Nije tajna da Ruska Federacija pokušava jačati svoj utjecaj u državama bivšeg sovjetskog bloka koristeći se drugim sredstvima, a ne kao nekada vojnom intervencijom Waršavskog pakta. Jedan od primjera koji to potvrdjuje je i Češka. Dio političkog vrha na čelu s predsjednikom Vaclavom Klausom otvara prostor snažnom utjecaju ruskog biznisa. Prag je evropska prijestolnica koji mnogi ruski tajkuni izabiru za život.
Nekadašnjem predsjedniku Vaclavu Havelu i nekolicini drugih javnih ličnosti u Češkoj to je jasno i zbog toga su prošloga ljeta Havel i niz istaknutih pojedinaca uputili otvoreno pismo američkom predsjedniku Baracku Obami kako bi mu skrenuli pažnju da u novoj politici „resetiranja“ odnosa s Moskvom, Washington ne izgubi iz vida sigurnost i savezništvo sa partnerima u Središnjoj i Istočnoj Evropi.
Gregory Feifer i Brian Whitmore (Priredila Mirjana Rakela)
Jedan od najžešćih eurofoba , češki predsjednik Vaclav Klaus nizom je primjera do sada pokazao kako je zapravo čovjek vrlo blizak Rusiji. Primjerice, kada je u EU bilo gotovo opsadno stanje zbog njegove odluke da odugovlači potpisavanje Lisabonskog sporazuma, Klaus je odlučio krenuti na međunarodno predstavljanje svoje knjige „ Plavi planet i zeleni šakali“ svojevrsnog anti globalističkog manifesta o problemu otopljavanja. Glavno odredište mu je bila Moskva, a ruski državni naftni gigant „Lukoil“ financirao je prijevod knjige. Izgovorio je i tom prilikom da je EU , kao i nekada Sovjetski savez, jedna elitistička i nedemokartska zajednica.
Iako mnogi Česi kažu da Klaus vjeruje u vlastite antievropske tirade, put u Moskvu zabrinuo je veliki broj Čeha. Analitičari su počeli upozoravati kako Klaus djeluje u interesu Kremlja, i da to nije bilo prvi put.
Na primjer, u devedesetima kada je bio premijer podržao je energetski sporazum s Rusijom o isporukama plina i nafte, što je, ruku na srce, kasnije omogućilo Češkoj da izbjegne energetsku krizu 2006. i 2009.
Kao premijer, 1999. pridružio se ljutitoj Moskvi osuđujući zračnu kampanju NATO saveza protiv režima Slobodna Miloševića. Onda je desetak godina kasnije , kao predsjednik države podržao rusku invaziju na Gruziju, naglašavajući da se Tbilisi ponaša „ neprihvatljivo i neodgovorno“.
Otpor Klausa prema Lisabonskom sporazumu, kažu analitičari, ponovno ga je stavio uz bok Kremlja. Cilj Moskve je razbiti jedinstvo EU, što zagovara i češki šef države. Postoje čak i crne šale, tračevi, da je Klaus zapravo ruski agent.
Novinar Jaroslav Plesl koji istražuje utjecaj Rusa u Češkoj kaže da je čak nebitno da li trač sadržava imalo istine.
„ Ne trebate viđeti ijedan dokument, čak i ako postoji. Rusi žele vidjeti EU što je moguće slabiju, a Klaus tome i te kako služi“, kaže on.
Ipak, strahuje se da je Klaus tek vrh ledenog brijega. Sve je više političara koji s Moskvom održavaju razne vrste veza. Zbog korupcije u Češkoj, postoji opasnost da Rusi koji su spremni dati „ gotov novac“ za brzi posao, na „efikasan“ se način vrate u prostor nekadašnje sovjetske sfere usmjeravaći češku vanjsku politiku prema vlastitim interesima.
Bivši češki predsjednik Vaclav Havel stalno upozorava na tu opasnost.
“Primjetio sam u nekoliko slučajeva takav utjecaj, isprva je on gotovo neprimjetan, tih i spor. Ono što mogu savjetovati je veliki oprez“, kaže Havel.
Na primjeru Češke, lako je viđeti kako operira Moskva . Nije tajna da je Rusija najveći izvoznik nafte i prirodnog plina, posebno u područje srednje i istočne Evrope. Neke od tih država uvoze čak 90 posto potrebnih energenata upravo iz Rusije.
No, Moskva sa Pragom igra slijedeću igru. Ona želi ostvariti utjecaj u nuklearnoj industriji koja se smatra ključnom za energetsku stabilnost zemlje. Ruske tvrtke se natječu za najveći nuklearno energetski posao u Češkoj, izgradnju dva reaktora u nuklearki Temelin, na jugu zemlje. Mnogi vjeruju da će ga Rusi i dobiti.
Za sada je poznato da su ruske energetske tvrtke duboko ušle na češko tržište. Neke od njih operiraju kroz tvrtke koje su formalno u vlasništvu Čeha. Tako na primjer kompanija Vemex koja opskrbljuje češko tržište s ruskim priodnim plinom je u stvari u vlasništu Gazproma. Ta ruska državna kompanija kontrolira Vemex kroz tvrtke u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji.
Karel Randak, bivši šef Čeških tajnih službi ističe da maskiranjem pravih vlasnika energetskih kompanija, Gazprom svoje akcije predstavlja prihvatljivjima Evropljanima koji se boje ruskog utjecaja.
