Jevrejski naslednici traže blago od Nemačke

Naslednici jevrejskih trgovaca blagom tužili su nemačku vladu, zahtevajući nazad srednjovekovno "Velfenblago", vredno najmanje 220 miliona evra, piše Bild.

Ovo blago nalazi se u posedu fondacije "Projsišer kulturbezic".

Nemački nacisti su, naime, 1935. godine za tadašnjih 4,25 miliona maraka od jevrejskih trgovaca otkupili to blago, čiji naslednici iz Londona i Amerike sada tvrde da je to bio samo delić prave cene, koja je tada iznosila oko 23,3 miliona rajhsmaraka.

Reč je o srednjovekovnoj umetničkoj zbirci, koja se sastoji iz 42 neponovljiva dela koje sada potražuju Alan Filip, iz Londona, unuk trgovca umetničkim vrednostima Zaharijasa Hakenbroaha i Gerald Stiebel, američke države Novi Meksiko, rođak trgovca Isaka Rozenbauma, koji je strahote fažizma preživeo bežeći u Amsterdan.

Za "Velfenblago" se smatra da je prvobitno bilo u posedu relikvijske zbirke katedrale u Braunšvajgu.

Kada je vlastelinska familija Velfen došla u tešku finansijsku situaciju, onda je princ Ernst-August fon Braunšvajg-Lineburg 1929. godine prodao 82 komada blaga trojici jevrejskih trgovaca umetničkim predmetima za sedam miliona tadašnjih maraka.

Posle rata je deo blaga došao u fondaciju "Projsišer kulturbezic".

Svađa oko poseda "Velfen-relikvija" traje zapravo već godinama, piše tabliod "Bild", pri čemu naslednici traže, a fondacija i opunomoćenici vlade odbijaju da se to blago stavi u kategoriju opljackanog blaga, već se prodaja nacistima tumači kao "normalan biznis".

Kada je reč o Nemačkoj i vraćanju blaga koje su nacisti tokom Drugog svetskog rata zaplenili na poharanim područjima Evrope i sveta, u Ministarstvu inostranih poslova u Berlinu postoji jedno odeljenje koje se bavi tim pitanjima.

U vihoru rata nestala su i kulturna dobra iz Srbije, a Nemačka je pre pet godina Srbiji,u okviru procesa povratka dobara, vratila časni krst manastira Žiče, kao poklon kralja Aleksandra Obrenovića, nestao u tragediji Drugog svetskog rata i, zatim, decenijama, kao poklon nepoznatog nemačkog vojnika, bio izložen u Muzeju katoličke biskupije u gradu Paderbornu.