Tek u četvrtak će se pouzdano znati hoće li Hrvatska na jubilarnom summitu NATO-a početkom travnja postati punopravnom članicom te vojnopolitičke alijanse, ili će Slovenci na prijedlog svoje radikalne desnice ipak izići na referndum o hrvatskom članstvu u NATO-u i time odgoditi hrvatski ulazak. Naime, danas je Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta jednoglasno prihvatio tekst «Izjave o zaštiti interesa Republike Slovenije u postupku ratifikacije hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO savez», ali u njoj nema dijelova što ih je predlagala desna Pučka stranka o tome da je 1991. godine u trenutku razdruživanja Slovenija kontrolirala cijeli Piranski zaljev, da je imala izlaz u međunarodne vode i da su sela na južnoj obali rijeke Dragonje u Istri, i na lijevoj obali Mure kod Svetog Martina na Muri - slovenska.
Predsjednik slovenske nevladine udruge «25.lipnja 1991» Marijan Podobnik, nezadovoljan time što ovi zahtjevi nisu uključeni u Izjavu, predao je poslijepodne – kako bi ulovio zakonski rok - 2500 potpisa za referendum o hrvatskom ulasku u NATO. Međutim, on je naglasio kako će konačnu odluku o referendumu donijeti tek u četvrtak, kada će slovenski parlament raspravljati i glasati o ovoj Izjavi Vanjskopolitičkog odbora.
Farsa – tim je riječima hrvatski premijer Ivo Sanader komentirao današnji razvoj događaja u Ljubljani:
«Mi očekujemo da će na Summitu u Strassbourgu i Kehlu Hrvatska biti predstavljena kao punopravna članica NATO saveza. Ovo što se događa u Sloveniji – pa i danas – treba završiti što prije. To je farsa koja ničemu ne vodi!»
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić kazao je danas kakao se nada da će u Sloveniji pobijediti racionalno razmišljanje:
«Naime, ako su sve zemlje NATO pakta obavile ono što je potrebno da se ratificiraju akti, ja se nadam da će to biti i u Sloveniji. Jer ako se to dogodi, to više neće biti problem Hrvatske. To će biti problem Slovenije u NATO paktu.»
Hrvatska traži saveznike u regiji
Danas je u Zagrebu bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj. U razgovoru sa najvišim hrvatskim dužnosnicima obećano mu je da se Hrvatska na putu Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama neće ponašati kao Slovenija sada prema Hrvatskoj:
«Na razgovorima sa predsjednikom Republike i predsjednikom Vlade jednoznačno je rečeno da put Bosne i Hercegovine neće biti uslovljavan postojanjem određenih problema koji još nisu riješeni, a prije svega se tu radi o razgraničenju.»
Hrvatska u svom sporu sa Slovenijom – čini se – traži saveznike u regiji. Sa službenim Sarajevom dogovorena je suradnja oko štednje u Ljubljanskoj banci, za koju Slovenci kažu kako je to pitanje sukcesije i odbijaju vratiti novac štedišama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ministar Alkalaj:
Njegov hrvatski kolega Jandroković - na istom tragu:
„Hrvatska strana smatra da Ljubljanska banka mora vratiti dug i hrvatskim i bosansko-hercegovačkim štedišama. Radi se o privatno-pravnom odnosu. Dogovorili smo se da ćemo koordinirati zajedničke aktivnosti, uskladiti stavove i tražiti da se ispravi ono što se dogodilo početkom devedesetih godina. Dakle – da oni koji su svoj novac tada povjerili Ljubljanskoj banci mogu sada taj novac dobiti nazad.“