Nakon uspješno provedenog restrukturiranja grčkog duga ministri financija eurozone trebali bi u Bruxellesu dati konačni pristanak na drugi paket pomoć Grčkoj u iznosu od 130 milijardi eura. Osim o Grčkoj, ministri bi također trebali razgovarati i o stanju u drugim zemljama koje imaju problema s proračunskim deficitima - Španjolskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj.
Španjolski premijer Mariano Rajoy objavio je da će ove godine njegova država imati deficit od 5,8 posto, što je znatno više od planiranih 4,8 posto. Nizozemski deficit bi se, prema procjenama vlade, sljedeće godine trebao popeti na 4,45 posto.
Također se očekuje da će biti riječi i o jačanju kreditnih mogućnosti stalnog kriznog fonda Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji će početi s radom sredinom ove godine i koji bi prema sadašnjim planovima trebao raspolagati s 500 milijardi eura.
Većina članica se zauzima da se pojača zaštitna moć toga fonda, čemu se i dalje protivi Njemačka. Jedno od rješenja moglo bi biti da se ostavi da i dalje funkcionira privremeni krizni fond EFSF, koji još ima na raspolaganju 250 milijardi eura, kako bi se spajanjem tih sredstava došlo do 750 milijardi eura.