Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je napala energetsko postrojenje nakon iznenadne objave američkog predsjednika Donalda Trumpa o "energetskom primirju", dok Moskva ostaje bez komentara na svaki prijedlog o primirju.
"Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država saopćio je da je postignuto energetsko primirje. Ovo je dobra vijest za sve i važno je da ono postane stvarnost", napisao je Zelenski na društvenim mrežama 11. oktobra.
Međutim, dodao je da je Rusija lansirala iranski dron tipa šahed "na elektranu u Kijevu, zbog čega je u mnogim područjima došlo do nestanka struje. Kasnije su izvedeni napadi na energetska postrojenja u Harkivskoj oblasti. A sve se to dogodilo nakon izjave predsjednika Sjedinjenih Američkih Država o energetskom primirju".
Nije bilo moguće odmah nezavisno potvrditi jesu li ruski napadi na energetska postrojenja uslijedili nakon Trumpove objave, ali Moskva se još nije oglasila povodom izjave američkog predsjednika.
"Odmah stupa na snagu energetsko primirje u ratu između Rusije i Ukrajine", napisao je 11. oktobra na mreži Truth Social. "Obje strane su se složile. Nemojte ga kršiti!"
Zelenski je nakon telefonskih razgovora s liderima Kanade, Finske i NATO-a na Facebooku rekao da "Ukrajina podržava primirje i važno je da ga podrži i Rusija".
Zelenski je ranije rekao da čeka detalje iz Washingtona, navodeći da ga je objava iznenadila. Dva ukrajinska zvaničnika rekla su za Radio Slobodna Evropa da je Kijev prvi čuo za mogućnost novog primirja kroz Trumpovu objavu.
Pitanje koje imamo jeste zna li [ruski predsjednik Vladimir] Putin za ovo", rekao je jedan zvaničnik.
Trump je i ranije izjavljivao da su se strane dogovorile da obustave napade na energetska postrojenja, posljednji put 14. septembra, ali je Putin nastavio s napadima, čime su ugašene sve nade u trajno primirje.
Zelenski je ranije nagovijestio da je spreman obustaviti napade na ruske rafinerije, pod uslovom da Moskva prestane napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Ublažavanje sankcija
Objava o energetskom primirju uslijedila je dva dana nakon što je Trump naredio privremeno ublažavanje američkih sankcija na ruski dizel, što je izazvalo ogorčenje u Kijevu, među evropskim saveznicima i kod brojnih američkih zakonodavaca, koji su rekli da će taj potez ohrabriti Putina da nastavi rat protiv Ukrajine.
Trump je također iznio oštre kritike prema Zelenskom prvi put otkako su poboljšali odnose nakon napetog sastanka u Bijeloj kući u februaru 2025. Trump je rekao da bi ga Ukrajina trebala zamijeniti na poziciji predsjednika dok je istovremeno hvalio Putina.
Međutim, evropski lideri ponovo su potvrdili podršku ukrajinskom predsjedniku i odbrambenim naporima njegove zemlje.
"Nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju, a Evropa to neće učiniti", napisala je 10. oktobra na mreži X šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kallas, osuđujući dogovor o dizelu i upozoravajući da će on povećati prihode Moskve od rata.
Dodala je da ministri vanjskih poslova EU planiraju 12. oktobra odobriti nove sankcije. U međuvremenu, neke od najvećih članica bloka, uključujući Njemačku, potvrdile su da će zadržati strogi režim sankcija uprkos promjeni američke politike.
Kanadski premijer Mark Carney osudio je američko-ruski dogovor, rekavši da on podriva napore za uspostavljanje stabilnosti u Evropi i okončanje rata u Ukrajini.
"Premijer je jasno poručio da je ovaj sporazum u direktnoj suprotnosti s naporima Ukrajine, Kanade i naših saveznika da uspostave mir i stabilnost u Evropi", navodi se u saopćenju pripisanom Carneyju.
"On će Rusiji osigurati dodatne prihode i pomoći u finansiranju nezakonitog i neopravdanog rata protiv Ukrajine."
Zakonodavci se protive
Republikanski zastupnik Brian Fitzpatrick rekao je u Washingtonu da planira iznuditi glasanje u Predstavničkom domu o zakonu kojim bi se blokirala kupovina ruske nafte, što predstavlja rijedak izazov Trumpu unutar njegove vlastite stranke.
Sedam republikanskih i demokratskih senatora pozvalo je Trumpa 11. oktobra u zajedničkoj izjavi da "promijeni kurs" u vezi s dogovorom o isporuci dizela, navodeći da je on u suprotnosti s američkim zakonom kojim se zabranjuje uvoz energenata sve dok Rusija ne okonča agresiju na Ukrajinu.
"Kongres je 2022. godine izričito zabranio uvoz ruskih energenata kako bi spriječio da američki dolari finansiraju Putinov brutalni rat protiv Ukrajine", navelo je sedam senatora, četiri republikanca i tri demokrata.
Izjavu su potpisali republikanci Susan Collins iz Mainea, Lisa Murkowski s Aljaske, Thom Tillis iz Sjeverne Karoline i John Curtis iz Utaha, kao i demokrati Jeanne Shaheen iz New Hampshirea, Richard Blumenthal iz Connecticuta i Ron Wyden iz Oregona.
Dok je Trumpov plan za ublažavanje ograničenja na izvoz ruskih energenata naišao na široku osudu među pristalicama Ukrajine, njegov poziv na energetsko primirje podržali su zapadni saveznici.
Britanski premijer Andy Burnham, koji je otvoreno kritikovao odluku o ublažavanju sankcija Rusiji, rekao je da podržava Trumpov poziv na energetsko primirje.
"Rusija je tokom vikenda pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu", napisao je Burnham na mreži X. "To je napad na ukrajinske civile, koji zbog toga ostaju na hladnoći i u mraku. Ujedinjeno Kraljevstvo snažno podržava današnji poziv predsjednika Trumpa da se odmah uspostavi trajno energetsko primirje", dodao je.
Burnham je rekao da je 10. oktobra telefonom razgovarao sa Zelenskim i da mu je ukrajinski predsjednik poručio da je "Ukrajina spremna ako Rusija zaustavi svoje napade".
"Ovo je najbolji put ka povratku energenata i goriva na svjetska tržišta."
Kanadski premijer Carney također je, tokom telefonskog razgovora s Trumpom, rekao da podržava poziv američkog predsjednika na energetsko primirje.
Carney je rekao da je "imperativ da se svi napadi na energetsku infrastrukturu i civile odmah obustave".