Randak koji je karijeru obavještajca počeo radom na suzbijanju ruske mafije koje je 1990. preuzela „posao“ od talijanske mafije, ističe kako su se kriminalci u početku bavili klasičnim kriminalom, raketiranjem i ubojstvima, a onda su polovicom devedesetih počeli osnivati poduzeća kojima rukovode Česi.
„Većina tih firmi radi za rusku vladu“, upozorava Randak.
Nekadašnjem predsjedniku Vaclavu Havelu i nekolicini drugih javnih ličnosti u Češkoj to je jasno i zbog toga su prošloga ljeta Havel i niz istaknutih pojedinaca uputili otvoreno pismo američkom predsjedniku Baracku Obami kako bi mu skrenuli pažnju da u novoj politici „resetiranja“ odnosa s Moskvom, Washington ne izgubi iz vida sigurnost i savezništvo sa partnerima u Središnjoj i Istočnoj Evropi.
Gregory Feifer i Brian Whitmore (Priredila Mirjana Rakela)
Jedan od najžešćih eurofoba , češki predsjednik Vaclav Klaus nizom je primjera do sada pokazao kako je zapravo čovjek vrlo blizak Rusiji. Primjerice, kada je u EU bilo gotovo opsadno stanje zbog njegove odluke da odugovlači potpisavanje Lisabonskog sporazuma, Klaus je odlučio krenuti na međunarodno predstavljanje svoje knjige „ Plavi planet i zeleni šakali“ svojevrsnog anti globalističkog manifesta o problemu otopljavanja. Glavno odredište mu je bila Moskva, a ruski državni naftni gigant „Lukoil“ financirao je prijevod knjige. Izgovorio je i tom prilikom da je EU , kao i nekada Sovjetski savez, jedna elitistička i nedemokartska zajednica.
Iako mnogi Česi kažu da Klaus vjeruje u vlastite antievropske tirade, put u Moskvu zabrinuo je veliki broj Čeha. Analitičari su počeli upozoravati kako Klaus djeluje u interesu Kremlja, i da to nije bilo prvi put.
Na primjer, u devedesetima kada je bio premijer podržao je energetski sporazum s Rusijom o isporukama plina i nafte, što je, ruku na srce, kasnije omogućilo Češkoj da izbjegne energetsku krizu 2006. i 2009.
Kao premijer, 1999. pridružio se ljutitoj Moskvi osuđujući zračnu kampanju NATO saveza protiv režima Slobodna Miloševića. Onda je desetak godina kasnije , kao predsjednik države podržao rusku invaziju na Gruziju, naglašavajući da se Tbilisi ponaša „ neprihvatljivo i neodgovorno“.
Otpor Klausa prema Lisabonskom sporazumu, kažu analitičari, ponovno ga je stavio uz bok Kremlja. Cilj Moskve je razbiti jedinstvo EU, što zagovara i češki šef države. Postoje čak i crne šale, tračevi, da je Klaus zapravo ruski agent.
Novinar Jaroslav Plesl koji istražuje utjecaj Rusa u Češkoj kaže da je čak nebitno da li trač sadržava imalo istine.
„ Ne trebate viđeti ijedan dokument, čak i ako postoji. Rusi žele vidjeti EU što je moguće slabiju, a Klaus tome i te kako služi“, kaže on.
Ipak, strahuje se da je Klaus tek vrh ledenog brijega. Sve je više političara koji s Moskvom održavaju razne vrste veza. Zbog korupcije u Češkoj, postoji opasnost da Rusi koji su spremni dati „ gotov novac“ za brzi posao, na „efikasan“ se način vrate u prostor nekadašnje sovjetske sfere usmjeravaći češku vanjsku politiku prema vlastitim interesima.
Bivši češki predsjednik Vaclav Havel stalno upozorava na tu opasnost.
“Primjetio sam u nekoliko slučajeva takav utjecaj, isprva je on gotovo neprimjetan, tih i spor. Ono što mogu savjetovati je veliki oprez“, kaže Havel.
Na primjeru Češke, lako je viđeti kako operira Moskva . Nije tajna da je Rusija najveći izvoznik nafte i prirodnog plina, posebno u područje srednje i istočne Evrope. Neke od tih država uvoze čak 90 posto potrebnih energenata upravo iz Rusije.
No, Moskva sa Pragom igra slijedeću igru. Ona želi ostvariti utjecaj u nuklearnoj industriji koja se smatra ključnom za energetsku stabilnost zemlje. Ruske tvrtke se natječu za najveći nuklearno energetski posao u Češkoj, izgradnju dva reaktora u nuklearki Temelin, na jugu zemlje. Mnogi vjeruju da će ga Rusi i dobiti.
Za sada je poznato da su ruske energetske tvrtke duboko ušle na češko tržište. Neke od njih operiraju kroz tvrtke koje su formalno u vlasništvu Čeha. Tako na primjer kompanija Vemex koja opskrbljuje češko tržište s ruskim priodnim plinom je u stvari u vlasništu Gazproma. Ta ruska državna kompanija kontrolira Vemex kroz tvrtke u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji.
Karel Randak, bivši šef Čeških tajnih službi ističe da maskiranjem pravih vlasnika energetskih kompanija, Gazprom svoje akcije predstavlja prihvatljivjima Evropljanima koji se boje ruskog utjecaja.
Randak koji je karijeru obavještajca počeo radom na suzbijanju ruske mafije koje je 1990. preuzela „posao“ od talijanske mafije, ističe kako su se kriminalci u početku bavili klasičnim kriminalom, raketiranjem i ubojstvima, a onda su polovicom devedesetih počeli osnivati poduzeća kojima rukovode Česi.
„Većina tih firmi radi za rusku vladu“, upozorava Randak.