Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Žrtve nasilja na parlamentarnoj 'listi čekanja'


Kaznena politika u BiH je stimulativna za počinioce, ilustrativna fotografija

Najčešće izrečena kazna za silovatelje u Federaciji BiH je godinu dana zatvora. U zemlji u kojoj je svaka četvrta žena doživjela psihofizičko i seksualno zlostavljanje kaznena politika je stimulativna za počinioce, ocjenjuju stručnjaci. Stoga su udruženja koja se bave zaštitom žena i djece zajedno sa tužiocima načinili izmjene Krivičnog zakona kojim bi se kazne pooštrile, a zakonodavstvo uskladilo sa konvencijama Vijeća Evrope i UN-a. No, izmjene Zakona već godinu dana Federalni parlament nije uvrstio ni u dnevni red.

Istraživanja Agencije EU za fundamentalna prava pokazuju da je svaka četvrta žena u BiH žrtva nekog oblika nasilja, navodi predstavnica udruženja Žene ženama Sanja Burlović.

''Trideset i tri posto žena nakon navršene 15. godine bilo je izloženo nekom obliku nasilja, a 22 posto žena doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje od partnera. Takođe, 20 posto učenika starijih razreda doživjelo je neku vrstu pokušaja seksualnog nasilja", kaže Burlović.

Što je sigurno sigurno je
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:15 0:00

Burlović navodi da, kada je u pitanju seksualno nasilje nad djecom, nema adekvatnih podataka jer se takvi slučajevi veoma rijetko prijavljuju. Prema istraživanjima međunarodnih agencija, najčešći počinilac takvog djela je otac, očuh ili drugi članovi porodice.

''Mi nemamo ni registar počinilaca tih kaznenih djela, pa nakon odsluženja kazne osoba koja je počinila takvo djelo može nesmetano da se prijavi za rad sa djecom'', napominje Burlović.

Dosadašnje zakonodavstvo predvidjelo je minimalnu kaznu zatvora od jednu do maksimalno 10 godina za seksualno nasilje nad ženama i djecom. No, sudije su u dosadašnjoj praksi najčešće izricale minimalnu kaznu zatvora kaže tužiteljica i predsjednica Udruženja tužitelja Federacije BiH Hajrija Hadžiomerović Muftić. Jedna od manjkavosti dosadašnjeg zakonodavstva je, kaže tužiteljica, i dobna odrednica za dijete zbog čega počinioci mogu dobijati manje kazne.

''Po svim međunarodnim standardima dijete se smatra osoba do 18 godina, a u našem zakonodavstvu dijete je do 14 godina. Tako smo imali slučaj da za seksualno zlostavljanje djeteta koje ima 14 godina i jedan dan ne možemo tražiti kvalifikaciju spolni odnos sa djetetom'', navodi tužiteljica Hadžiomerović Muftić.

Profesor Elmedin Muratbegović, koji je ujedno i član Komiteta Vijeća Evrope za sprječavanje nasilja nad djecom ispred BiH, istakao je da "zakonodavstvo nije na strani žrtve i da zakoni dovode djecu u pravnu nesigurnost".

"Djeca su sada nesigurnija nego što su bila u ratu, jer su tada vrijedili zakoni bivše Jugoslavije koji su bili usklađeni s međunarodnim standardima", rekao je Muratbegović.

Mirsada Bajramović iz organizacije Zemlja djece kaže da se predloženim izmjenama zakona traži da se osobama koje su osuđene za krivično djelo spolnog nasilja nad djecom ne može izreći uvjetna osuda ni ublažiti izrečena kazna.

Djeca su sada nesigurnija nego što su bila u ratu, jer su tada vrijedili zakoni bivše Jugoslavije koji su bili usklađeni s međunarodnim standardima
Elmedin Muratbegović

Udruženje Žene ženama i predstavnici Womennet mreže zahtijevaju i da se podigne minimalna kazna za počinioce "spolnog odnosa nad djetetom. Takođe, kaznu za silovanje na štetu djeteta, povisiti sa sadašnje tri na sedam godina", rekla je Bajramović.

Važno je onemogućiti zastaru slučajeva seksualnog nasilja nad djetetom, rekla je Bajramović i dodala da se djetetu treba omogućiti da kada napuni 18 godina, odluči da li će krivično goniti počinioca nasilja.

Bajramović podsjeća da je BiH potpisala i ratifikovala Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena 1993. godine, Konvenciju o pravima djeteta 1998. godine, Rezoluciju UN-a 1325 2000. godine, Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja (Lanzarote konvencija) 2007. godine, Konvenciju Vijeća Evrope o borbi protiv nasilja nad ženama i u porodici (Istanbulska konvencija) 2011. godine. No, iako su se obavezali, do danas federalni nivo vlasti nije uskladio svoje zakonodavstvo sa ovim konvencijama.

''Za razliku od Federacije, Republika Srpska je 2017. godine usvojila novi Krivični zakon koji je usklađen sa međunarodnim konvencijama. Tako da imamo pravni disbalans po ovom pitanju u različitim dijelovima BiH", konstatuje Bajramović.

Nevladine organizacije zajedno sa tužiocima načinili su izmjene Krivičnog zakona, koje bi trebalo da otklone sve navedene manjkavosti i osiguraju usklađenost i federalnog Krivičnog zakona sa međunarodnim konvencijama. Poslane su u parlamentarnu proceduru u junu prošle godine. No, od tada do danas nisu uvrštene u dnevni red Parlamenta Federacije BiH. Na nekoliko upita poslanih rukovodstvu parlamenta, kažu, nisu dobili odgovor zbog čega su izmjene Krivičnog zakona još uvijek u ladici.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG