Zvornički dužnosnik: Ubijanje u Srebrenici kao tabu tema

Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem zaštićenog svjedoka optužbe pod pseudonimom KDZ 320.

On je kao svjedok insajder, lokalni dužnosnik bosanskih Srba u vrijeme rata, opisao kako je u Zvorničkoj brigadi Vojske Republike Srpske, u vrijeme zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995. godine, čuo kako sigurnosni oficir iz Glavnog štaba VRS-a Ljubiša Beara traži pomoć za pokapanje ubijenih zarobljenika.

„Naredbu o ubojstvu donijela su dva predsjednika“, potvrdio je zaštićeni svjedok što je čuo u Zvorničkoj brigadi kada je tamo pozvan kao lokalni civilni dužnosnik. Naime vojne vlasti su tražile pomoć od civilnih kako bi se brojni ubijeni pokopali, za što je trebalo osigurati što više strojeva. Koja su dva predsjednika RS-a naredila masovna pogubljenja između predsjednika države, parlamenta i Vlade – tom prilikom nije rečeno.

„Uopće nije bilo dijaloga. Samo su bile riječi sa strane pukovnika. Nisam ništa pitao. A on je u istom tonu i monologu izgovorio tu rečenicu“, prisjetio se svjedok.

Tijekom unakrsnog ispitivanja od strane Karadžića moglo se zaključiti kako je zaštićeni svjedok bivši dužnosnik Srpske demokratske stranke koji se više puta sastajao s optuženim tijekom rata. Svom je bivšem stranačkom šefu potvrdio kako nije nikad mogao nazrijeti, prilikom tih susreta – da je Karadžić išta znao o počinjenim zločinima nakon zauzimanja Srebrenice.

„Iz Vaših razgovora i problema koje smo riješavali nije se moglo naznačiti da znate nešto o tome. Niti ste nas pitali nešto o tome“, odgovorio je svjedok.

Karadžić je također želio prikazati kako se pukovnik Beara pozvao u Zvorničkoj brigadi na dva predsjednika RS-a zbog njihova autoriteta, a ne zato što su oni to stvarno naredili. Bivši dužnosnik bosanskih Srba u Zvorniku je ispričao – kako je od Beare čuo da je do ubijanja zarobljenika došlo jer ih srpske snage nisu mogle kontrolirati.

„On je rekao da ih ne može kontrolirati. Da ih se mora riješiti“, naveo je Bearine riječi zaštićeni svjedok.

Nakon spornog susreta, pogubljenje bošnjačkih muškaraca i dječaka, za srpske političke i državne dužnosnike, postalo je tabu tema.

„Ta tema je bila kao zabranjena. A u suštini nitko je nije ni spominjao. Samo u nekim izuzetnim slučajevima, ili u nekom manjem broju, dva čovjeka su mogla o tome pričati. A nikad u nekom većem sastavu. Da bi se analiziralo ili pričalo o tom događaju“, objasnio je KDZ 320.

Podsjetimo spomenuti Ljubiša Beara (slučaj Popović i ostali, na kojem je KDZ 320 također svjedočio) osuđen je u prvom stupnju na doživotan zatvor nakon što ga je haško sudsko vijeće proglasilo krivim, opisavši ga kao pogonsku snagu srebreničkih ubojstava.


Kao sljedeći svjedok haškog tužiteljstva na suđenju za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini s iskazom je počela, potkraj zasjedanja u srijedu, demografski ekspert Eva Tabo (Ewa Tabeau).