavljanje, mučenje i smrt jednog civila bošnjačke nacionalnosti, i za to mu je izrečena kazna zatvora od devet godina. Pridavanje većeg značaja postojanju olakšavajućih okolnosti nakon gotovo 30 godina od zločina u odnosu na monstruoznost i upornost kojom je zločin izvršen, ne dovodi do toga da žrtve osećaju da je pravda zadovoljena, već da Sud više ceni to što je optuženi porodičan čovek, nego činjenicu da je na krajnje okrutan način ubio članove njihovih porodica", stoji u saopštenju.
FHP poziva sud da ujednači sudsku praksu na taj način što će "zaista ceniti postojanje olakšavajuće okolnosti na strani optuženog, a ne da po automatizmu uzima njihove porodične prilike i neosuđivanost kao jedino merilo za postojanje olakšavajućih okolnosti".