Pejović: Otužno je slušati neistine. Neistina je da je priznanje Kosova uslov za ulazak u Evropsku uniju. Jasan je stav Evropske komisije da je u ingerenciji nacionalnih diplomatija odluka o eventualnom priznanju Kosova. Neistina je da je priznanje Kosova uslov za ulazak u NATO, kao što je bio neistinit i argument da je usvajanje Zakona o slanju trupa u inostrane misije uslov ulaska u NATO.
Istina je da će odnose Srbije i Crne Gore poremetiti eventualno sadašnje priznanje Kosova na štetu Crne Gore: turizam, obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj. Interesi su Crne Gore u dobrom odnosu sa Srbijom. U krajnjem, ako želimo ubrzati integracije Crne Gore i Evropske unije, podnesimo zahtjev za pristupanje Komisiji, pa neka to bude trenutak istine.
RSE: Crna Gora je ove sedmice bila izložena žestokim pritiscima sa svih strana - s jedne strane međunarodne zajednice da prizna Kosovo, a sa druge strane Srbije da to ne uradi. Neki kažu da su čak prekoračene granice dobrih diplomatskih običaja. Vi u to ne vjerujete?
RSE: Pokret za promjene je jedina stranka koja nije učestvovala u skupštinskoj raspravi pod obrazloženjem da nije postignut valjan dogovor sa vlastima oko prijenosa skupštinskih zasjedanja. Nisu svi to tako protumačili. Imajući u vidu značaj i delikatnost teme, da li je ipak bilo za očekivati da se pojavite u Parlamentu? Pošto se Pokret za promjene ne izjašnjava rado o ovoj temi, da li je ovo bio elegantan način da izbjegnete da se ne izjasnite o toj temi?
Pejović: Postoji samo jedna država od Dablina do Varšave i od Štokholma do Atine koja nikada u svojoj istoriji nije demokratski smijenila vlast. To je na žalost Crna Gora. Još smo pretpolitičko društvo i jako nam je važno da naše argumente vide svi građani. Zato principijelno insistiramo na dogovoru o televizijskim prijenosima kao uslov našeg povratku Parlamentu. Više puta smo iznijeli stav o Kosovu i on je jasan. Smatramo da je Rezolucija jedna zamjena teza. A koliko je to u biti jedno zamajavanje, vidjećemo u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu integracija, gdje se Kosovo neće ni pominjati, ali će se pominjati neke druge teme, kao što je nedostatak administrativnih kapaciteta Crne Gore, kao što je problem korupcije.
Moram nešto da kažem kao građanin. Kao jako mlad bio sam dio tog demokratskog državotvornog pokreta s početka devedesetih godina. Mi nismo bili antisrbi. Đukanović je avgusta 1988. godine počeo da gradi političku poziciju na talasu Miloševićevih demonstracija za rješavanje kosovske krize - oduzimanje svih prava tada autonomne pokrajine. Danas žele da priznaju nezavisnost Kosova i nastupaju sa antisrpskih pozicija. Parlamentarna rasprava je bila otužna, argumentacijom laži režima i neprincipijelnosti koja prevazilazi politiku i izlazi iz domena ljudskosti.
RSE: Da li to znači da se slažete sa argumentacijom opozicije, iako niste prisustvovali raspravi, da je ovaj čin - čin izdaje Srbije i srpskih interesa od strane Crne Gore?
Pejović: Crna Gora u prvom redu treba da slijedi svoje interese. Interes Crne Gore u ovom trenutku nije pogoršavanje odnosa sa Srbijom. Moramo uzeti u obzir i činjenicu da smo sa tom državom do skora činili jednu državu. Moramo uzeti u obzir i činjenicu da ipak trećinu populacije u Crnoj Gori čine Srbi i moramo uzeti u obzir, ne samo gole interese, već i postojanje izvjesnih emocija. Prema tome, mislim da ne smijemo raditi poteze koji sada na neki način od strane Srbije mogu biti doživljeni kao izdaja njihovih interesa. Smatramo da je ova neutralna pozicija, na kojoj Pokret za promjene insistira, najbolja pozicija.
RSE: Crna Gora je, makar u posljednjih pet dana, bila pod žestokim pritiscima Evropske unije i međunarodne zajednice da prizna nezavisnost?
Budući da se u Rezoluciji spominju euroatlantske integracije, i ako već želimo da stanemo pod bezbjedonosni kišobran najrazvijenijih naroda, onda hajde da prekinimo puteve narkotika koji vode preko Crne Gore iz kojih se vrlo često finansira terorizam. Ovo je čista zamjena teza gdje se neki lični dugovi pokušavaju prebijati na štetu nacionalnih interesa Crne Gore.
RSE: Vaša se stranka često optužuje, čak i od predstavnika opozicionih stranaka, da se ni o jednom glavnom i ključnom pitanju, na kojem se prelama politika Crne Gore, eksplicitno ne izjašnjavate. Ovaj stav i pozicija koju ste zauzeli oko Kosova, kao da ide u prilog tim tvrdnjama.
Pejović: Apsolutno ne ide u prilog tim tvrdnjama. Postavljaju se sljedeća pitanja - a šta su to ključna pitanja za Crnu Goru? Ključna pitanja za Crnu Goru, po Pokretu za promjene, jesu pitanje ekonomskog rasta i razvoja, jesu pitanje borbe protiv korupcije i kriminala, jeste pitanje integracije Crne Gore u Evropu. Mi smo napravili političku platformu koja treba da bude koncept jedne nove Crne Gore. Mi smo dobili podršku od većine opozicionih političkih partija za tu političku platformu. Prema tome, takva argumentacija ne stoji. Pokret za promjene, za ono što je suštinsko, ima podršku ostalih opozicionih partija. Što se tiče identitetskih pitanja, mi smo pokušali politikom kompromisa da prevaziđemo i da nađemo zajednički imenilac za sve narode u Crnoj Gori. Nekim ekstremnim političkim snagama to je smetalo, ali je u biti pobijedilo ono što jeste suštinski potrebno u Crnoj Gori, a to je stvaranje nove države koja će obezbjediti građanima bolji kvalitet života. I oko toga smo postigli konsenzus.