Hrvatski državni vrh - predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem - poručili su na komemoraciji u Spomen-području Jasenovac, u povodu 67. godišnjice proboja logoraša, kako se ne smije zaboraviti i negirati zločini u Jasenovcu te da u Hrvatskoj fašističke ideje više neće proći.
Predsjednik Josipović istaknuo je kako treba prepoznati svakoga tko želi negirati zločine i tko u ime nacije želi mržnju i stradanje. Dodao je kako danas u udžbenicima nije napisana puna istina o Drugome svjetskom ratu i upozorio kako se iz takvih tragičnih događaja često nije naučilo ništa jer se uvijek iznova javljaju pokreti koji bi opet pogazili ljudskost, slobodu i demokraciju.
“U Hrvatskoj nikada više fašističke, nacističke i ustaške ideje neće proći”, istaknuo je Josipović, a prenosi HRT.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako glavna zadaća ovakvih skupova nije držati političke govore, nego da djecu u školskim udžbenicima povijesti uči što se stvarno dogodilo i da spoznaju istinu.
“Kada su mladi već formirane osobe, nakon toga je kasno za učenje i svatko ide pod svoju zastavu. Jedina zastava kod koje trebamo stati jeste zastava demokratske, slobodne i pravedne Hrvatske, otvorenog društva, zajednica svih onih koji u njoj žele živjeti”, rekao je premijer Milanović.
“Oni moraju učiti o ovakvim mjestima, znati što se ovdje događalo i što je dovelo do ovoga i da se to nikad više ne smije dogoditi. U današnjem vremenu u kojem se odluke donose brže nego ikad dosad, mladi ljudi nemaju vremena za povijest. Zato je glavni zadatak ovog skupa da mlade učimo što se stvarno dogodilo i da im kažemo punu istinu. Gledamo ovih dana ispade netolerancije, nacionalne mržnje, čak i u centru Zagrebu, prema dječacima druge nacionalne konfesije. To su loše stvari, tome treba reći ne!!, zaključio je Milanović, a prenosti tportal.hr.
Predsjednik Hrvatskog sabora Šprem rekao je da nitko ne može negirati žrtve Jasenovca koji je bio logor smrti i da ti zločini zaslužuju svaku osudu. Ustaški pokret, istaknuo je, nije bio u interesu naroda ni Hrvatske, već u njihovu vlastitom interesu, a suočavanje s vlastitom prošlošću potrebno je čak ako je i neugodno.
“Više od 80 tisuća ubijenih, od kojih 20 tisuća djece, zastrašujući su znanstveno utemeljeni i dokumentirani podaci o ustaškom logoru Jasenovac i njih danas nitko ne može osporavati ni negirati”, dodao je te podsjetio kako su žrtve najvećim dijelom bili Židovi, Srbi i Romi, ali da se ta ista, tobože prohvatska politika, nije ustručavala u logoru zatvarati i ubijati Hrvate, poput istaknutog člana Hrvatske seljačke stranke Mihovila Pavleka Miškine, zato što su se usprotivili Anti Paveliću i njegovim ustaškim sljedbenicima.
Izaslanstvo najvišega državnog vrha - predsjednici Hrvatskog sabora, Vlade RH i Republike, položilo je vijenac i odalo počast jasenovačkim žrtvama u podnožnju spomenika Cvijet.
Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovini 1941. Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeno je i spaljeno. Istog dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Predsjednik Josipović istaknuo je kako treba prepoznati svakoga tko želi negirati zločine i tko u ime nacije želi mržnju i stradanje. Dodao je kako danas u udžbenicima nije napisana puna istina o Drugome svjetskom ratu i upozorio kako se iz takvih tragičnih događaja često nije naučilo ništa jer se uvijek iznova javljaju pokreti koji bi opet pogazili ljudskost, slobodu i demokraciju.
“U Hrvatskoj nikada više fašističke, nacističke i ustaške ideje neće proći”, istaknuo je Josipović, a prenosi HRT.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako glavna zadaća ovakvih skupova nije držati političke govore, nego da djecu u školskim udžbenicima povijesti uči što se stvarno dogodilo i da spoznaju istinu.
“Kada su mladi već formirane osobe, nakon toga je kasno za učenje i svatko ide pod svoju zastavu. Jedina zastava kod koje trebamo stati jeste zastava demokratske, slobodne i pravedne Hrvatske, otvorenog društva, zajednica svih onih koji u njoj žele živjeti”, rekao je premijer Milanović.
“Oni moraju učiti o ovakvim mjestima, znati što se ovdje događalo i što je dovelo do ovoga i da se to nikad više ne smije dogoditi. U današnjem vremenu u kojem se odluke donose brže nego ikad dosad, mladi ljudi nemaju vremena za povijest. Zato je glavni zadatak ovog skupa da mlade učimo što se stvarno dogodilo i da im kažemo punu istinu. Gledamo ovih dana ispade netolerancije, nacionalne mržnje, čak i u centru Zagrebu, prema dječacima druge nacionalne konfesije. To su loše stvari, tome treba reći ne!!, zaključio je Milanović, a prenosti tportal.hr.
Predsjednik Hrvatskog sabora Šprem rekao je da nitko ne može negirati žrtve Jasenovca koji je bio logor smrti i da ti zločini zaslužuju svaku osudu. Ustaški pokret, istaknuo je, nije bio u interesu naroda ni Hrvatske, već u njihovu vlastitom interesu, a suočavanje s vlastitom prošlošću potrebno je čak ako je i neugodno.
“Više od 80 tisuća ubijenih, od kojih 20 tisuća djece, zastrašujući su znanstveno utemeljeni i dokumentirani podaci o ustaškom logoru Jasenovac i njih danas nitko ne može osporavati ni negirati”, dodao je te podsjetio kako su žrtve najvećim dijelom bili Židovi, Srbi i Romi, ali da se ta ista, tobože prohvatska politika, nije ustručavala u logoru zatvarati i ubijati Hrvate, poput istaknutog člana Hrvatske seljačke stranke Mihovila Pavleka Miškine, zato što su se usprotivili Anti Paveliću i njegovim ustaškim sljedbenicima.
Izaslanstvo najvišega državnog vrha - predsjednici Hrvatskog sabora, Vlade RH i Republike, položilo je vijenac i odalo počast jasenovačkim žrtvama u podnožnju spomenika Cvijet.
Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovini 1941. Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeno je i spaljeno. Istog dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
