Radovan Karadžić, prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora za genicid, ratne zločine i druge zločine protiv čovječnosti, biće u srijedu, 6. aprila, izveden pred sudiju u Hagu, kako bi, na statusnoj konferenciji, govorio o svom mentalnom stanju i uslovima u pritvoru.
Karadžić, koga je Haški tribunal nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti nad nesrbima u BiH, sam je zatražio održavanje statusne konferencije.
Taj zahtjev usvojio je američki sudija Teodor Meron (Theodor), koji će i voditi statusnu konferenciju, ali je temu zasedanja ograničio na mentalno stanje nepravosnažno osuđenog i uslove u pritvoru.
Meron je i predsjednik haškog Mehanizma za međunarodne tribunale, pravnog nasljednika sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
Istovremeno, Karadžić je danas zatražio da mu Mehanizam produži rok za ulaganje žalbe na prvostepenu presudu sa 30 na 180 dana. U podnesku, on je najavio da će uložiti žalbu na svih 10 tačaka optužnice po kojim ga je raspravno vijeće Tribunala proglasilo krivim.
Taj zahtev, Karadžić je obrazložio obimnošću i složenošću presude, koja ima 2.605 stranica, kao i činjenicom da mu sud još nije odobrio pravnu pomoć za angažovanje dodatnih saradnika, pored pravnog savetnika Pitera Robinsona (Peter).
U zahtjevu, Karadžič se poziva na odluke suda da rok za najavu žalbe produži u ranijim procesima koji su bili manje obimni i komplikovani od njegovog.
Tribunal je Karadžića (70) 24. marta osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperiskom vatrom i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.
Karadžić je presudom oslobođen krivice po tački optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u još sedam bosanskih opština.