Čak 61 posto hrvatskih građana, prema rezultatima telefonske ankete na 900 ispitanika 29. i 30. siječnja, pozitivnim ocjenjuje priključenje Hrvatske Sjeveroatlantskom savezu, dok je Europskoj uniji sklono tek 58,7 posto sudionika ankete. To je prvi puta da je redoslijed ovakav, jer u svim dosadašnjim istraživanjima, uvijek je potpora članstvu u Europskoj uniji bila i za deset postotnih poena snažnija nego potpora hrvatskom članstvu u NATO-u. O čemu se radi?
Profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i najbolja hrvatska ekspertica za NATO, Lidija Čehulić, u izjavi za naš radio procjenjuje kako se radi o reakciji građana na slovensko zavlačenje sa ratifikacijom Pristupnog sporazuma Hrvatske NATO-u:
„Potpora hrvatskih ispitanika za ulazak Hrvatske u NATO nije, nažalost, jača zbog toga što hrvatsko građanstvo više razumije što je NATO, zbog toga što je u ova dva-tri dana naučilo nešto više o NATO-u, što bolje razumije euroatlantske procese i priključenje novih zemalja euroatlantskim integracijama, već je – po meni – to primarno zbog toga što se po medijima, po kafićima, po ulici, tramvajima... u zadnja dva-tri dana spominje kako nam ,Slovenci ne daju da uđemo u NATO'.“
U čemu je stvar kod slovenskog otezanja sa ratifikacijom Pristupnih sporazuma Albanije i Hrvatske, koje je već izazvalo oštre reakcije iz sjedišta NATO-a i iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su posebno podupirale ulazak zemalja Atlantsko-jadranske povelje, dakle Albanije, Hrvatske i u perspektivi Makedonije, u Sjevernoatlanstki savez? Nova parlamentarna većina u Sloveniji odbila je prihvatiti financijski izvještaj donedavnog slovenskog premijera Janeza Janše, u kojem on tvrdi da je državni proračun na odlasku sa vlasti ostavio sa desetak milijuna eura plusa, nego tvrde da su Janša i njegova vlada ostavili četrdesetak milijuna eura – minusa! Janša sada potporu svojih zastupnika Pristupnim ugovorima Albanije i Hrvatske uvjetuje novim glasanjem, u kojem će se zaboraviti da se malo „zaigrao“ sa državnim novcem i prihvatiti njegov financijski izvještaj. Ta točka, pa potom i glasanje o Albaniji i Hrvatskoj, očekuju se sljedeću srijedu. Profesorica Čehulić tada ne očekuje probleme:
„Mislim da će Slovenija u krajnjoj instanci reći ,da' i da neće praviti krucijalne i velike probleme niti Hrvatskoj, niti NATO-u, zbog toga što jednostavno nije u slovenskom nacionalnom interesu da bude ,crna ovca' unutar NATO-a.“
Usput, najnovija rang-lista potpore je i na neki način logičnija. U Hrvatskoj postoji konsenzus svih političkih stranaka oko dva vanskopolitička cilja – članstvu u NATO-u i Europskoj uniji, a Hrvatska će – sa više ili manje slovenskog igrokaza – na travanjskom summitu postati punopravna članica NATO-a, dok još nisu završeni pristupni pregovori sa Europskom unijom. Ništa čudno, kaže profesorica Čehulić:
„Hrvatska slijedi trend svih post-socijalističkih zemalja nakon 1989 -1990. godine naovamo, a to je da prvo ulaze u NATO, pa onda u Evropsku uniju. Razlozi za to su višestruki. Najkraće rečeno, objektivno je u NATO – lakše ući. Stupanj reformi u društvu, koji je potrebno postići za ulazak u NATO je ipak manji, dok EU traži nadogradnju tih reformi odnosno još neke dodatne uvjete reforme društva, koje se postižu nakon što je uspostavljena ta primarna baza potrebna za ulazak u NATO.“
Mala anketa koju smo proveli među mlađim Zagrepčanima pokazuje slične trendove. Poslušajmo:
Da li podupirete članstvo Hrvatske u EU?
„Ne podupirem. Mislim da Hrvatska na to nije spremna.“
Da li podupirete članstvo u NATO-u?
„Da. To će Hrvatsku učiniti sigurnijom zemljom. U početku će to povećati troškove, ali kasnije će se smanjiti.“
Da li podupirete članstvo Hrvatske u EU?
„U načelu ne. Mislim da više možemo izgubiti nego dobiti.“
A članstvo Hrvatske u NATO paktu?
„Takodje ne. Zbog manipulacija ostalih zemalja.“
Da li podupirete članstvo Hrvatske u EU?
„Recimo da da.“
A članstvo u NATO-u?
„To da.“
Da li podupirete članstvo Hrvatske u EU?
„Ne. Ne vjerujem da bi to donijelo neke drastične promjene.“
A članstvo u NATO-u?
„To mi je OK."